Intervju s Tugomirom Majdakom

Udruga orača Virovitičko-podravske županije i Savjetodavna služba organizirale su 5. lipnja, u općini Pitomača, 11. natjecanje orača Virovitičko-podravske županije. Natjecanje je održano u dvije kategorije – plugovima ravnjacima i plugovima prekretačima, a sudjelovalo je ukupno 12 natjecatelja s područja županije. Najbolji u kategoriji ravnjaka bio je Radivoj Rekić iz Naudovca, dok je u kategoriji premetnjaka pobjednik Goran Šebalj iz Kapinaca.

Ovim županijskim natjecanjem krenuo je odabir najboljiih orača koji će sudjelovati na Državnom natjecanju u oranju, u rujnu ove godine. Tom prigodom razgovarali smo s Tugomirom Majdakom, predsjednikom Svjetske oračke organizacije, kojem je u Bordeauxu uručena statua orača povodom uspješne suradnje u organizaciji 61. Svjetskog prvenstva koje se 2014. g. održalo u Francuskoj.

Državno natjecanje u oranju od velikog je značaja za razvoj hrvatske poljoprivrede, ali i turizma. možete li nam reći što je natjecanje orača, tko je pokrenuo organizaciju Državnog natjecanja, te razvoj samog natjecanja od početaka do danas?

Natjecanje orača svojevrstan je praznik poljoprivrede gdje se kroz natjecanje u osnovnoj agrotehničkoj operaciji promovira tradicija i ruralni način života, ali i razmjenjuju znanja i iskustva, prezentiraju nove tehnologije te općenito educiraju poljoprivrednici kako bi bili uspješniji u proizvodnji hrane. Kroz natjecanje i organizaciju dodatnih sadržaja, priredba je vrijedna za razvoj turizma na lokalnoj i regionalnoj razini. Prvo natjecanje u oranju nakon samostalnosti Hrvatske održano je 1995. godine u Koprivničko-križevačkoj županiji. Začeci ove jedinstvene poljoprivredne i ruralne manifestacije u obliku u kojem je danas prisutna u svakodnevici naših poljoprivrednika, udruga, institucija i drugih dionika počeli su se osmišljavati 2003. godine kada je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (danas Savjetodavna služba) krenuo s edukacijama u oranju. U suradnji s lokalnom samoupravom, županijama i sponzorima počela su se organizirati županijska i državna natjecanja, a 2004. godine Republika Hrvatska primljena je u članstvo Svjetske oračke organizacije (WPO) te svoj prvi povijesni nastup pod zastavom Lijepe naše hrvatski orači ostvaruju 2005. godine u Republici Češkoj. Od tada svake godine redovito se održavaju županijska (15-18 županija) natjecanja u oranju, državno natjecanje, a hrvatska reprezentacija u oranju svake godine nastupa na svjetskim natjecanjima u oranju. Iz godine u godinu evidentan je kvalitativni pomak na svim razinama, kako u organizaciji, tako i u sadržaju, posjećenosti, medijskom praćenju te konačno rezultatima i kvaliteti oranja u Hrvatskoj. Na svjetskim natjecanjima u oranju bilježimo također sve bolje rezultate te na 5 kontinenata promoviramo hrvatsku poljoprivredu, ali i turizam.

Natjecatelji prolaze pripreme, koje su često puta zahtjevne i nužno je dobro poznavanje struke i mehanizacije jer razvojem poljoprivrednih strojeva vrlo je važno i kvalitetno rukovanje i poznavanje istih. Na koji način se natjecatelji pripremaju, i je li to lagan zadatak kao što se čini na prvi pogled?

Natjecanje u oranju je iznimno zahtjevan sport i orači, osim stručnosti i sposobnosti koje ste naveli, moraju odraditi određen program treninga uoči natjecanja kako bi bili što uspješniji na natjecanjima. Natjecanje se odvija po pravilima Svjetske oračke organizacije, te je nužno kroz treninge kvalitetno savladati sve elemente koji se ocjenjuju. Kao u svakom sportu i natjecanju, ukoliko želite postići dobar rezultat morate što više vježbati, na kvalitetan način i s dobrom opremom. Oprema se svake godine usavršava, ali i prilagođava uvjetima na terenu koji se uvelike razlikuju što je također specifičnost ovog natjecanja. U pripremama orača proizvodno oranje koje oni redovito rade na svojim poljima može biti dobra osnova za natjecanje, ali poseban program priprema mora biti ostvaren, a to se realizira u suradnji sa stručnim službama i trenerima oranja kroz desetke dana oranja na polju.

