Na današnji dan: 13. lipnja

Pronađeno prvo nalazište dijamanata na području Rusije
Na današnji dan 1955. godine pronađeno je prvo nalazište dijamanata na području Rusije. Otkrili su ga geolozi Jurij Kabardin, Ekaterina Elagina i Viktor Avdejenko primijetivši da na tom području ima rude kimberlita. Naime, kimberlit je vulkanska stijena koja zna sadržavati dijamante. Dobila je ime po gradu Kimberleyu u Južnoj Africi, gdje su poznata nalazišta dijamanata.
Nalazište u Rusiji nalazilo se u Sibiru, nekoliko stotina kilometara sjeverno od poznatog Bajkalskog jezera. Iskopavanje dijamanata sovjeti su započeli 1957. godine. Klimatski uvjeti u tom dijelu Sibira bili su izrazito teški za rudarenje. Po zimi su od hladnoće čak pucale gume i čelik na vozilima, a gorivo se smrzavalo. Navodno su koristili mlazne motore za otapanje permafrosta (stalno zaleđeni sloj zemlje). Tijekom 1960-tih godina rudnik je proizvodio čak oko 10,000,000 karata dijamanata godišnje što je masa od 2,000 kilograma. Rudnik je dobio naziv „Mir“ i bio je prvo i najveće izvorište dijamanata u povijesti SSSR-a. Tijekom 44 godine rada došlo se s iskopavanjem do dubine od 525 metara. Dobivena je ogromna rupa promjera čak 1,200 metara. Danas je to druga najveća rupa na svijetu koja je nastala otvorenim iskopom (veći je samo rudnik Bingham Canyon u američkoj saveznoj državi Utah). Iznad rupe u Rusiji čak ne smiju letjeti helikopteri jer ih tamošnje zračne struje mogu povući prema dolje (to je pravilo uvedeno nakon zabilježenih sličnih nesreća).

Martin Luther oženio Katharinu von Bora
Na današnji dan 1525. godine osnivač protestantizma Martin Luther oženio se Katharinom von Bora, bivšom časnom sestrom. Njoj je bilo 26 godina, a njemu 41. U samostan je stupila kad joj je bilo 5 godina. Kad su joj bile 24 postala je nezadovoljna samostanskim životom i zatražila je pomoć od Martina Luthera, koji se zauzimao za ukidanje celibata. On je poslao trgovca haringama, koji je uspio prokrijumčariti na svojim kolima Katharinu i nekoliko drugih časnih sestara iz samostana. Luther se potrudio pronaći svima njima supružnike i udomiti ih, a Katharinu je sam uzeo za ženu. Od Lutherovog pokrovitelja, saskog kneza izbornika Johanna Friedricha dobili su na dar bivši samostan u Wittenbergu, koji im je trebao poslužiti kao kuća za stanovanje. Katharina je kao prava domaćica preuzela brigu za veliko imanje, ustajala se u 4 sata ujutro i sve pripremala za ugošćivanje studenata koji su dolazili kod njih noćiti, kao i posjetilaca koji su se željeli sastati s Lutherom. Vodila je i neku vrstu ubožnice za bolesne. Uz sve te poslove, rodila je Lutheru šestero djece, a odgojili su i četvero siročadi. Zanimljivo je da su potomci Martina Luthera i Katharine von Bora i danas živi. Jedan od njihovih potomaka bio je i slavni njemački predsjednik Paul von Hindenburg.

Njemačko carstvo izvelo najteži bombarderski napad na London
Na današnji dan 1917. godine u Prvom svjetskom ratu Njemačko Carstvo izvelo je najteži bombarderski napad na London. Bio je to ujedno prvi dnevni bombarderski napad i izazvao je najviše žrtava do tada u povijesti zračnog bombardiranja. Uzrok velikom broju žrtava vjerojatno je bila činjenica da ljudi još uopće nisu znali koliko napad iz zraka zapravo može biti opasan (bila je to 1917. godina). Dapače, navodno su se stanovnici Londona okupljali vani da vide bombardere, umjesto da bježe u skloništa. U tom su napadu poginula 162 čovjeka, a 432 su ozlijeđena. Najžalosnija je činjenica da je poginulo čak 18 djece, kad je bomba pala na jednu osnovnu školu. Kako su 1917. godine izgledali rani njemački bombarderi? Bili su to veliki dvokrilci, a piloti su još uvijek upravljali iz otvorenog kokpita (kabine su uvedene kasnije). Za napad na današnji dan Nijemci su upotrijebili teške bombardere tipa Gotha G.V. To su bili za tadašnje pojmove iznimno veliki zrakoplovi, raspona krila od 23.7 metara. Imali su dva Mercedesova šesterocilindrična motora s ukupno 520 konjskih snaga. Maksimalna brzina tih bombardera bila je svega 140 km/h. Zanimljivo je da je te teške bombardere proizvodila tvrtka Gothaer Waggonfabrik (GWF) iz grada Gothe. Dinastija koja je u tom trenutku vladala Velikom Britanijom zvala se Sachsen-Coburg-Gotha (jer je to bilo prezime princa Alberta za kojeg se udala kraljica Viktorija i koji je bio djed vladajućeg britanskog kralja Georgea V.). Međutim, samo oko mjesec dana nakon ovog bombardiranja, britanski kralj George V. odlučio je promijeniti naziv dinastije u Windsor, upravo zato da bi odbacio to njemačko naslijeđe. Prezime Windsor britanska vladajuća dinastija nosi i danas.

