Rođen Tyler Posey
Tyler Garcia Posey rođen je u Sjedinjenim Američkim Državama, u gradu Santa Monica, California. Odrastao u Santa Clariti. Radio je u filmu i televiziji od malih nogu, u čemu mu je pomogao otac koji je također u toj industriji. Postaje prepoznat tek ulogom iz 2002. godine, gdje je glumio sina poznate pjevačice i glumice Jennifer Loper, “Dogodilo se na Manhattnu”. Uloga vukodlaka, mitskog bića koje ima i ljudski oblika oduvijek ga je zanimalo. prijavio se na audiciju za Jacoba Blacka (uloga koja je pripala Tayloru Lautneru) u poznatoj franšizi “Sumrak saga”. 2011. godina ipak postaje ključna godina za njegovu karijeru kada se prijavljuje na audiciju za glavnog lika u MTV-jevoj seriji “Teen wolf”, koja je bazirana na istoimenom filmu iz 1985. godine. Tyler dobija glavnu ulogu mladog vukodlaka scotta McCalla koji se mora suočiti s novim životom, a s tim i zaštiti svoje voljene od natprirodnih bića i pojava koje mu prijete. Tyler je također i veliki obožavatelj pop – punk glazbenog žanra, pa se okušao u tim vodama. Imao je nekoliko bendova u kojima je svirao i pjevao, poput, Lost in Kostko i Disappearing Jamie. Uz to što je nadaren glumac, ali i glazbenik, Tyler je producent nekoliko dijelova u svojoj seriji “Teen Wolf”. inače, njegova majka Cyndi garcia Posey preminula je od neizlječivog raka dojke u prosincu 2004. godine, kada je Posey snimao 5 sezonu serije, koja je na kraju cijela i posvećena njoj. Na snimanju već spomenute serije upoznao je Dylana O’Briena, koji mu je postao i najbolji prijatelj (O’Brian glumi u Teen Wolfu Scottovog najboljeg prijatelja).
Ubijen Josip Kraš
Na današnji dan 1941. godine Josip Kraš poginuo je u uličnoj borbi u Karlovcu u dobi od 41 godinu. Po struci bio je novinar. Uređivao je listove Radnik i Borba. U doba Kraljevine Jugoslavije bio je osuđen na 5 godina zatvora nakon uvođenja Šestosiječanjske diktature. Nakon izlaska iz zatvora organizirao je štrajkove rudara pokraj Ivanca u hrvatskom Zagorju. Od 1937. godine bio je član najviših tijela KP Hrvatske i KP Jugoslavije. Nakon početka Drugog svjetskog rata organizirao je antifašističku borbu na područjima Banovine, Korduna, Gorskog kotara i Hrvatskog primorja. Nakon završetka Drugog svjetskog rata proglašen je narodnim herojem. Godine 1950. zagrebačka tvornica slatkiša Union nazvana je po Josipu Krašu, a to ime zadržano je i nakon osamostaljenja Hrvatske, jer je steklo ugled u svijetu.
Aljaska postala 49. američka država
Aljaska je otkrivena u 18. stoljeću, a Rusi su na toj hladnoj zemlji osnovali prva naselja. Nakon Krimskog rata počeli su se bojati da će Aljasku osvojiti Amerikanci, pa su pomislili da ju je bolje prodati nego izgubiti u ratu. Ponuda za prodaju je predana ruskom caru prije građanskog rata 1860. godine, a Amerikanci su Aljasku kupili na današnji dan 1867. za 7,2 milijuna dolara. SAD su tako kupile milijun i pol četvornih kilometara potpune divljine po cijeni od 4 centa po jedinici, što se kasnije ispostavilo kao jedna od najpametnijih transakcija u povijesti. Mudrost iskazana ulaganjem u snijeg i led potvrđena je kada su na Aljasci otkrivene velike zalihe nafte, zemnog plina i ruda. Aljaska je postala 49. američka država 1959. godine, a tamošnji stanovnici i danas slave 18. listopad kao dan Aljaske.
Započeo Prvi balkanski rat
Prvi balkanski rat započeo je 18. listopada 1912. i trajao je do svibnja 1913., a vođen je između Srbije, Bugarske, grčke i Crne Gore na jednoj i Turske na drugoj strani. Naime, krajem 19. i početkom 20. stoljeća Osmansko Carstvo je već bilo pred raspadom pa su male balkanske države htjele iskoristiti priliku i proširiti svoj teritorij. Države su osnovale Balkanski savez te uputile Osmanlijama zahtjev da jednako tretiraju kršćane i muslimane. No, Turci su smatrali da se balkanske države nemaju pravo miješati u njihove unutarnje stvari i počeo je rat. Kršćani su brzo Osmanlijama oteli i oslobodili velika područja Balkana. Osmansko carstvo je potaknuto velikim gubitcima zahtjevalo posredovanje velikih sila u mirovnim pregovorima. Nakon završetka rata balkanske su države podijelile osvojena područja, a Osmanskom Carstvu je u Europi ostalo još samo malo zaleđe Istanbula.
