Na današnji dan: 29. lipnja

U Zagrebu održana prva biciklistička utrka
Na današnji dan 1886. godine održana je u Zagrebu prva biciklistička utrka. Mjesto održavanja bilo je na Zrinjevcu, nedavno uređenom parku na sjeveru tzv. Lenucijeve potkove. Natjecatelji su se utrkivali u dvjema kategorijama: velikih i malih bicikala. Prvo hrvatsko društvo biciklista utemeljeno je prethodne godine, a prvo zagrebačko biciklističko trkalište izgrađeno je 1891. godine na današnjem Rooseveltovom trgu. Dao ga je izgraditi Hrvatski klub biciklista Sokol. Na tom je trkalištu 1892. godine održano i prvo biciklističko Prvenstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u utrci na 5000 metara. Inače prvi bicikl donio je u Zagreb još davnih 1860-tih trgovac Ladislav Beluš i to sa Svjetske izložbe u Parizu.

Otočna država Sejšeli postala nezavisna
Na današnji dan 1976. godine dobila je nezavisnost malena otočna država Sejšeli (Seychelles), smještena u Indijskom oceanu. Sejšeli se sastoje od oko 155 otoka i udaljeni su čak oko 1,500 kilometara od obale najbližeg kontinenta – Afrike. Glavnina stanovništva živi na nekoliko najvećih otoka, a glavni grad države zove se Victoria i nalazi se na glavnom otoku – imena Mahé. Taj najveći otok ima površinu od 155 kvadratnih kilometara, što je otprilike kao polovina hrvatskog otoka Hvara. Ukupno svi otoci zajedno imaju 451 kvadratni kilometar (nešto više od površine Krka). Na Sejšelima živi samo 84,000 stanovnika, što je manje nego u bilo kojoj afričkoj državi. Zanimljivo je da je većina stanovništva rimokatoličke vjere (oko 82%), a pretežno se govori sejšelski kreolski jezik (nastao na temelju francuskog). Sejšeli su ime dobili po jednom francuskom ministru koji se zvao Jean Moreau de Séchelles. On je bio visokopozicionirani političar u doba francuskog kralja Luja XV. s funkcijom glavnog nadzornika financija (franc. Contrôleur général des finances). Ta visoka funkcija odgovarala je otprilike položaju ministra financija, a vršili su je mnogi znameniti francuski moćnici – Jean-Baptiste Colbert, John Law (podrijetlom Škot, ali u francuskoj službi), Étienne de Silhouette (po kojem je naziv dobila silueta), Anne Robert Jacques Turgot itd.

Izgorjelo londonsko kazalište Globe
U požaru 1613. godine izgorilo je originalno londonsko kazalište Globe. Originalni Globe bio je Elizabetinsko kazalište izgrađeno u Southwarku, na sjevernoj strani Temze, u području poznato kao Bankside. Bilo je jedno od većih kazališta na tom području (ostala su bila Swan, Rose i Hope). Globe je bio u vlasništvu grupe glumaca, koji su bili kolege u Lord Chamberlain’s Men (kasnije su postali King’s Men), uključujući Williama Shakespearea, i Richarda Burbagea te njegova brata Cuthberta, i bilo je glavna scena skupine. Mnoge od Shakespearovih drama napisanih poslije 1599. originalno su iscenirane u Globeu, uključujući Julija Cezara, Macbetha, Othella, Kralja Leara i Hamleta. Globe je sagrađen 1599. koristeći drvo od ranijeg kazališta, The Theatre, koje je sagradio otac Richarda Burbagea, James Burbage, u Shoreditchu 1576. Burbageovi su originalno imali 20-godišnji zakup mjesta na kojem je kazalište bilo sagrađeno. Kada je zakup istekao, oni su prenosili dio po dio do Temze gdje su sagradili Globe. Originalni Globe je se zapalio i izgorio od vatrenog materijala iz topa korištenog za specijalne efekte tijekom izvođenja ‘Henrika VIII.’ koji je zapalio krov kazališta. Odmah je opet izgrađeno, ovaj put sa zaštićenim krovom te ponovno otvoreno u srpnju 1614. Poput ostalih kazališta, Globe su zatvorili Puritanci 1642. a 1644. je uništeno da se napravi mjesta za stambeni objekt. Njegova točna lokacija je bila nepoznata dok ostaci njegovih temelja nisu bili otkriveni 1989. ispod Anchor Terrace u Park Streetu.

