Na današnji dan: 16. siječnja

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Engleski parlament zabranio katolicizam
Na današnji dan 1581. godine engleski je parlament donio zakon po kome je katolička vjera u Engleskoj zabranjena. Uvedene su teške kazne za one koji bi pohađali katoličku misu ili prakticirali katoličanstvo na neki drugi način. Dogodilo se to za vrijeme vladanja kraljice Elizabete I., koja je progonila katolike, za razliku od svoje sestre Marije, koja je pak progonila protestante. U Elizabetino doba je u Engleskoj bilo izrazito opasno biti katolik, a posebice katolički svećenik. Tako su obitelji koje su pokušavale ostati katoličke imale u kućama skrivene rupe u podovima i tajne prolaze u koje bi skrivale svećenike ako bi državna kontrola pokucala na vrata. Postoje teorije da je William Shakespeare potajice bio katolik, no nije to smio priznati jer bi nastradao.

Samozapalio se češki student Jan Palach
Na današnji dan 1969. godine u Pragu se spalio češki student Jan Palach u znak prosvjeda protiv sovjetske intervencije u toj zemlji. Naime, Sovjeti su u Češkoj 1968. godine ugušili tzv. Praško proljeće, odnosno program liberalnih reformi predsjednika Aleksandra Dubčeka. Zanimljivo je da Palach nije toliko prosvjedovao protiv samih Sovjeta, koliko protiv popustljivosti i demoralizacije Čeha, koji su dopustili da se Praško proljeće tako nasilno uguši. Prilikom samospaljivanja Palach nije odmah umro nego je s teškim opekotinama prevezen u bolnicu. Tamo je nakon teških muka umro tri dana kasnije. Mjesec dana kasnije drugi student – Jan Zajic spalio se na istom mjestu, na praškom trgu sv. Vjenceslava, a slijedio ih je i treći student – Evžen Plocek u travnju te godine.

Okrunjen Ivan IV. Grozni
Ivan IV., poznatiji pod imenom Ivan Grozni, bio je prvorođeni sin tada već staroga velikog kneza Moskve Vasilija III. .U trenutku očeve smrti 3. prosinca 1533. godine Ivan IV ima samo 3 godine i titulu velikog kneza. Po očevoj samrtnoj želji tijekom njegovog maloljetništva regent postaje djetetova majka Jelena Glinska. Krajem 1546 godine u vodećim državnim i crkvenim krugovima se došlo do zaključka kako je vrijeme za ukidanje regenstva. Kako bi se taj trenutak dostojno proslavio donijeta je odluka da se Ivana IV. okruni za cara Rusije. Ivan je okrunjen na današnji dan 1547. godine krunom Monomaha koju je po legendi bizantski car Konstantin IX. Monomah darovao svome unuku velikom knezu Kijeva Vladimiru Monomahu Zajedno s tom krunidbom Ivan IV. je trebao izabrati između tisuću kćerki iz plemićkih porodica svoju buduću suprugu. Njegov izbor je pao na Anastaziju kćer Romana, praoca dinastije Romanov.

Održano prvo zasjedanje Vijeća Lige naroda
Ratno 20. stoljeće obilježeno je i raznim inicijativama koje su stremile svjetskom miru, ma kako se neuspješne poslije pokazale. Tako je godinu dana nakon javnog predstavljanja Lige naroda, u Parizu održano i prvo zasjedanje Vijeća Lige naroda, preteče današnjih Ujedinjenih naroda. No, kao i prethodnici, a i sljednici, Liga naroda pokazala se neuspješnom institucijom.

Preminuo Ivan Meštrović
1962. godine preminuo je Ivan Meštrović, hrvatski kipar i arhitekt. Sa šesnaest godina, Harold Bilinić, kamenorezac iz Splita, prepoznao je njegov dar i uzeo ga je za šegrta. Njegov umjetnički talent razvio se gledanjem znamenitih građevina Splita, uz pomoć pri školovanju Bilinićeve supruge, koja je bila profesor u srednjoj školi. Uskoro, pronašli su jednog bečkog vlasnika rudnika, koji je financirao Ivanovo preseljenje i školovanje u Beču. Morao je u najkraćem roku naučiti njemački i prilagoditi se novoj sredini, ali je uprkos brojnim problemima završio studij. Svoju prvu izložbu priređuje 1905. godine u Beču s grupom Secesija, uz primjetan utjecaj stila Art Noveau. Njegov rad je ubrzo postao popularan i Meštrović počinje zarađivati dovoljno za sudjelovanje na međunarodnim izložbama, na koje je putovao sa svojom suprugom Ružom Klein. Godine 1908. seli se u Pariz gdje iznajmljuje studio na Montparnassu i uspijeva izraditi više od pedeset skulptura u dvije godine. Skulpture napravljene u tom razdoblju, donose mu međunarodni ugled. U Beograd se seli sa ženom na nekoliko mjeseci 1911. godine, a ubrzo potom u Rim, gdje je proveo naredne četiri godine studirajući na skulpturama antičke Grčke. Na Svjetskoj izložbi umjetnosti, održanoj 1911. godine u Rimu, pobjeđuje i dobija prvu nagradu za kiparstvo, postaje popularan i stječe naklonost talijanske i strane kritike.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)