Na današnji dan: 5 svibanj

Natjecanje za pjesmu Eurovizije održano u Zagrebu
Na današnji dan 1990. godine održano je u Zagrebu natjecanje za pjesmu Eurovizije. Bila je to posljedica pobjede grupe Riva s pjesmom “Rock me” prethodne godine u Švicarskoj. Na zagrebačkom su Eurosongu nastupila 22 izvođača, a pobijedio je Toto Cutugno iz Italije s pjesmom “Insieme: 1992″. On je dobio 149 bodova, a drugo mjesto su podijelili Francuskinja Joëlle Ursull s pjesmom “White and Black Blues” i Irac Liam Reilly s pjesmom “Somewhere in Europe”. Oboje su dobili 132 boda.Hrvatska predstavnica bila je Tajči (Tatjana Matejaš) s pjesmom “Hajde da ludujemo” i osvojila je 7. mjesto s 81 bodom. Zanimljivo je da je njena pjesma dobila čak dvije dvanaestice, i to od Izraela i Turske. Jugoslavija je svoju dvanaesticu dala Francuskoj. Voditelji zagrebačkog Eurosonga bili su Helga Vlahović i Oliver Mlakar. Oko njih je izbio manji incident kad su ih novinari uvrijedili zbog starosti. Oni su na to dali ostavke, a zamijenili su ih Rene Medvešek i Dubravka Marković. No, ubrzo su uvrede izglađene, pa su se Helga i Oliver vratili na mjesta voditelja. Lokacija natjecanja bila je Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski u Zagrebu.
Otvoren stadion u Maksimiru
U Zagrebu je 1912. godine službeno otvoren stadion u Maksimiru. Smješten je u istočnom dijelu grada, nasuprot parka Maksimira, a dom je Nogometnog kluba Dinamo. Stadion je dugo vremena bio u svom prvotnom izdanju, a kroz najveće dorade prošao je tijekom priprema za Univerzijadu 1987., nakon čega je bio napromijenjen do 1997. kada su na istočnu i južnu tribinu postavljena sjedala. Godinu dana kasnije srušena je stara sjeverna tribina na čijem je mjestu izgrađena nova, komfornija tribina, kapaciteta 10.965 mjesta, koju krasi i 15.000 kvadratnih metara ostakljenog poslovnog prostora koji do danas još uvijek nije u funkciji. Uz sjeverno, tijekom renoviranja srušeno je i ‘istočno stajanje’, sve u skladu s propisima UEFA-e prema kojima mjesta za gledatelje na stadionima moraju biti isključivo sjedeća. U kolovozu 1999., uoči otvaranja 2. Svjetskih vojnih igara, završena je i obnova zapadne tribine s 12.600 sjedala, te 718 mjesta u VIP-etaži (predsjednička i još osam loža, te 18 ‘boksova’). Time je obavljeno oko 80% predviđenih radova, te trenutačni kapacitet stadiona iznosi 40.000 mjesta. Posljednja faza obnove stadiona trebala bi uključiti “spuštanje” razine travnjaka, uz stvaranje prstena oko igrališta na mjestu postojeće atletske staze, čime će se napraviti novih 16.000 mjesta, a dogradnjom južne tribine konačni kapacitet stadiona iznosit će respektabilnih 60.000 udobnih, sjedećih mjesta. Uz te i ostale planirane radove unutar i oko njega maksimirski stadion trebao bi postati jednim od najopremljenijih ‘nogometnih hramova’ ovog dijela Europe, ali nažalost još je daleko od toga.
Započela Francuska revolucija
Današnji dan Francuzi smatraju danom početka Francuske revolucije. Naime, tog se dana 1789. godine dogodio ključan događaj koji je omogućio političko pokretanje revolucije. Bio je to sastanak Generalnih staleža – svojevrsnog predstavničkog tijela (parlamenta) za čitavu Francusku. Dakako, Francuska je Generalne staleže (États généraux) imala još u srednjem vijeku, ali u doba apsolutizma oni nisu sazivani od 1615. pa sve do 1789. godine (pune 174 godine). Francuzi koji su htjeli ograničiti kraljevsku vlast smatrali su da bi Generalni staleži trebali dobiti važnu ulogu kakvu je u Velikoj Britaniji imao parlament (dakle, ključnu ulogu u vođenju politike). Bio bi to zaokret od kraljevskog apsolutizma prema demokraciji. Što je kralja Luja XVI. uopće navelo da sazove Generalne staleže prvi put nakon 174 godine? Naime, Francuska je bila u teškoj financijskoj situaciji pa je trebalo odobriti nove poreze. Vlada je prvo pokušala to dogovoriti s visokom aristokracijom, ali kad su oni odbili, odlučeno je ciljati na šire stanovništvo. Generalni staleži sastojali su se od tri staleža: svećenstva, plemstva i građanstva. Građanstvo je na početku bilo zadovoljno jer je pozvano u većem broju nego svećenstvo i plemstvo, no kasnije su se razočarali kad je ustanovljeno da se neće primjenjivati načelo jedan čovjek – jedan glas, nego da će se glasovati prema staležima. U tom pogledu oni su se smatrali zakinutima. Prva sjednica održana je na današnji dan u jednoj dvorani u blizini dvorca Versailles. Ta se povijesno važna lokacija i danas može vidjeti, a nalazi se nekih 800 metara od ulaza u dvorac, na glavnoj aveniji koja vodi prema njemu (Avenue de Paris). Među poslanicima na toj prvoj sjednici bilo je poznatih ljudi iz sva tri staleža. Primjerice, među poslanicima trećeg staleža bili su Joseph-Ignace Guillotin (poznat po giljotini), Abbé Sieyès, Pierre Samuel du Pont de Nemours (njegova obitelj du Pont danas je jedna od najbogatijih na svijetu, zahvaljujući teflonu i najlonu) itd. Među predstavnicima svećenstva bili su biskupi i nadbiskupi, predvođeni nadbiskupom Pariza kao prvim među njima u hijerarhiji. Zanimljivi su bili i predstavnici plemstva, među kojima je bilo mnogo znamenitih imena: vojvoda od Orléansa (prvi princ kraljevske krvi), vikont de Beauharnais (prvi suprug Napoleonove Jozefine), markiz de La Fayette (slavni vojskovođa u Američkom ratu za nezavisnost), barun Wimpffen i još mnogi drugi.
Otvorena glazbena dvorana Carnegie Hall u New Yorku
Muzička dvorana u New Yorku, danas poznata kao Carnegie Hall, otvorena je 1891. godine nastupom koji su vodili maestro Walter Damrosch i kompozitor Peter Ilyich Tchaikovsky. Jedno od najpoznatijih glazbenih zdanja u svijetu nazvano je po Andrewu Carnegieu koji je platio njenu izgradnju, a prvotno je bila namijenjena kao centar za Oratorio Society of New York i New York Symphony Society. Dvorana je jedna od zadnjih zgrada u New Yorku koja je u potpunosti izgrađena zidarskim tehnikama te kao takva, iako je tijekom kasnijih godina bila modificirana i dorađivana, predstavlja važan arhitektonski spomenik. U svojoj dugoj povijesti Carnegie Hall je, počevši već od samog otvaranja, ugostio sva najistaknutija imena svjetske glazbe, a nastupima u njoj mogu se pohvaliti i hrvatski glazbenici i dirigenti među kojima su Ruža Pospiš Baldani, Ivo Pogorelić, Oliver Dragojević i drugi.
Osnovano Vijeće Europe
Potpisivanjem Londonskog ugovora 1949. godine osnovano je Vijeće Europe sa sjedištem u Strasbourgu, a to tijelo prva je europska institucija koja je započela rad na europskim integracijama. Potpisnice su bile Belgija, Danska, Francuska, Republika Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo, a sam ugovor se danas smatra statutom Vijeća Europe koje je 1964. odredilo da se 5. svibnja obilježava kao Europski dan. Najizraženije djelovanje Vijeća Europe je usklađivanje zakonskih standarda, ljudskih prava, razvoja demokracije i kulturne suradnje među njenih 47 država članica u kojima živi približno 800 milijuna ljudi. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikimedia, 4.5.2015.)

