Na današnji dan: 5. lipnja

Svečano ustoličen barun Josip Jelačić za bana
Na današnji dan burne 1848. godine odigralo se svečano ustoličenje baruna Josipa Jelačića za bana Trojedine Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Ustoličenje je obavljeno na Katarininom trgu na Gornjem gradu. Jelačić je ušao u grad u svečanoj povorci koju su predvodili husari i serežani u slikovitim odorama. Za njima su išle 93 kočije s mnogobrojnim uglednim osobama. Nakon što je položio prisegu, novi je ban po tradicionalnom običaju triput podignut u vis, uz poklike „Živio” i uz pucnjavu topova. Obred je nastavljen u crkvi sv. Marka, a zatim u pravoslavnoj crkvi Sv. Preobraženja, gdje je bana formalno ustoličio srpski patrijarh i mitropolit Josif Rajačić. Ta činjenica, da je Jelačić ustoličen od strane pravoslavnog patrijarha, a ne katoličkog biskupa, izazvala je mnogo kontroverzija. Ipak, objašnjenje za to može se pronaći u činjenici da zagrebački biskup Juraj Haulik u to doba nije boravio u Zagrebu, nego u Beču. Nakon čina ustoličenja, proslava je nastavljena u Banskim dvorima na Markovom trgu.

Iniciran sukob poznat kao Šestodnevni rat
Izrael je 1967. godine s Egiptom, Jordanom i Sirijom inicirao sukob poznat kao Šestodnevni rat, poslijedica sueske krize iz 1956. Nakon što su izraelski obavještajci saznali kako je napad od strane tri arapske države neizbježan, počeo se pripremati za obranu. Zaključivši kako ne može voditi rat na tri fronte, Izrael se odlučio za preventivne zračne udare na sva tri neprijatelja, počevši od Egipta. Zračni napad započeo je rano ujutro, a samo tijekom prvog dana operacije bombardirana su 23 aerodroma i uništeno je gotovo cijelo egipatsko, sirijsko i jordansko borbeno zrakoplovstvo. Već drugog dana rata u sukobu s jordanskim snagama Izrael je zauzeo stari dio Jeruzalema i Zapadnu obalu. Tijekom četvrtog dana rata Izraelci su zauzeli cijelu istočnu stranu Sueskog kanala nakon čega je UN intervenirao i prekinuo sukob na Sinajskom poluotoku. Idući dan Izrael je krenuo na sirijske položaje i zauzeo Golansku visoravan, a 10. lipnja sukob je završen posredovanjem UN-a. Nakon trijumfa Izrael je objavio namjeru da na novoosvojena područja naseli židovske stanovnike koji su protjerani u ratu 1948., te je uskoro na njemu počela izgradnja doseljeničkih naselja koja i danas stvaraju velike probleme u bliskoistočnim mirovnim pregovorima. Konačno, iako su u Šestodnevnom ratu uvelike smanjene vojne efektive arapskih zemalja i potvrđena izraelska vojna moć, nije dugoročno riješen niti jedan regionalni problem, a područje je žarište i danas.

Započela Prva svjetska konferencija o zaštiti čovjekova okoliša
U Stockholmu je 1972. godine započela Prva svjetska konferencija o zaštiti čovjekova okoliša, poznata i kao Stockholmska konferencija. Na njoj se okupilo više od 1.200 predstavnika iz 113 država, te više od 500 promatrača raznih vladinih i nevladinih organizacija. Rezultati konferencije su rezimirani u nekoliko osnovnih dolumenata, od kojih je najznačajnija Deklaracija o zaštiti okoliša. Konferencija se općenito smatra prekretnicom u radu UN-a, ali i aktivnosti svih čimbenika na zaštiti okoliša, jer je intenzivnije i organiziranije pokrenula svijet prema ozbiljnom razmišljanju o potrebi zaštite okoliša. Skupština UN-a iste je godine ustanovila i Svjetski dan zaštite okoliša, koji se od 1974. održava svakog 5. lipnja. Svjetski dan zaštite okoliša u svijetu se obilježava na razne načine, skupovima, biciklističkim paradama, akcijama pošumljavanja i čišćenja okoliša, itd., no glavni cilj mu je uvijek isti – stvaranje svijesti o okolišu kod ljudi u cjelini, ali ponajviše pojedinačno jer tek osvješćivanjem pojedinaca mogu se očekivati značajni rezultati na kolektivnoj razini.

CDC prijavio prve slučajeve oboljelih od AIDS-a
Američki Centar za kontrolu bolesti (CDC) 1981. godine prijavio je kako je kod pet homoseksualnih pacijenata iz Los Angelesa zabilježio atipični oblik upale pluća inače prisutan samo kod osoba sa znatno oslabljenim imunitetom. U početku CDC nije točno znao o čemu se radi, niti je bolesti nadjenuo ime, a korišteni su razni nazivi od kojih je među stručnjacima najpoznatiji bio 4H, što je označavalo Haićane, homoseksualce, hemofiličare i heroinske ovisnike kod kojih je bolest primijećena. Uskoro je otkriveno kako je naziv neprimjeren jer se bolest počela primjećivati i kod drugih skupina, a tijekom 1982. godine skovano je ime AIDS – Acquired Immunodeficiency Syndrome, odnosno Sindrom stečene imunodeficijencije, a poznata i kao SIDA (fran. Syndrome d’ImmunoDéficience Acquise). 1983. francuski onkolog Luc Montagnier na francuskom institutu Pasteur izolirao je dotad nepoznat retrovirus i prozvao ga HIV (Human Immunodeficiency Virus), za koji je otkriveno da je uzročnik AIDS-a, ‘kuge’ 20. stoljeća čije je osnovna osobina teško oštećenje imunološkog sustava, tj. nemogućnost da se taj sustav brani od štetnog djelovanja različitih bolesti koje se na kraju pokažu fatalnima za oboljele.

Preminuo Carl Maria von Weber
1826. godine preminuo je Carl Maria von Weber, njemački skladatelj. Otac njemačke nacionalne opere. Jedan je od kreatora njemačkog romantičkog izraza. Karijeru je počeo kao operni dirigent u Breslauu, zatim je vodio operno kazalište u Pragu i novoosnovanu Njemačku operu u Dresdenu. Afirmirao se i kao pijanistički virtuoz na turnejama po Njemačkoj i Švicarskoj. Ostavio je veći broj vokalnih djela i skladbi za raznovrsne instrumentalne sastave i za orkestre. Najpotpunije je izgradio romantički stili i izražaj u svojim operama “Strijelac vilenjak”, “Euryanthe” i “Oberon”. Njegovo remek djelo “Strijelac vilenjak” postalo je prototipom njemačke romantične opere. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedia, 3.6.2015.)