Moraju li natjecatelji udovoljiti kakvim posebnim kriterijima da bi mogli sudjelovati na Državnom natjecanju?

Postoji nekoliko razina natjecanja u oranju za orače u Hrvatskoj: županijska, državno i svjetsko. Županijske udruge orača koje su odgovorne za organizaciju županijskih natjecanja nominiraju svoje predstavnike za sudjelovanje na državnom natjecanju te najbolje plasirani orači sa županijskih natjecanja dolaze na Državno natjecanje. Za nastup na državnom natjecanju poželjno je imati natjecateljske plugove koji se razlikuju u opremi od plugova kojima se proizvodno ore, a većina županijskih udruga, uz pomoć donatora (lokalna i regionalna samouprava) nabavila je opremu kojom se njihovi orači natječu na Državnom natjecanju.

Do Državnog natjecanja u oranju preostaje nekoliko mjeseci. Odvijaju li se i lokalna-županijska natjecanja, te imaju li ona kakav utjecaj na konačne rezultate Državnog natjecanja?

U proljeće svake godine počinju županijska natjecanja te je 5. lipnja krenula organizacija ovih natjecanja održavanjem 11. Županijskog natjecanja u oranju Virovitičko-podravske županije u Pitomači, u okviru kojeg je održana i edukacija sudaca za županijska i državno natjecanje u organizaciji Hrvatske udruge za organizaciju natjecanja orača (HUONO), krovne udruge orača koja i certificira suce u oranju. Svi pobjednici županijskih natjecanja boriti će se, u kategoriji plugova ravnjaka i prekretača, za titulu najboljih orača Hrvatske na 13. Državnom natjecanju u oranju koje će se 5. rujna održati u Općini Suhopolje. Najbolji orači s ovogodišnje državne smotre orača plasirati će se za nastup na Svjetskom natjecanju orača koje će se iduće godine održati u Engleskoj.

Predsjednik ste Svjetske oračke organizacije. Kako se se nosite s ovom značajnom funkcijom i u kojoj mjeri Vam je ista pomogla?

U Svjetskoj oračkoj organizaciji (WPO) sam aktivno prisutan od 2005. godine, kao član Glavnog odbora te svake godine sudjelujem u radu nekoliko radnih grupa koje planiraju i organiziraju svjetsko natjecanje. 2009. godine sam izabran za potpredsjednika WPO-a, a 2012. za predsjednika WPO-a. Već je funkcija potpredsjednika WPO-a bila iznimna čast, ali i odgovornost koju sam opravdao realizacijom brojnih aktivnosti u funkciji jačanja i promocije WPO-a. Ovaj kontinuitet mi je pomogao kako bi, kao predsjednik WPO-a, odgovorio uspješno na izazove koje ova važna funkcija sa sobom nosi. U svim aktivnostima imao sam prilike i za susrete i sastanke s ministrima i brojnim dužnosnicima ministarstava poljoprivrede, odnosno vlada zemalja članica WPO-a. Moram naglasiti kako je WPO u posljednjih 5-6 godina ostvario povećanje u broju zemalja članica jer je novih 5 članica postalo dio svjetske oračke obitelji(Južna Afrika, Kosovo, Makedonija, Rusija i Srbija) te je za mene bio izazov, i kao potpredsjednika i predsjednika, sudjelovati aktivno u njihovom učlanjenju, ali isto tako i organizacijskim izazovima koje takva nova struktura zahtjeva od WPO-a. Trenutno WPO broji 31. zemlju članicu s ukupno 5 kontinenata te je potrebno stalno modificirati organizaciju svjetskih natjecanja i WPO-a kako bi što kvalitetnije odgovorili na izazove s kojima se ova svjetski jedinstvena ruralna manifestacija iz godine u godinu nosi. Osobno smatram kako su stečena znanja i iskustva iznimno vrijedna kako u mojem dosadašnjem, tako i budućem bavljenju problematikom poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Prošle godine Svjetsko natjecanje je održano u Francuskoj, gdje će se manifestacija održati ove godine i što očekujete od predstavnika iz Hrvatske?