Prisilno sklopljena “Velika povelja slobode”
Mir koji je engleski kralj John (Ivan Bez Zemlje) sklopio sa papom Inocentom III. prema kojem je Engleska postala papin feud, a engleski kralj njegov vazal, porazi koje je doživljavao u Francuskoj izgubivši sve svoje posjede, te grubi način njegove vladavine, 1215 .godine potakli su englesko plemstvo na ustanak zbog kojega je kralj bio prisiljen sklopiti ‘Veliku povelju sloboda’ (Magna charta libertatum), dvostrani ugovor između kralja i plemstva koji se smatra prvim pisanim ustavnim zakonom Engleske. Kralj je morao prihvatiti uvjete koji su ograničavali njegovu moć, davali određene povlastice plemstvu, a slobodni ljudi su dobili određena jamstva protiv samovoljnih kraljevskih postupaka. ‘Velika povelja sloboda’ potvrđivala je važnost principa dovođenja kraljeve vlasti u okvire zakona.

Međunarodni dan primalja
Svake godine, 5. svibnja obilježavamo međunarodni dan primalja. Primaljstvo je jedno od najstarijih medicinskih struka. Povijest primaljstva stoljećima je izgrađivana kroz iskustvo i vještinu brojnih primalja, a kasnije i njihova nastojanja da svojim školovanjem pridonesu kvalitetnijem radu i boljem statusu struke. Najstarija primaljska škola u Hrvatskoj osnovana je 1786. godine u Rijeci pod vodstvom riječkog kirurga Jakoba Cosminija. 1821. godine u Zadru počela je sa radom prva primaljska škola, temeljem dekreta cara Franje I. U Zagrebu je 26 listopada 1876. godine posredovanjem bana Ivana Mažuranića otvoreno Kraljevsko primaljsko učilište.

