Na današnji dan: 29. svibnja

Počeo vrijediti statut grada Dubrovnika
Na današnji dan 1272. godine, nakon odobrenja Malog i Velikog vijeća i prihvaćanja na javnome zboru dubrovačkoga puka, počeo je vrijediti Statut grada Dubrovnika – Liber statuorum civitatis Ragusii . Stoljećima prije donošenja statuta Dubrovnik je živio i djelovao po svojim zakonima, ali oni nisu bili sustavno sređeni, ni obuhvaćeni u pravnom kodeksu. To je, međutim, uzevši u obzir snažan društveni i gospodarski razvoj u drugoj polovici 13. stoljeća, bio veliki nedostatak i kočnica daljnjeg napretka. Dubrovački statut nastao je, dakle, iz potrebe da se u pravni život Dubrovnika uvede red, koji ondašnji zakoni nisu mogli osigurati. To ujedno dokazuje da je statut nastao od postojećih zakona koji su tada bili međusobno usklađeni, pročišćeni, dopunjeni i sustavno svrstani u jedinstveni pravni kodeks. Dubrovački statut podijeljen je u osam knjiga s ukupno 487 poglavlja. Prva knjiga govori o pravima i dužnostima republičkih tijela, šesta o kaznenome, a sedma o pomorskome pravu. Zanimljivo je da je dubrovački statut ostao u rukopisu sve do godine 1904. godine.

Novozelanđanin Edmund Hillary prvi osvojio Mount Everest
Današnji dan 1953. godine najznačajniji je datum u povijesti ljudskog osvajanja planina. Tog su dana, naime, prvi ljudi u povijesti osvojili najviši vrh svijeta Mount Everest. Slava za taj podvig pripala je Edmundu Hillaryju i njegovom nepalskom Šerpi Tenzingu Norgayu. Zanimljivo je da Hillary nije bio Britanac, nego Novozelanđanin i svoja prva iskustva u penjanju stekao je na novozelandskim planinama (gdje su snimane poznate scene iz Gospodara prstenova). Hillary je bio skroman čovjek i nije želio sebe isticati. Govorio je da su on i Tenzing Norgay (Šerpa) istovremeno došli na vrh (Tenzing je u svojoj knjizi priznao da je ipak Hillary prvi stupio nogom na vrh). Na vrh su došli na današnji dan u 11 sati i 30 minuta prijepodne. Hillary je uzeo fotoaparat i napravio slavnu fotografiju Tenzinga kako drži cepin. Kad je Tenzing želio slikati Hillaryja, ovaj je to odbio, tako da je njegov uspjeh prošao nezabilježen na fotografskom filmu. Snimili su još samo nekoliko fotografija okolice kako bi mogli dokazati da su zaista bili na vrhu. Zanimljivo je da su se na vrhu zadržali samo 15 minuta. Vijest o njihovom podvigu došla je u Englesku upravo na dan krunidbe kraljice Elizabete II., te ih je ona učinila vitezovima (no navodno je indijska vlada odbila dati dopuštenje da Tenzing Norgay primi britansku vitešku titulu). Kasnije je kraljica Elizabeta II., koja je vladarica i Novog Zelanda, proglasila Edmunda Hillaryja i vitezom Reda podvezice. Veliki dio ostatka života Hillary je proveo pomažući narodu Šerpa. Zahvaljujući njegovoj pomoći u Nepalu su za Šerpe otvorene škole i bolnice.

Održana prva Bilderberg konferencija
Na današnji dan 1954. godine održan je prvi sastanak poznate Bilderberg grupe, za koju mnogi teoretičari zavjera danas smatraju da potajno upravlja svijetom. Zanimljivo je da je ime Bilderberg ta grupa dobila po imenu hotela u kojem se prvi put sastala. Bio je to Hotel Bilderberg u selu Oosterbeeku, nedaleko od grada Arnhema u Nizozemskoj (poznatog po velikoj bitki iz Drugog svjetskog rata, gdje su Nijemci pobijedili saveznike). Grupa je službeno osnovana s ciljem da promovira suradnju Europe i Sjeverne Amerike. Na prvom sastanku sudjelovalo je 50 poslanika iz europskih zemalja i 11 iz SAD-a. Poslanici su bili visoki vladini dužnosnici ili čelnici korporacija (IBM, Xerox, Royal Dutch Shell, Nokia, Daimler). Sastanci Bilderberg grupa održavaju se i danas. U proteklih sezdesetak godina među slavnim članovima bili su: Carl Bildt, Lord Carrington, Lord Owen (sva trojica poznati iz krize u bivšoj Jugoslaviji), Margaret Thatcher, Tony Blair, Gordon Brown, Henry Kissinger, Colin Powell, Timothy Geithner, Jean-Claude Trichet, Ben Bernanke, David Rockefeller, Bill Gates, princ Charles i austrijski predsjednik Heinz Fischer. Među novijim je članovima i Bill Clinton. Svake godine skupina se sastaje u drugom gradu (primjerice 2011. u St. Moritzu u Švicarskoj). Godišnje na sastancima sudjeluje 120 do 130 članova.