Započeo “Bokserski ustanak” u Kini
U Kini je na današnji dan 1900. godine planuo narodni ustanak, poznatiji u povijesti pod nazivom bokserski ustanak. Pobunjenici su oštricu borbe okrenuli prema strancima, a zatim i prema domaćim bogatašima. Razlog tome bio je snažan pritisak kapitalističkih država potkraj prošlog stoljeća koje su željele pretvotriti mnogomilijunsku Kinu u koloniju. Prve pobune Kineza počele su još 1898. da bi 1900. prerasle u svenarodni ustanak. Kad su pobunjenici ubili njemačkog veleposlanika i izvršili opsadu četvrti u kojoj su bile smještene strane misije i veleposlanstva, došlo je do strane intervencije kako bi se snagom oružja konačno pokorila i podijelila bogata Kina. Međunarodne vojne snage ubrzo su porazile slabo naoružane ustanike i oslobodile diplomate u Pekingu. Ustanak je ugušen u krvi, a kineska vlada je pobjegla u grad Ksianfu. Strani osvajači počeli su tada raznim kaznenim odredima haračiti po Kini i pljačkati zemlju. Japanci su nadmašili sve otevši cjelokupnu kinesku državnu novčanu pričuvu. Mirovni pregovori između intervencionista i Kine završili su tek u rujnu potpisivanjem zaključnog sporazuma. Sedam svjetskih sila nije se moglo nagoditi kako bi podijelilo tu golemu zemlju pa su Kini cinički zagarantirale teritorijalnu cjelovitost prisilivši je da drži otvorena vrata za sve strance, što je praktički značilo legalnu pljačku kineskog nacionalnog bogatstva. Teške posljedice tog sporazuma Kina je osjećala sve do svog nacionalnog oslobođenja poslije drugog svjetskog rata.

Rođen Antun Gustav Matoš
1873. godine rođen je Antun Gustav Matoš, hrvatski književnik. Matoš je rođen u Srijemu u Tovarniku, u petak trinaestoga. Po porodu babica je rekla Matoševoj majci “Ovaj vaš mali bit će veliki čovjek, njegovo ime će se mnogo spominjati, ali – mnogo će i trpjeti”. Matoš je središnja ličnost hrvatske moderne, te radikalne inovacije hrvatske književnosti koja se ubrzano europeizirala i modernizirala, apsorbiravši suvremena strujanja od simbolizma, modernizma, impresionizma i ostalih pokreta, s oslonom na francusku književnu kulturu od Baudelairea do Mallarmea, Barresa i Huysmansa. Esteticizam i umjetničke norme su postali primarnim kriterijem vrjednivanja, dok je nacionalni i društveni angažman, dotle praktični jedini credo, ostalo uklopljen u cjelovitiju vizuru zadaće hrvatskih pisaca, koji od Matoša nadalje nisu (osim u komunističkom razdoblju) mogli gojiti pretežito utilitaristički odnos spram umjetničkoga stvaralaštva. U književnost je ušao 1892. pripoviješću Moć savjesti, koja naznačuje početak perioda moderne. U nekoliko navrata pisao je o svojemu poimanju poetike proznog stvaralaštva te o svojim literarnim uzorima. “… Od novelista najviše volim genij Poeov, zatim superiornu, konciznu točnost Merimeeovu i prirodnost Maupassantove satire, izjavljuje on u jednome pismu prijatelju Milanu Ogrizoviću. Težnju da se nigdje ne ponavlja, da ne zapadne u manirizam, uspio je ostvariti u većem dijelu svojih pripovijedaka sakupljenih u tri zbirke i izdanih redom: Iverje, 1899; Novo iverje, 1900; Umorne priče, 1909. godine.

Pioneer 10 napustio Sunčev sustav
Pioneer 10, robotska sonda koju je NASA lansirala 2. ožujka 1972. godine u svrhu proučavanja asteroidnog pojasa u Sunčevom sustavu, Jupitera, solarnih vjetrova i kozmičkih zraka na današnji je dan 2000-te godine napustila Sunčev sustav i otisnula se u otvoreni svemir. Ipak, tehnologija je zakazala, jer je zbog velike udaljenosti izgubljen svaki kontakt sa sondom 23. siječnja 2003. godine..

Rođen Antun Mažuranić
1805. godine rođen je Antun Mažuranić, hrvatski jezikoslovac

Rođena Ivana Fischer
1905. godine rođena je Ivana Fischer, prva hrvatska dirigentica

(www.icv.hr)