Ivan Roštaš, gradonačelnik Grada Slatine: Iz 2015. godine pamtit ću važne događaje iz gospodarstva jer su otvarani novi pogoni, a počeli su radovi na budućim investicijama

Po čemu ćete pamtiti 2015. godinu?
-Uređenjem poduzetničkih zona i izgradnjom prometne i komunalne infrastrukture u gradu tijekom proteklih nekoliko godina uporno smo stvarali pretpostavke za snažniji gospodarski razvoj i otvaranje većeg broja novih radnih mjesta kao temeljne odrednice i prvog prioriteta proteklog, ali i narednog razdoblja. Stoga ću najviše pamtiti važne događaje u gospodarstvu koji su obilježili 2015. godinu, a vezani su za početak izgradnje objekata i postrojenja obnovljivih izvora energije kao krune napora privatnih poduzetnika u realizaciji više godina pripremanih gospodarskih projekata te stavljanja u funkciju dijela postojećih gospodarskih kapaciteta preuređenjem u nove proizvodne pogone.
IZGRADNJA BIOINTEGRE I SUNČANE ELEKTRANE
Koje biste projekte istakli?
-Ovdje prije svega mislim na izgradnju bioplinske elektrane tvtke „Biointegra“ na poduzetničkoj zoni Kućanica-Medinci, snage 2 MW , vrijedne oko šest milijuna eura za koju je prema riječima investitora, s poljoprivrednim proizvođačima ugovorena dovoljna količina kukuruzne silaže kako bi elektrana mogla početi s radom tijekom iduće godine. Isto tako, na istoj poduzetničkoj zoni izgrađena je sunčana elektrana vrijednosti 6,6 milijuna kuna, koja je sufinancirana s 5,3 milijuna kuna iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a preostalih 1,3 milijuna kuna financirala je Virovitičko-podravska županija, kao nositelj projekta. Radove je počela i tvrtka „Barjak“ d.o.o. na izgradnji energane, odnosno kogeneracijskog postrojenja snage 500kW čiji je imput brzorastuće drvo paulownija na poduzetničkoj zoni Turbina 2.
Na područje Slatine dolaze i novi poduzetnici.
-Ove je godine od tvrtki u stečaju kupljeno nekoliko postojećih gospodarskih objekata u kojima su novi vlasnici otvorili nove proizvodne pogone. Tvrtka “Formet” u prijašnjim objektima „Limeksa“ i tvrtka „ANKA“ u prijašnjim objektima Elektromaterijala počele su proizvodnju i razvijaju programe metaloprerađivačke industrije. Tvrtka „Slavonski hrast“ koja se bavi preradom drva i trenutno zapošljava 41 osobu, planira daljnja ulaganja i proširenje pogona pa je za iduću godinu pribavljena građevinska dozvola za izgradnju predsušare, sušara, pakirnice i drugih pratećih sadržaja. U drvnoj industriji daljnja ulaganja i proširenje proizvodnje najavila je i tvrtka „Drvo-trgovina“ d.o.o. koja trenutno zapošljava 130 djelatnika.
OČEKUJEM NOVE INVESTICIJE U SEKTORU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Čemu se nadate u 2016. godini?
-Posebno me raduje što je pored spomenutih elektrana koje se grade ili su izgrađene u našim poduzetničkim zonama potpuno pripremljeno još nekoliko projekata vezanih upravo za izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. To je prije svega elektrana tvrtke “Miscantus-Slatina” d.o.o. snage 2,96 MW s građevinskim zemljištem i postojećom već izgrađenom halom u poduzetničkoj zoni Turbina 1. Projekt ima građevinsku dozvolu pa očekujemo početak gradnje elektrane sredinom iduće godine, kao i laboratorija za proizvodnju energetskog bilja, koje je konzument topline ove energane. Tvrtka „Bioplin proizvodnja“ pripremila je projekt s građevinskom dozvolom za elektranu, odnosno bioplinsko postrojenje snage 1 MW na poljoprivrednu biomasu, kupila zemljište na poduzetničkoj zoni Kućanica –Medinci, a gradnja je planirana u drugoj polovici 2016. godine. Isto tako, potpuno je pripremljen za početak gradnje s riješenom građevinskom dozvolom i projekt izgradnje elektrane na šumsku biomasu, snage 4,5 MW tvrtke „Energy 9“ s kupljenim građevinskim zemljištem na poduzetničkoj zoni „Trnovača“, na kojoj, uz rješavanje određenih administrativnih barijera, u 2016. godini očekujemo početak izgradnje. Isto tako, iduće godine se nastavljaju pripreme za početak realizacije velikog projekta izgradnje geotermalne energane s konzumentima topline.
AKUMULACIJA SLANAC NUDI MOGUĆNOSTI ZA RAZVOJ TURIZMA
Koji su komunalni i infrastrukturni projekti na području grada Slatine obilježili 2015. godinu ?