Azerbajdžan proglasio neovisnost
Azerbajdžan, država u južnom Kavkazu, nezavisnost je proglasio na današnji dan 1991. Ova država na sjeveru graniči s Rusijom, na zapadu s Gruzijom i Armenijom, a na jugu s Iranom. Tragovi ljudskih naselja u području Azerbajdžana potječu iz mlađeg kamenog doba. Početkom prvog tisućljeća na jugu Azerbajdžana osnovana je neovisna država Mana koja je u 6. stoljeću došla pod vlast Perzije, a u 7. stoljeću Medije. Pobjedom Aleksandra Velikog nad Perzijancima osnovana je polusuverena državica Medija Atropatena. U 2. stoljeću osvojili su je Parti, a godine 226. počinje se nazivati Aderbajganom ili Azerbajdžanom. 1920. nastaje Azerbajdžanska SSR, a 1991. neovisna država Azerbajdžan.
Rođen Hermann Bolle
Na današnji dan 1845. godine rođen je arhitekt koji je ostavio vjerojatno najveći trag na današnji izgled grada Zagreba – Hermann Bolle. Bolleov otac posjedovao je građevinsku tvrtku, a mladi se Hermann školovao za graditelja i odradio praksu u tom očevom poduzeću. S 22 godine postao je član ateljea Heinricha Wiethasea, poznatog arhitekta kölnske nadbiskupije. U takvom okružju prirodno je da se mladi Bolle orijentirao prema crkvenoj arhitekturi. Bolle je još više napredovao u obrazovanju kad je s 27 godina otišao u Beč i zaposlio se kod arhitekta Friedricha von Schmidta, počasnog građanina tog grada, koji je između ostaloga projektirao bečku gradsku vijećnicu. Usporedo s radom Bolle je studirao arhitekturu na Bečkoj akademiji.Premda oko njegovih intervencija postoje kontroverzna mišljenja, njemu dugujemo današnji monumentalni izgled zagrebačke katedrale, veličanstvenih arkada na Mirogoju, svetišta u Mariji Bistrici i mnogih drugih građevina u Zagrebu i ostatku Hrvatske. Na Mirogoju je Hermann Bolle izgradio oko 500 metara duge arkade s 20 kupola. Zanimljivo je znati da je Bolle isprva namjeravao cijeli Mirogoj okružiti arkadama sa svih strana, no za to nije bilo dovoljno financijskih sredstava.
Preminuo Thomas Alva Edison
Slavni američki izumitelj Thomas Alva Edison preminuo je na današnji dan 1931. godine. Kao samouk u mladosti počeo je stvarati i objavljivati tehničke izume. Osnovao je u Menlo Park 1876. godine, nedaleko od New Yorka, glasoviti laboratorij u kojem je radio do smrti, a u njemu 1884. godine radio i Nikola Tesla na usavršavanju dinamo-stroja. Najpoznatiji izumi su mu mikrofon s ugljenim zrncima, megafon, fonograf, stroj za pisanje, telegrafski aparat koji otipkava tiskana slova, kvadrupleks aparat, jednostavna konstrukcija kinematografa na osnovi stroboskopskog efekta. Važan izum je žarulja s niti od ugljena, koja je služila za rasvjetu nekoliko desetljeća, prije izuma žarulje s metalnom niti. Edison je četvrti najplodniji izumitelj svih vremena, američkom patentnom birou prijavio je 1093 patenta.
Preminuo Charles Babbage
1871. godine preminuo je Charles Babbage, engleski matematičar i izumitelj. 1808. godine obitelj Charlesa Babbagea preselila se u istočni Teignmouth, a otac se zaposlio kao nadzornik u crkvi St. Michael. Sa osam godina Charles Babbage je krenuo u školu u Alphingtonu. Kratko vrijeme je pohađao gimnaziju King Edward VI, ali zbog teškog zdravstvenog stanja se morao ispisati i učiti privatno. Nekoliko godina kasnije upisao je Holmwood akademiju gdje je spoznao svoju ljubav prema matematici. Imao je dva privatna učitelja koji su ga učili i uz pomoć kojih se uspio upisati na Cambridge u 18. godini života. Bio je uvelike razočaran načinom učenja matematike na Cambridgeu. S nekolicinom prijatelja poput Johna Herschela, Georgea Peacocka i Edwarda Ryana, osniva udrugu analitičara. Charles Babbage nikada nije uspio diplomirati, ali je kao najbolji matematičar na Peterhouse, Cambridgeu dobio počasnu diplomu 1814. godine. Njegovi izumi obilježili su početak 19. stoljeća, ali i bitno doprinijeli daljnjem razvoju matematike, mehanike, a i mnogih drugih znanosti.
(www.icv.hr, Foto: Ilustracija )