Na današnji dan: 16. listopada

Osnovana Hitna pomoć u Zagrebu
Zanimljivo je da su prva kola zagrebačke Hitne pomoći imala konjsku zapregu. Bili su to doista skromni početci, jer je Hitna raspolagala samo s dvojim takvim kolima i samo s četiri sanitarna pomoćnika. Na današnji dan 1909. godine osnovana je institucija kojoj mnogi Zagrepčani doslovce duguju život. Bila je to Hitna pomoć, koja u Zagrebu djeluje i danas. Dapače, na današnji dan zagrebačka Ustanova za hitnu medicinsku pomoć slavi svoj rođendan. Zagrebačka Hitna pomoć osnovana je na inicijativu profesora kirurgije Miroslava Čačkovića. Taj ugledni liječnik bio je i prvi dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a svoj je radni vijek proveo u bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu. Imao je i plemićku titulu, pa mu je puni naslov bio dr. Miroslav pl. Čačković Vrhovinski.Zanimljivo je da su prva kola navedene Hitne pomoći imala konjsku zapregu. Bili su to doista skromni početci, jer je Hitna raspolagala samo s dvojim takvim kolima i s četiri sanitarna pomoćnika. Ipak, s vremenom je opremljenost Hitne rasla, pa je postajala sve sposobnijom spašavati živote.

Studenti u Zagrebu spalili mađarsku zastavu
Mladi Stjepan Radić bio je jedan od 24 studenta koji su uhićeni radi spaljivanja zastave na Trgu bana Jelačića. Da bi bolje gorila, zastavu su studenti navodno prethodno polili rakijom.
Na današnji je dan grupa zagrebačkih studenata izrazila svoje nezadovoljstvo mađarskom vlašću nad Hrvatskom. To su učinili spaljivanjem kopije mađarske zastave na Trgu bana Jelačića. Nisu željeli spaliti službenu mađarsku zastavu s kraljevskim insignijama kako ne bi povrijedili cara i kralja Franju Josipa I. koji je tih dana bio u posjetu Zagrebu radi otvorenja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta. Zbog toga su dali sašiti kod 18-godišnje zagrebačke modistice Margarete Mastler zastavu u mađarskim bojama (crvena-bijela-zelena). Na današnji dan tu su zastavu donijeli na Jelačićev trg pred banov spomenik, proboli je na uglovima vrhovima sablji i podigli razapetu u vis. Zatim su je polili rakijom i zapalili. Uhićena su 24 studenta, među njima Stjepan Radić i Vladimir Vidrić. Radić je od svih najoštrije kažnjen, sa 6 mjeseci zatvora.

Pogubljena Marija Antoaneta
Zadnja kraljica apsolutističke Francuske Marija Antoaneta, pogubljena je giljotinom na današnji dan 1793. godine u Parizu. Ta austrijska nadvojvotkinja u povijesti je zapamćena kao najomraženija francuska kraljica no to je, kako povijest otkriva, dobrim dijelom bila poslijedica propagande kojom se potpirivao revolucionarni plamen. Velik dio citata koji joj se pripisuju, pa i najpoznatiji o ‘kruhu i kolačima’, vrlo vjerojatno nema nikakve veze s njom. Revolucionarni sud ipak ju je po kratkom i namještenom postupku osudio na smrt zbog različitih zločina i prekršaja. Legenda kaže da je na stratištu zadnje riječi uputila krvniku i to ispričavši mu se nakon što mu je stala na nogu.

Napoleon poražen kod Leipziga
U bitci kod Leipziga, poznatijoj pod nazivom Bitka naroda koja je počela na današnji dan 1813. godine, koalicija šest sila nanijela je težak poraz Napoleonu Bonaparteu. Radilo se o najvećoj europskoj bitci do I. Svjetskog rata u kojoj je sudjelovalo više od pola milijuna ljudi. U seriji bitaka francuske trupe su bile opkoljene dvostruko većim brojem neprijatelja te su nakon tri dana poraženi i potisnuti u Francusku. Saveznici su poraz platili s oko 55 tisuća mrtvih i ranjenih, dok je Napoleon imao oko 38 tisuća mrtvih i ranjenih, te oko 20 tisuća zarobljenih. Time je njegova moć slomljena te je iduće godine prisiljen na abdikaciju i protjeran na Elbu.