-Završetak četverogodišnjih radova na akumulaciji Slanac, čija je osnovna namjena obrana od poplava dijela slatinskog slivnog područja. Površina jezera nešto je veća od 80 ha, a ukupna zapremina 1.700.000 kubika vode. Oko cijele akumulacije uređeno je oko devet kilometara makadamske ceste pogodne za biciklizam ili šetnju. Izgradnjom Slanca stvorene su pretpostavke i za brojne turističke, sportske i rekreacijske sadržaje, što daje dodatnu vrijednost njegove izgradnje. Sredstva od 32 milijuna kuna za izgradnju akumulacije osigurale su Hrvatske vode, a projekt je uspješno realizirala virovitička tvrtka „Brana“.
Bilo je i puno projekata na području uređenja Slatine.
-Među značajnim završenim komunalno-infrastrukturnim projektima su i radovi u Mlinskoj ulici u Slatini koji su obuhvatili cjelovitu rekonstrukciju ceste i obostranu izgradnju parkirališta i nogostupa te opremanje ulice kanalizacijskim sustavom i prometnom infrastrukturom. Ukupna vrijednost rekonstrukcije prometnice iznosi 1,6 milijuna kuna, od čega je, uz financijska sredstva iz gradskog proračuna, 400 tisuća kuna osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Završena je izgradnja nogostupa u Ulici N. Š. Zrinskog te redovite aktivnosti na uređenju makadamskih cesta i popravku poljskih putova u prigradskim naseljima. Pored podizanja kvalitete životnih uvjeta u svim dijelovima grada, planski i sustavno u narednom razdoblju želimo doprinijeti što kvalitetnijem društvenom životu i u našim prigradskim naseljima. Stoga smo ove godine u sklopu projekta energetske obnove obnovili i uredili mjesne domove u Lukavcu i Markovu u koje je uloženo više od 400 tisuća kuna, od kojih je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sudjelovao sa 173 tisuće.
Posebno moram naglasiti završetak izgradnje nove područne škole u Gornjem Miholjcu kao jednog od najznačajnijih projekata u segmentu društvene infrastrukture na području grada Slatine u protekloj godini. Izgradnju ove suvremene školske zgrade financirala je Virovitičko-podravska županija sa 675 tisuća, a Grad s 300 tisuća kuna. Svakako moramo biti ponosni što je nakon petnaestak godina sustavne rekonstrukcije zgrade „Starog kotara“ Slatina dobila stalni postav Zavičajnog muzeja koji je građu prikupljao tridesetak godina. Uređeni dio zgrade, uz stalni postav, obuhvaća izložbeni prostor, zbirku Milka Kelemena, polivalentnu dvoranu i muzejsku knjižnicu. U taj projekt uložena su sredstva Ministarstva kulture RH, Grada Slatine i Europske unije u iznosu gotovo 13 milijuna kuna.
Najviše me raduje, kao uostalom i ostale hrvatske branitelje, što smo u toj zgradi uredili prostor i ove godine otvorili stalni postav izložbe „Moj križ svejedno gori“ kao dio spomen-sobe Domovinskog rata te višenamjensku sobu za prijem posjetitelja i provođenje programa Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata u koje je iz više izvora uloženo oko 300 tisuća kuna.
U SLJEDEĆIH PET GODINA PLANIRANA JE REALIZACIJA PROJEKATA U VRIJEDNOSTI PREKO 250 MILIJUNA KUNA
Kojim se projektima prometne i komunalne infrastrukture nadate u idućoj godini?
-Na području grada u pripremi je izgradnja i akumulacije „Stublovac“, a u narednom razdoblju planirana je izgradnja i akumulacije kod prigradskog naselja Lukavac. One će spriječiti poplave i štete koje nastaju na stambenim i gospodarskim objektima te poljoprivrednim površinama. Posebno želim istaknuti da je u djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje u pripremi izrada projektne dokumentacije vrijedne ukupno 3,6 milijuna kuna za projekt Aglomeracija Slatina koji obuhvaća izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te kanalizacijske mreže u Slatini i prigradskim naseljima, kao i izgradnju vodovodne mreže do prigradskih naselja Ivanbrijeg, Golenić i Lukavac. Projekt je u cijelosti vrijedan oko 150 milijuna kuna, a trebao bi biti potpuno realiziran do 2020. godine.
Izrađena je cjelokupna projektna dokumentacija za preseljenje Glazbene škole u zgradu „Starog kotara“ te izgradnju ljetne pozornice čija je vrijednost oko 15 milijuna kuna. Zatim dokumentacija za rekonstrukciju sportske dvorane SŠ M. Marulića s ulaganjem više od 10 milijuna kuna, a Hrvatske ceste pripremaju projekt rekonstrukcije obnove državne ceste D2 na dionici Suhopolje –Sladojevci, duljine 14,8 km u koji je planirano uložiti 50 milijuna kuna. Isto tako, moram istaknuti da smo za energetsku obnovu zgrade Dječjeg vrtića “Zeko” iz Fonda za zaštitu okoliša osigurali 60 % sredstava, a preostali dio u gradskom proračunu za 2016. godinu. Vrijednost investicije je 1,4 milijuna kuna te očekujemo da će se projekt realizirati do kraja iduće godine. Virovitičko-podravska županija i Grad Slatina zajednički će sufinancirati energetsku obnovu slatinskih osnovnih škola, SŠ M. Marulića i Doma zdravlja Slatina, koji su prošli na natječaju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U sljedećih pet godina planirana je realizacija projekata u vrijednosti preko 250 milijuna kuna.
