Jurij Gagarin postao prvim čovjekom koji je u dospio u orbitu oko Zemlje
Današnji je dan 1961. godine velikim slovima upisan u povijest ljudskog istraživanja svemira. Tog je dana Jurij Gagarin postao prvi čovjek koji je u dospio u orbitu oko Zemlje. Svemirski brod zvao se Vostok 1 (riječ “vostok” na ruskom znači istok) i lansiran je s kozmodroma Bajkonur u današnjoj Republici Kazahstan (taj kozmodrom danas kazahstanska vlada iznajmljuje Rusiji i još uvijek se koristi). Gagarinov let trajao je 1 sat i 48 minuta i u tom je vremenu obišao Zemlju u orbiti koja je dosegnula maksimalnu visinu od 327 kilometara. Preletio je preko Sibira, Havaja, Južne Amerike, Afrike i sletio na području Rusije, čak 280 kilometara od planiranog mjesta. Na visini od 7000 metara Gagarin je napustio letjelicu i sletio svojim padobranom. Kad je konačno sletio, prvo je sreo jednu seljanku i njezinu kćer, obje zastrašene Gagarinovom pojavom u narančastom skafanderu. On ih je umirio riječima: “Ne bojte se, ja sam sovjetski građanin kao i vi. Spustio sam se iz svemira i moram telefonirati u Moskvu.” Inače, Amerikanci su prilično kasnili za sovjetima u toj prvoj fazi letova u svemir. Naime, prvi Amerikanac koji je uspio u orbiti obletjeti Zemlju bio je John Glenn 20. veljače 1962. godine, dakle više od 10 mjeseci nakon Gagarina.
Počinjen masakr nad crncima u Američkom građanskom ratu
Na današnji dan 1864. godine južnjačka je vojska Konfederacije počinila strašan zločin nad pobijeđenom sjevernjačkom jedinicom sastavljenom većim dijelom od crnačkih vojnika. Naime, unatoč tome što su se sjevernjaci predali bacivši oružje, južnjaci su ih masakrirali pucavši u njih i probadavši ih bajunetama. Taj događaj u blizini utvrde Fort Pillow u saveznoj državi Tennessee po svim mjerilima odgovarao je današnjem pojmu ratnog zločina. U borbi je poginulo samo 14 južnjaka, a masakrirano je između 277 i 297 sjevernjaka, većinom crnaca. Odgovornim za zločin drži se južnjačkog generala Nathana Bedforda Forresta, koji je zapovijedao trupama Konfederacije. Zanimljivo je da je on nakon rata postao prvi vođa zloglasnog Ku Klux Klana, s titulom Grand Wizard (Veliki Čarobnjak). Inače, naziv Ku Klux Klan dolazi od grčke riječi “kyklos” (krug) i označava otprilike “Krug braće”.
Lansiran prvi space shuttle Columbia
Na 20. godišnjicu prvog leta u svemir, 12. travnja 1981. godine je na svoj prvi let lansirana Columbia, prvi space shuttle. Columbia je prilikom prvog lansiranja obišla Zemlju 36 puta i uspješno sletjela 14. travnja. Njezina prva operacijska misija, s četveročlanom posadom, lansirana je 1982. Tada se pridružila Challengeru s kojim su uslijedile tri sljedeće misije. Columbia je obavila 27 misija prije nego je uništena 2003. godine kada je poginulo svih sedam članova posade. Zbog toga je NASA odlučila obustaviti cijeli Shuttle program.
Inkvizicija započela službeno ispitivanje Galilea Galileja
1633. godine Inkvizicija je započela službeno ispitivanje Galilea Galileija. Godine 1624. Galileo je u Rimu pred Papom pokušao skinuti zabranu istraživanja heliocentrizma, što mu nije pošlo za rukom. Stoga je započeo pisati djelo kojim će razmatrati odnos geocentričnih i heliocentričnih sustava bez unošenja vlastitih stajališta, a koje će biti objavljena 1632. godine kao Dialogo Sopra i due massimi sistemi del mondo. Unatoč općem priznanju djela, proširila se vijest o zabrani knjige na zahtjev Pape, zapravo inkvizicije. Galileo se 1633. godine ponovo pojavio pred Papom. Ispostavilo se da su istragu ponovo pokrenuli dominikanci, koje je ovoga puta predstavljao Vincenzo Maculano, a koji je u rukama imao navodni spisak o Bellarminijevoj odluci o Galilejevoj zabrani i odricanju heliocentrizma. Postoji opravdana sumnja da je dokument bio krivotvoren. Bellarmini je Galileju dostavio jedan od dokumenata koji odbacuje heliocentrični sustav, ali ne i službenu zabranu govora i rada, sukladno prethodnom dogovoru kojeg su dominikanci ignorirali. Galileo je, zbog vlastitih izmjena kopernikanskog sustava, držao obranu pozivanjem na suprotstavljanje Koperniku, da bi u narednim suđenjima naglašenije osporavao heliocentrizam i na konačnom suđenju, nakon inkvizitorove prijetnje kaznenim metodama u slučaju laži, zaključio da podržava ptolomejski sustav, kao što uvijek jest. Idući dan, 22. lipnja, kardinal i inkvizicija zabranili su Galilejevo djelo o dva sustava i osudili ga na kućni pritvor u Firenci uz obavezno recitiranje psalama. Zbog naklonosti mnogih ljudi unutar i izvan Crkve, Galileo nije doživio nikakav konkretan oblik mučenja ili poniženja ni tijekom suđenja, niti nakon njega.
(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)