Svjetsko prvenstvo u oranju 2015. godine održati će se u Danskoj, na poljoprivrednim površinama obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Bjarne M. Nielsena, na sjeveru poluotoka Jutland, uz obalu Sjevernog mora. Ovaj uzorni poljoprivrednik i sam je bio orač na svjetskim natjecanjima u oranju, kao predstavnik Danske, a trenutno sa svojom obitelji uzgaja 52.000 odojaka godišnje (farma svinja) i 100-tinjak mliječnih krava. Gospodarstvo obrađuje oko 500 ha poljoprivrednih površina na kojima uzgaja većinom žitarice (pšenica, ječam), odnosno krmne kulture (trave, kukuruz za silažu). Natjecanje će se održati u organizaciji WPO i Organizacije mladih poljoprivrednika Danske (LandboUngdoms) te pokroviteljstvo danske Vlade, a funkciji natjecanja će biti oko 150 ha poljoprivrednih površina. Hrvatski orači posljednjih godina bilježe vrlo dobre rezultate, a cilj hrvatske reprezentacije ove godine je plasman u prvih 10-15 najboljih svjetskih orača, što je ostvarivo, uz kvalitetne orače te dobro planirane pripreme koje Hrvatska provodi posljednjih nekoliko godina. Ponosan sam što je Hrvatska reprezentacija danas cijenjena od svjetski najjačih reprezentacija u ovom natjecanju.

Kada sagledate dugu tradiciju Svjetskog natjecanja i hrvatskog Državnog natjecanja u oranju, vidite li značajne pomake u odnosu na početke?

Relevantne institucije i struka potvrdili su kako je ovo važna manifestacija koju trebamo očuvati i razvijati na lokalnoj, nacionalnoj razini, ali i međunarodnoj razini.
2012. godine organizirali smo u Biogradu na Moru 59. Svjetsko natjecanje u oranju, koje je po prema mišljenju većine sudionika, ali i Glavnog odbora WPO-a ocijenjeno kao jedno od uspješnijih u novoj eri Svjetskih natjecanja u oranju. HUONO, u suradnji sa županijama i ostalim partnerima, svake godine organizacijski uspješno organizira Državno natjecanje. Ove godine organizirati ćemo 13. Državno natjecanje u oranju i nadam se kako će se nastaviti trend koji bilježimo posljednjih godina, a to je sve veći značaj i interes među poljoprivrednicima, lokalnom i regionalnom razinom te ostalim subjektima u poljoprivredi, kao i sve veći broj gledatelja i medija koje prate ovu manifestaciju. U svakom smislu, veliki pomaci u organizaciji od samih početaka do danas su očiti, a sve nas veseli činjenica kako se svaki godine pojavljuje sve veći broj orača, poglavito mladih poljoprivrednika. Također, indirektni rezultati koje kroz edukaciju orača ostvarujemo na način kvalitetnije obrade poljoprivrednih površina i sigurnijih prinosa ohrabruju nas kako ovom manifestacijom dajemo svoj doprinos opstanku i razvoju ruralnih područja Hrvatske.

Sve je veći broj mladih poljoprivrednika, što nas sve zajedno posebno veseli. Imate li kakvu poruku za sve poljoprivrednike i buduće natjecatelje i orače u Hrvatskoj?

Kao što sam na početku rekao, natjecanje orača je svojevrstan (radni) praznik za poljoprivrednike i orače i pozivam ih da i ubuduće sudjeluju na natjecanjima i pokažu svoja znanja i vještine te usvoje nova, u zajedničkom fair i sportskom duhu. Većina orača u Hrvatskoj su mlađe dobi što svakako podržavam, jer će uz stručnu pomoć biti uspješniji kako u ovom natjecanju, tako i u svom gospodarstvu. (Gospodarski list, 24.06.2015.)