Koji su efekti porezne reforme i kako se ona odrazila na proračun grada?
-Kroz mini poreznu reformu grad Slatina je, kao i većina gradova i općina, ostao bez značajnih sredstava od prihoda poreza na dohodak jer je početkom ove godine neoporezivi dio osobnog dohotka povećan s 2.200 na 2.600 kuna, zbog čega je u proračun grada do kraja ove godine došlo manje općih poreznih prihoda nego bi došlo da se neoporezivi dio dohotka nije mijenjao. To je oko 4,5 milijuna kuna, što je značajno opterećenje za gradski proračun i stvorilo nam je velike poteškoće u poslovanju i u realizaciji započetih projekata. Mislim da će u konačnici ovakvim potezima najviše izgubiti upravo građani jer se gradovima i općinama uzima sada kada su im financijska sredstva najpotrebnija za sufinanciranje projekta koji su pripremljeni za nominaciju na fondove Europske unije.
Problem se javlja s predfinanciranjem i sufinanciranjem projekata.
– Da, nažalost, ni Grad Slatina nema financijskih kapaciteta za predfinanciranje i sufinanciranje projekata jer se za većinu njih sredstva iz europskih fondova dobivaju po realiziranim fazama ili na kraju projekta. Znam da se s tim suočavaju i drugi gradovi pa i županije. Bilo bi dobro kada bi nam bilo omogućeno namjensko kreditno zaduživanje kako bismo projekte mogli financirati dok se uložena sredstva ne vrate iz europskih fondova.
Nedostatak financijskih kapaciteta za projekte zaista je velika šteta za grad Slatinu jer smo za pripremanje, nominaciju i provođenje projekata stvorili i dalje unapređujemo kapacitete kroz Gradsku upravu, Poduzetnički centar grada Slatine, Lag „Marinianis“ , ustanove grada, Turističku zajednicu grada Slatine, slatinske osnovne i srednje škole te udruge građana od kojih posebno ističem Udrugu osoba s invaliditetom Slatina i Društvo crvenog križa grada Slatine. Pored toga, potporu u pripremi i realizaciji projekata imamo od Virovitičko-podravske županije i Županijske razvojne agencije VIDRA.
UZ PROGRAM ŠTEDNJE I RACIONALIZACIJE POSLOVANJA, GRAD SLATINA VEĆ ČETVRTU POSLOVNU GODINU ZAREDOM ZADRŽAT ĆE POZITIVAN TREND
Kako Grad planira smanjiti negativne učinke porezne reforme vidljive kroz smanjenje prihoda od poreza na dohodak?
-Gradsko vijeće grada Slatine prihvatilo je proračun za 2016. godinu u visini od 48.557.194,72 i on je čak nešto veći nego u protekloj godini. Kroz razvojne programe znatni dio proračunskih sredstava namijenjen je za energetsku obnovu javnih zgrada, razvoj komunalne infrastrukture, u što je uključena izgradnja i modernizacija prometnica, uređenje javnih površina, poboljšanje javne rasvjete, uređenje dječjih igrališta i ulaganja u sustav održivog gospodarenja otpadom. Sredstva su namijenjena i za ulaganja u objekte s ciljem povećanja standarda u školstvu, za komunalne i vodne građevine, poticanje razvoja gospodarstva, uređenje zgrade Starog kotara, rekonstrukciju i energetsku obnova društvenih domova i prekograničnu suradnju. Kroz proračun osnovni ciljevi kojima smo se vodili bili su prije svega održivi gospodarski razvoj i poticanje novog zapošljavanja, razvoj malog i srednjeg poduzetništva te razvoj poslovnih zona. U proračunu je vođena briga oko zdravlja i socijalne sigurnosti naših sugrađana, briga o odgoju i obrazovanju djece, kao i ostalim javnim potrebama građana. No, moram naglasiti, pristupom racionalizacije u uvjetima sveopćih negativnih gospodarskih tokova i opće recesije uz program štednje i racionalizacije poslovanja, Grad Slatina već četvrtu poslovnu godinu zaredom zadržat će pozitivan trend ostvarenja prihoda nad rashodima te značajnog smanjenja deficita proračuna iz proteklog razdoblja. Ovakvi nam poslovni rezultati daju optimizam da ćemo u 2016. godini biti još bolji i uspješniji. Na kraju svim građankama i građanima grada Slatine želim čestit Božić i sretnu i uspješnu novu 2016. godinu. (www.icv.hr, Marko Telišman, Fotografija: Arhiva)