Isabel Peron postala prva predsjednica Argentine
Treća žena argentinskog predsjednika Isabel Martínez de Perón, poznatija kao Isabel Peron, 1974. godine postala je prva predsjednica Argentine i prva nemonarhistička čelnica države u cijeloj zapadnoj hemisferi. U rujnu 1955. vojni je udar zbacio Juana Perona s vlasti te je on idućih osamnaest godina proveo u progonstvu u Španjolskoj, a u studenom 1972. ponovno se vratio u zemlju. Na izborima u rujnu 1973. Peron je uvjerljivo izabran za predsjednika, a za potpredsjednicu imenuje svoju treću suprugu, Isabel, vjerujući da bi ona u argentinskoj kolektivnoj svijesti mogla zamijeniti ulogu Eve Peron, koja je preminula 1952. Juan Peron umro je od srčanog udara 1. lipnja 1974., a njegova supruga Isabel postaje predsjednicom. Bivša kabaretska plesačica nije uspjela dobiti potporu niti jedne skupine koja je podupirala Perona, a niti među narodom nije uživala osobitu popularnost. U isto vrijeme zemlja je bila zapljusnuta nasiljem desničarskih skupina kao što je Argentinski antikomunistički savez i ljevičarskih skupina kao što su Montoneros i ERP. Za te probleme Isabel nije imala rješenje. Pod pritiskom vojske i konzervativnih krugova imenovala je generala Rafaela Videlu na mjesto načelnika glavnog stožera. Argentinska vojska 24. ožujka 1976. preuzela je vlast i idućih godina u zemlji uspostavila jedan od najbrutalnijih latinskoameričkih režima. Na čelo hunte došli su general Videla, admiral Emilio Eduardo Massera i brigadir Orlando Ramon Agosti. Hunta je prozvala svoju vojnu administraciju Procesom nacionalne reorganizacije poznatiju kao ‘El Proceso’. Svrgnuta Isabel Peron 1981. osuđena je na osam godina zatvora zbog nasilnog nestanka aktivista 1976. Optužba je tvrdila da je ona osobno potpisala tri ukaza kojima je argentinskoj vojsci dozvoljeno ”poništavanje subverzivnih sila širom zemlje.” U izvješću iz 1984. godine zabilježeno je 600 nestanaka i 500 ubojstava u razdoblju peronističke vlade od 1973. do 1976. godine. , a nedugo potom puštena na slobodu te odlazi u progonstvo. Dolazak hunte na vlast obilježila je naglašena politička represija. Ona je, doduše, počela još prije vojnog udara, ali je s vojnim režimom dobila znatno na intenzitetu. Ukinute su građanske slobode, zabranjene stranke ljevice i sindikati te drastično ograničena ljudska prava. Svrgnuta Isabel Peron 2007. uhićena u Španjolskoj, gdje se od svog puštanja iz zatvora 1981. nalazila u egzilu, pod optužbom za kršenje ljudskih prava no Madrid ju je odbio izručiti Argentini te i dalje živi u egzilu.

Rođen Antoine de Saint-Exupéry
1900. godine rođen je Antoine de Saint-Exupéry, francuski književnik i avijatičar. Poletio je sa Korzike 31. srpnja 1944. godine u izviđačkom avionu P-38 i nestao negdje nad Sredozemljem kod Marseillea. De Saint Exupery autor je više romana o zrakoplovstvu i drugih proza prožetih strašću za letom, ljepotom i slobodom. Najboljim mu se djelima smatraju knjiga pripovjedaka “Zemlja ljudi” i za mnoge, najljepši dječji roman “Mali princ”. Exupery se zrakoplovstvom počeo baviti dvadesetih godina, nakon što je bio odbijen u mornarici. Sudjelovao je u pionirskim pothvatima uspostave prvih redovitih poštanskih zračnih linija u Južnoj Americi i Africi, a zatim je neko vrijeme živio na Long Islandu gdje je i nastao “Mali princ”. (wwwicv.hr, mh; Fotografija: www.startbih.info, 27.6.2015.)