Na današnji dan: 25. ožujka

Prihvaćen proglas “Zahtijevanja naroda”
“Zahtijevanja naroda” naziv je za političku peticiju, odnosno proglas prihvaćen 25. ožujka 1848. godine koji je u 30 točaka sadržavao načela i program hrvatskog građanstva, odnosno nacionalna, državno-pravna, socijalna i liberalna traženja za promjenu položaja Hrvatske u Austrijskoj Monarhiji, kao i za promjenu državne strukture i socijalnih pitanja unutar Hrvatske. Njime se zahtijevao izbor Josipa Jelačića za hrvatskoga bana, što brže sazivanje sabora, pripojenje Dalmacije i Vojne krajine Hrvatskoj, hrvatska samostalnost od Ugarske glede financija, jezika i školstva, sloboda pisanja i govora, jednakost pred sudovima, opće izborno pravo te ukidanje staleških povlastica i kmetstva. Zahtijevanja naroda prihvaćena su u Narodnom domu u Zagrebu.

Osnovana Tvornica računskih strojeva Zagreb
Tvornica računskih strojeva Zagreb ili TRS ime je hrvatske tvrtke koja je proizvodila mjerne instrumente za medicinu, računske strojeve, kalkulatore, totalizatore, mini računala, mikroračunala, terminale, pisače i ostalu računalnu opremu. Ova tvrtka danas ne postoji, ali jedna je od pionirskih tvrtki u računarstvu. Prostor prijašnje tvornice sada se koristi za koncerte i okupljanja.
Društveno poduzeće Tvornica računskih strojeva osnovano je, Rješenjem Vlade Narodne Republike Hrvatske, 25. ožujka 1948. godine. Trgovačko društvo danas je u većinskom (50,7%) vlasništvu Borke Bosiljevac, posluje pod drugim nazivom (Reinhart B.B. d.o.o.) i ne bavi se prvotnom djelatnošću.

Osnovana Venecija
Na današnji dan 421. godine po legendi je točno u podne utemeljena Venecija. Utemeljenje je obilježeno posvećenjem prve crkve, one sv. Jakova (San Giacomo) na Rialtu. Dakle, četvrt Rialto smatra se najstarijom u Veneciji. Ime joj dolazi od “Rivo Alto” (talijanski = visoka obala). Pretpostavlja se da su Veneciju osnovali stanovnici gradova na kopnu (Padove, Akquileje, Trevisa) koji su se na njenim pješčanim sprudovima željeli zaštititi od hordi Germana i Huna koje su prodirale u sjevernu Italiju i pljačkale tamošnje gradove. Položaj Venecije usred lagune štitio je njene stanovnike od prodora s kopna, jer barbari nisu bili vješti u upravljanju brodovima pomoću kojih bi došli do Venecije.

Utemeljena Europska unija
Na današnji dan 1957. godine potpisan je slavni Rimski ugovor koji je temelj današnje Europske unije. Njime je osnovana Europska ekonomska zajednica (EEC), prethodnica EU. Taj povijesni ugovor potpisan je u Konzervatorskoj palači na Kapitolijskom trgu u Rimu (Kapitolij je jedan od sedam rimskih brežuljaka, čiji je trg izrađen po nacrtima slavnog Michelangela Buonarottija). EEC se prvotno sastojala od samo šest članica: Francuske, Zapadne Njemačke, Italije, Belgije, Nizozemske i Luksemburga. U ime Zapadne Njemačke Rimski su ugovor potpisali slavni kancelar Konrad Adenauer i Walter Hallstein, tvorac znamenite Hallsteinove doktrine. Hallstein je izabran i za prvog predsjednika Europske Komisije (najmoćniji položaj, koji danas drži José Manuel Barroso).

Oystermouthstka pruga postala prvom prugom kojom su prevoženi putnici
Željeznička pruga između Swansea i Mumblesa u Walesu, tada poznata pod imenom Oystermouthstka pruga, 1807. godine, na isti dan kada je Velika Britanija ukinula trgovinu robljem, postala je prva pruga kojom su prevoženi putnici. Prugom su u početku prometovali vagoni s konjskom zapregom, zatim parne lokomotive, a kasnije električni vlakovi. Kad je dionica 1960. zatvorena bila je najduže uporabljivana pruga u svijetu.

Ranjen Richard I. Lavljeg Srca
Jedan od najpoznatijih engleskih kraljeva Richard I. Lavljeg Srca, uz francuskog kralja Filipa II. i njemačkog cara Fredericka I. Barbarossu jedan od ključnih sudionika Trećeg križarskog rata, 1199. godine ranjen je tijekom opsade malog dvorca kod Limogesa u Francuskoj. Prema povijesnim podacima, Richard je pred kraj dana bez oklopa obilazio dvorac provjeravajući kako napreduje potkopavanje zidina kada ga je u lijevo rame pogodio projektil iz samostrela. Rana se ubrzo inficirala, a Richard je umro 13 dana kasnije.

Rođena Aretha Franklin
1942. godine rođena je Aretha Franklin, američka soul pjevačica. Rođena je kao kćer poznatog baptističkog propovjednika, a od rane dobi poučavale su je zvijezde gospela kao što su Mahalia Jackson i Clara Ward. Krajem šezdesetih godina Aretha je bila na vrhuncu svoje stvaralačke moći. Pjesme poput “Respect” i “Chain Of Fools” preko noći su postale klasika. Unatoč privatnim problemima, 1968. godine snimila je jedan od najimpresivnijih soul albuma tog razdoblja – “Lady Soul”. Arethina karijera počela je gubiti sjaj krajem sedamdesetih, sve dok joj počasna uloga u filmu ” Braća Blues ” nije vratila prijašnju slavu. Osamdesete su godine bile bogate hitovima kao što su “Freeway Of Love” i “Who’s Zooming Who”, a pjevala je i u duetu s Georgeom Michaelom i grupom Eurythmics. Poznata je po tome što je zovu “Kraljica Soula”, a glasine govore da joj glas ima raspon od četiri oktave. S njom uspoređuju i mladu englesku pjevačicu Joss Stone. Njeno kumče je Whitney Houston, bila je udana i ima 4 sina, te je dosad osvojila čak 19 Grammya.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)

PROMO

Povezane vijesti

Skip to content