Turska vojska zauzela Konstantinopol
Turska vojska sa sultanom Mehmedom II. na čelu 1453. godine zauzela je Konstantinopol, prijestolnicu moćnog Bizantskog carstva, čiji je zadnji car Konstantin XI. Paleolog i sam junački poginuo u zadnjem obrambenom jurišu. 12. travnja 1453. otomanske trupe, kojih je bilo oko 150 tisuća, zatvorile su obruč oko grada u kojem se nalazilo 8 do 9 tisuća vojnika i oko 50 tisuća stanovnika koji su također pomagali u obrani. Nakon 53 dana bombardiranja, pokušaja kopanja tunela i brojnih neuspjelih juriša, Turci i njihovi saveznici uspjeli su se probiti u grad kroz jedan od manjih ulaza nakon čega je poginuo car Konstantin što je i simbolički označilo i kraj tisućljetnog Bizantskog carstva.Grad je na jedan dan, suprotno tradiciji koja je tolerirala tri, prepušten pljačci tijekom koje je na tisuće stanovnika silovano, porobljeno i ubijeno. Pad Carigrada, kako su ga zvali slavenski narodi, imao je dalekosežne posljedice, jer su se Turci konačno utvrdili na Balkanu i više ih ništa nije moglo spriječiti u njihovom pohodu na Europu, koji će se okončati tek pod Bečom 1683. Kao posljedica ovog događaja, Zapadnu Europu su preplavili učeni ljudi iz Bizanta koji su sa sobom donjeli znanja iz antike i s Istoka, što je kasnije u velikoj mjeri potaknulo pojavu humanizma i renesanse.

Dogodila se tragedija prije finala Kupa europskih prvaka u nogometu
Na stadionu Heysel u Bruxellesu 1985. godine, prije početka finala Kupa europskih prvaka u nogometu između talijanskog Juventusa i engleskog Liverpoola, došlo je do jedne od najvećih tragedija u povijesti nogometnih natjecanja. Na dan finala na stadionu se tiskalo oko 60 tisuća navijača, od toga 25 tisuća Talijana i jednako toliko Engleza. Veliki broj talijanskih navijača se domogao ulaznica za sektor koji je bio u dodiru s najekstremnijim Liverpoolovim navijačima. Belgijska policija je nakon prve tučnjave između sektora postavila zaštitnu žičanu ogradu, koju je čuvao manji odred policije. Navijači su se nakon toga počeli gađati komadima dotrajalih betonskih tribina, a sukob je eskalirao kada je veća grupa Liverpoolovih navijača preskočila i probila zaštitnu ogradu, ušavši u sektor s Talijanima. Bježeći pred njima, Juventusovi navijači su nagrnuli na vanjski zid stadiona, koji se pod njihovom težinom srušio pri čemu je poginulo 39 ljudi (32 Talijana, 4 Belgijanca, 2 Francuza i jedan Irac), a preko 600 je bilo ozlijeđeno. U kaosu koji je uslijedio, navijači Juventusa na drugom kraju stadiona su krenuli u odmazdu prema Liverpoolovim navijačima, sukobivši se s belgijskom policijom koja im se ispriječila na putu. Unatoč tragediji, utakmica je odigrana jer se smatralo da će njezino otkazivanje rezultirati još većim neredima. Kapetani obje momčadi, Gaetano Scirea i Phil Neal, apelirali su na navijače da zadrže mir, ali su neredi u manjoj mjeri nastavljeni i dva sata nakon prvog sučevog zvižduka, a stadion je bio pod velikom opsadom policije. UEFA je zbog izgreda kaznila Engleski nogometni savez i engleske klubove dotad neviđenim mjerama. Engleski klubovi su dobili trogodišnju zabranu natjecanja u UEFA-inim kupovima, a Liverpool čak pet godina. I država se, tj. tadašnja ‘čelična’ premijerka, odlučila obračunati s huliganstvom pa su zakonske kazne, od novčanih, preko zabrane posjeta utakmica do zatvorskih, postale sve češće, a nakon više od deset godina te prakse postiglo se da je red na engleskim nogometnim stadionima danas došao do ‘kazališne’ razine.

Rođen Dante Alighieri
1265. godine rođen je Dante Alighieri, talijanski pjesnik. Dante je sin Alighiera di Bellinciona, koji je pripadao drevnoj ali i dekadentnoj gvelfskoj obitelji i njegove prve žene, Belle, koja je bila kćerka Duranta di Scolaia Abatija, koji bio pripadnik gibelinske vlastele. Nekoliko mjeseci po Danteovom rođenju, pobjedom Charlesa od Anjou nad kraljem Manfredom od Beneventa (26. veljače 1266. godine) završava se razdoblje carstva u Italiji, Napulj postaje francuski i osigurava se prevlast gvelfskoj struji u Toskani. Zbog toga Dante odrasta u duhu firentinske demokracije. Drži se da je filozofiju učio kod franjevaca i da mu je učitelj iz retorike bio Brunetto Latini, tajnik Republike i istaknuti pristaša gvelfske stranke, ujedno poznat i kao autor djela Tesoro koje je predstavljalo ukupno enciklopedijsko znanje onoga vremena. Prvo Danteovo pjesničko djelo Novi život (tal. Vita nuova) (pisano 1292.-1293.) nadahnuto je ljubavlju prema Beatrice Portinari koju je upoznao u najranijoj mladosti i koja je odigrala presudnu ulogu u njegovu životu i stvaralaštvu. Po idealiziranoj koncepciji ljubavi, u duhu firentinske pjesničke škole dolce stil novo, (dražesni ili ljupki ili milozvučni novi stil) Beatrice je uzdignuta do nadzemaljskog simbola – blažen je onaj koji može posvjedočiti o njezinoj ljepoti, “Beato, o anima bella, chi te vede”) ona postaje i mistični vođa ljudske duše prema Bogu. Djelo Novi život obuhvaća rane Danteove stihove koji su povezani duljim proznim odlomcima i komentarima. Po svojoj moralno-filozofskoj koncepciji i originalnoj konstrukciji, obilju alegorija i mladenačkoj svježini to je bio “prvi jaki akord” koji nagovještava autora Božanstvene komedije. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedia, 28.5.2015.)