Otkriven Div iz Cardiffa
U američkom gradiću Cardiffu u državi New York 1869. dodine otkriven je takozvani Div iz Cardiffa, vjerojatno jedna od najpoznatijih prijevara u Americi. Radilo se o tri metra dugom ‘kamenom čovjeku’ koji je otkriven tijekom kopanja bunara. Div je bio kreacija Georgea Hulla, trgovca duhanom koji je, pošto je bio ateist, prijevaru odlučio provesti nakon svađe s nekim radikalnim svećenikom koji mu je tvrdio da je dio Knjige postanka u kojoj se spominju divovi na zemlji, istinit. Nakon godinu dana priprema i mnogo utrošenog novca Hull je prijevaru proveo u djelo. U kratkom roku počeo je vrlo dobro zarađivati na prodaji ulaznica, a ubrzo je svog diva i prodao za gotovo dvadeset puta veću sumu nego je na njega utrošio. Jedan suparnik je čak napravio i kopiju i na njoj također dobro zaradio, ali svemu je došao kraj nakon manje od godinu dana kada su oba diva na sudu proglašena prijevarama.

Stvoren Varšavski geto
Nacistički general-guverner Hans Frank 1940. godine stvorio je Varšavski geto, prostor koji je zauzimao oko 2,5 posto površine Varšave, a u koji je bilo smješteno oko trećina njenih stanovnika. Mjesec dana nakon ‘osnutka’ geto je potpuno ograđen zidovima, bodljikavom žicom i stavljen pod nadzor SS-a. Kroz slijedećih godinu i pol dana u geto su dopremljene još tisuće židova i drugih nepoželjnih te su uvjeti postali stravični. Svaki stanovnik je dobivao tek 220 kalorija hrane dnevno pa su od gladi, ali i raznih bolesti koje su harale, umrle tisuće. Usprkos potpunoj izolaciji u getu su postojale škole, obrti, sirotišta, javne kuhinje i skloništa, knjižnice pa čak i orkestar. Samo 1942. godine iz geta je u logor smrti Treblinku odvedeno više od 300 tisuća ljudi, a preostali su se, spoznavši kakva sudbina ih čeka, odlučili boriti pa je početkom 1943. godine izbio ustanak. Otpor je trajao puna četiri mjeseca nakon čega je geto spaljen i doslovno sravnjen sa zemljom, a svi uhvaćeni su ili ubijeni na licu mjesta ili poslani u logore.

Rođen Josip Jelačić Bužimski
1801. godine rođen je Josip Jelačić Bužimski, hrvatski grof, dalmatinsko-hrvatsko-slavonski ban. Josip Jelačić s osam godina započinje svoje školovanje u bečkom Therezianumu, najelitnijoj plemićkoj školi svoga vremena, gdje se sinovi plemića i velikaša odgajaju za administrativnu, vojnu službu u Austro-Ugarskom carstvu. Od 1819. godine, kada kao odličan diplomat napušta Therezianum, barun Jelačić vrtoglavo započinje uspon u činovima, častima i podvizima, ne samo u korist carstva kojem je služio, nego najprije svog hrvatskog naroda, njegovog interesa i promjene njegovog položaja. Kralj Ferdinand I. Habsburgovac imenuje ga 23. ožujka 1848. godine u Beču hrvatskim banom i tajnim kraljevskim savjetnikom i unapređuje u čin generalmajora i zapovjednika obiju banskih pukovnija, glinske i petrinjske, a Jelačić 8. travnja 1848. godine u Beču polaže bansku prisegu i biva imenovan feldmaršallajtnantom i vojničkim zapovjednikom u banskoj i krajiškoj Hrvatskoj, te biva svečano ustoličen 5. lipnja 1848. godine u Zagrebu.

Rođen Oscar Wilde
1854. godine u Dublinu je rođen Oscar Wilde, punog imena Fingal O’Flahertie Wills Wilde, irski pisac poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama te homoseksualnoj aferi zbog koje je završio u zatvoru. Godine 1890. objavio je svoje najčuvenije djelo, roman “Slika Doriana Graya”, te doživljava vrhunac svoje slavu. No, u ljeto 1891. godine upoznaje lorda Alfreda Douglasa, u kojeg se zaljubljuje. U to vrijeme postaje i alkoholičar, a njegova slava počinje polako blijediti. Četiri godine kasnije osuđen je na dvije godine prisilnog rada zbog “nakaznog ponašanja”. Poslije povratka iz zatvora seli se u Pariz, gdje napušten od svih umire 30. studenog 1900. godine.

Preminuo Bruno Bušić
1978. godine preminuo je Bruno Bušić, hrvatski domoljub, borac za neovisnost, književnik, povijesni istraživač, karizmatični prognanik 1970-ih godina i politički vođa hrvatske emigracije.

