Na današnji dan: 15. ožujka

Nastala Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika
Na današnji dan 1967. godine nastala je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika jer hrvatski jezikoslovci nisu bili zadovoljni rječnicima i pravopisima u kojima se jezik nazivao hrvatskosrpskim. U Deklaraciji koju je potpisalo 18 znanstvenih i kulturnih ustanova iznijeli su svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Upozoreno je na neravnopravan položaj hrvatskog jezika te je zatražena ravnopravnost svih jezika naroda u Jugoslaviji. Objavljivanje teksta izazvalo je oštru i negativnu reakciju, kako konzervativnog dijela hrvatskog partijskog rukovodstva, tako i saveznog CK SKJ, pa i samog Josipa Broza Tita.

Zagrepčanka Štefica Vidačić postala Miss Europe
Na današnji dan 1927. godine održan je u Berlinu natječaj za Miss Europe na kojem je pobijedila Zagrepčanka Štefica Vidačić. Prethodno te godine postala je Miss Zagreba i Miss Kraljevine SHS. Za Miss Europe osobno ju je između tri finalistice odabrao poznati redatelj Friedrich Murnau. Obećao joj je blistavu filmsku karijeru. I doista, Štefica je nastupila u nekoliko filmskih uloga, pod imenom Steffi Vida, no zatim se posvetila obiteljskom životu kao bogata nasljednica. U Zagrebu je njen izbor izazvao veliko oduševljenje i bila je silno popularna. Spomenimo i to da je Berlin u to doba (šest godina prije dolaska nacista na vlast) bio jedan od najliberalnijih i najmondenijih gradova Europe.

Registrirana prva komercijalna internetska domena
Na današnji dan 1985. godine započela je dot-com era, registracijom prve komercijalne internetske domene u povijesti interneta. Ime joj je bilo symbolics.com i bila je u vlasništvu računalne trvrtke Symbolics Inc. iz grada Cambridgea u američkoj saveznoj državi Massachusetts. Tvrtka Symbolics Inc. bavila se proizvodnjom velikih poslovnih računala. Godine 2009. prodala je domenu symbolics.com tvrtki XF.com Investments. Cijene internetskih domena danas dostižu vrtoglave iznose. Primjerice Facebook je domenu FB.com navodno platio 8.5 milijuna dolara. Više informacija o najstarijoj domeni na internetu pogledajte na stranici symbolics.com, koja se i danas održava.

Ubijen Julije Cezar
Na današnji dan 44 pr.Kr. padaju famozne martovske ide (rimski naziv za 15. ožujka), dan kada su urotnici ubili Julija Cezara. On je malo prije toga proglašen doživotnim diktatorom, i cilj urotnika bio je osloboditi Rim njegove samovlasti. Naime, po rimskim republikanskim pravilima diktatori su mogli imati samo privremenu vlast i uloga im je bila vladati u kriznim razdobljima, nakon čega bi odstupili s vodećeg položaja i vratili Rim u stanje republikanske demokracije. Gaj Julije Cezar, međutim, prisvojio je vremenski neograničenu vlast i kao takav postao je opasnost za budućnost republike. Protiv njega se urotilo čak 60-tak senatora, pod vodstvom Bruta i Kasija. Na današnji dan dočekali su ga na ulazu u Pompejev teatar u Rimu. Senatori su ga okružili i izboli mačevima. Prema autopsiji (prvoj poznatoj autopsiji u povijesti!) ustanovljeno je da je uboden čak 23 puta, od čega je samo jedna rana bila smrtna, ona u prsa. Postoji više izvještaja o posljednjim Cezarovim riječima. Svetonije kaže da mu je posljednja izreka bila na grčkom: “Kai su, teknon?” (“Zar i ti, dijete?”), što se odnosilo na Bruta. Naime, Brutova je majka bila Cezarova ljubavnica, pa su neki čak nagađali da mu je Cezar bio otac.

Rođena Monika Leskovar
1981. godine rođena je Monika Leskovar, hrvatska violončelistica. Počela je svirati violončelo sa 6 godina u klasi prof. Dobrile Berković-Magdalenić. Završila je poslijediplomski studij kod prof. Davida Geringasa u Berlinu. Pored toga usavršavala se i kod drugih violončelističkih pedagoga kao što su Valter Dešpalj, Mstislav Rostropovič, Eleonore Schoenfeld i dr. Dobitnica je mnogih hrvatskih i međunarodnih nagrada i priznanja. Trenutačno svira na talijanskom violončelu Vincenza Postiglionija iz 1884. godine koji je dobila na doživotno korištenje od Grada Zagreba i Zagrebačke filharmonije. Dosada je nastupala s glazbenicima kao što su Giovanni Sollima, Krzysztof Penderecki, Sofija Gubajdulina, Gidon Kremer i Julian Rachlin, Jurij Bašmet i Tabea Zimmermann, Boris Berezovski i Richard Hyung-ki Joe. Često nastupa sa Zagrebačkom filharmonijom.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)