Rođen Santiago Cabrera
Na današnji dan 1978. godine rođen je glumac Santiago Cabrera. Korijene vuče od Venezuele i Čilea, Britanske nacionalnosti. Poznat je po ulogama Asaac Mendeza u seriji “Heroji” te kao Lancelot u BBC-evoj dramskoj seriji “Merlin”. Trenutno glumi Aramisa u poznatoj BBC-evoj seriji “Mušketiri” koja se prikazivala i na hrvatskoj televiziji.

Rođen Soren Kierkegaard
Danski filozof, teolog i književnik Søren Kierkegaard, kritičar službenog kršćanstva koji se smatra prvim egzistencijalističkim misliocem, zastupnik antihegelijanskog prava i stvoritelj specifične metafizike slobode prema kojoj se subjekt spašava svjesnim izborom Boga, rođen je u Kopenhagenu 1813. godine.

Rođen Karl Marx
Njemački filozof, politički ekonomist i revolucionar Karl Marx, organizator Međunarodne udruge radnika, autor Kapitala, jedne od najvažnijih knjiga o ekonomskoj problematici, a uz suradnika Engelsa i stvoritelj ‘moderne’ komunističke ideologije na bazi materijalizma odnosno klasne borbe za koju u uvodu u Komunistički manifest kaže: ‘Povijest svih do sada postojećih društava je povijest borbe klasa’, rođen je 1818. godine u Trieru.

Rođen Lance Henriksen
Američki glumac i slikar Lance Henriksen, poznat po nastupima u filmovima Close Encounters of the Third Kind, Damien: Omen II, Aliens, Alien 3, Alien vs. Predator, Hellraiser: Hellworld, te brojnim drugima, a uz to i originalno zamišljen kao glavni glumac u filmu The Terminator, rođen je u New Yorku 1940. godine.

Rođen Marc Alaimo
Američki glumac Marc Alaimo, najpoznatiji po ulozi Gula Dukata u seriji Star Trek: Deep Space Nine, te najčešće po ulogama negativaca u filmovima Kojak, Gunsmoke, Baretta, The Bionic Woman, Starsky and Hutch, Knight Rider, Quincy, The Greatest American Hero i The Incredible Hulk, rođen je 1942. godine u Milwaukeeju u Wisconsinu.

Rođena Naomi Klein
Kanadska novinarka, spisateljica i aktivistica Naomi Klein, najpoznatija po političkim analizama i kritici korporativnog globalizma, autorica kultnih knjiga No Logo, Fences and Windows i The Shock Doctrine, te suatorica dokumentarnih filmova The Corporation i The Take, rođena je 1970. godine u Montrealu.

Rođen Chris Brown
Američki pjevač Chris Brown rođen je na današnji dan 1989. godine.

Rođena Adele

Adele Laurie Blue Adkins rođena Tottenhamu na današnji dan 1988. godine, poznatija kao Adele, je engleska pjevačica, tekstopisac, glazbenica i multiinstrumentalistica. Dobitnica deset Grammy nagrada, četiri Brit Awards, četiri American Music Awards, Zlatnog Globusa, i nagrade Oscar, između ostalih.
Adele je ponuđen diskografski ugovor od XL Recordingsa nakon što je njezin prijatelj objavio njenu demo snimku na MySpace, 2006. Njezin debitantski album, 19, izdan 2008., naišao je na komercijalni uspjeh, te je bio dobro primljen od kritike. Album je ostvario četverostruku platinastu nakladu u Velikoj Britaniji i dvostruku platinastu nakladu u SAD-u. 2009., na dodjeli prestižnih nagrada Grammy, osvojila je nagradu za najboljeg novog umjetnika i najbolju žensku vokalnu izvedbu
Drugi studijski album, 21, objavljen je 2011. Album, hvaljen od kritike, nadmašuje uspjeh prvog albuma, osvojivši šest Grammy nagrada u 2012. godini, uključujući nagradu za album godine, izjednačavajući rekord za najviše osvojenih Grammyja neke ženske glazbenice u jednoj noći.Album je certificiran platinastom nakladom šesnaest puta u Velikoj Britaniji, dok je u SAD-u držao top poziciju duže nego ijedan album od 1985., dosegnuvši dijamantnu nakladu. Do 2013., album je prodan u preko 26 milijuna primjeraka diljem svijeta.

 

(www.icv.hr, kbo, Wiki,timelines,historynet,.history, todayinhistory, .on-this-day Foto: Ilustracija)