Preminuo Jakov Gotovac
1982. godine preminuo je Jakov Gotovac, hrvatski skladatelj i dirigent. Dobitnik je nagrade za životno djelo Vladimir Nazor kao i nagrade AVNOJ-a. Prvi njegov opus “Dva skerca” za mješoviti zbor na narodne tekstove pokazao je pravac kojim će njegovo stvaralaštvo ići. Bio je to put nacionalnog muzičkog realizma, kojem će gotovo bez izuzetka ostati vjeran u svojim daljnjim ostvarenjima. Za svoja vokalna djela, Gotovac je najviše uzimao narodne tekstove. Stihovi iz narodne lirike i epike našli su u njemu izvanrednog tumača, umjetnika koji je znao ne samo tonovima ocrtati njihov sadržaj, nego i muzičkim sredstvima podati potrebno raspoloženje i dočarati sredinu. Uz folklorna obilježja, Gotovac je u svoja djela unio i mediteransku raspjevanost, prožetu senzibilnošću, što se najviše odrazilo u operama. Vrhunci njegovog prvog stvaralačkog razdoblja su narodni obred “Koleda” i “Simfonijsko kolo” uz koje treba još spomenuti scensku glazbu za Gundulićevu Dubravku i romantičnu narodnu operu Morana. Iduća etapa u Gotovčevom opernom stvaralaštvu je njegova komična narodna opera “Ero s onoga svijeta” koja je obišla više od 80 europskih muzičkih pozornica i izvođena je na devet jezika. U književno vrijednom libretu Milana Begovića, Gotovac je našao izvrsnu podlogu na kojoj se u okviru arhitektonski izrađene cjeline mogao slobodno prepustiti svim svojim sklonostima za komiku i humor. Opus Jakova Gotovca još sadrži opere “Mila Gojsalića”, “Dalmaro” i “Stanac”, više orkestarskih dela, zborskih kompozicija i solo pjesama.

Preminuo Toše Proeski
2007. godine preminuo je Toše Proeski, makedonski pjevač pop i makedonske tradicijske glazbe. Preci Toše Proeskog su Cincari, čije je pravo prezime bilo Proja, koje je njegova obitelj promijenila u Proeski kako bi bilo u duhu makedonskoga jezika. Toše je namjeravao vratiti svoje pravo prezime natrag, ali ga je u tome spriječila tragična smrt. Od malih nogu pokazivao je ljubav prema glazbi. Glazbeni talent naslijedio je od oca Nikole i majke Domenike. Glazbeno obrazovanje dobio je u muzičkoj školi, te na skopskoj Muzičkoj akademiji. Do diplome su mu nedostajala samo dva ispita. Te ispite planirao je položiti na proljeće 2008., a najviše ga veselio diplomski rad – cjelovečernji klasični koncert. Glazbenim finesama podučavao ga je profesor William Riley u New Yorku, gdje je išao na glazbeno usavršavanje. Kod istog je učitelja svojedobno išao i jedan od triju tenora, Luciano Pavarotti.

Preminuo Blago Zadro
Na današnji dan, 16. listopada, 1991. godine poginuo je jedan je od najvećih heroja Domovinskog rata, legendarni Blago Zadro. Rođen u Bosni i Hercegovini kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u Borovo Naselje, gdje je završio školu, zaposlio se u tvornici “Borovo” i osnovao obitelj. Početkom demokratskih promjena aktivno se uključio u politički život toga kraja i postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru te se aktivno uključuje u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom.
Po izbijanju krvave Bitke za Vukovar zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne legendarne 204. vukovarske brigade pokazao se izvrsnim organizatorom obrane Borova Naselja. Pod njegovim vodstvom na Trpinjskoj cesti, koja je zbog toga i prozvana “Groblje tenkova”, zaustavljena je oklopna sila JNA i uništeno na desetke srpskih tenkova i oklopnih transportera.
Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi, no iz jedne se nije vratio. Poginuo je 16. listopada 1991. godine blizu Trpinjske ceste, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je junački vodio svoje suborce u akciju. Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju 16. listopada 1998. nakon što su njegovi posmrtni ostaci ekshumirani u ljeto 1998. zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju. Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. Otac i sin Zadro počivaju na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u Aleji hrvatskih branitelja. Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, junačke pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za nezavisnost. Posthumno, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, odlikovao je legendarnog junaka Vukovara i Trpinjske ceste Blagu Zadru činom general-bojnika.

(www.icv.hr, Foto: Ilutracija )