Iza nas je druga najtoplija veljača u povijesti mjerenja, toplo vrijeme se nastavlja…

Prema rječima našeg meteorologa Kristijana Paljara, ovogodišnja veljača je postala druga najtoplija veljača na Zemlji u povijesti temperaturnih mjerenja. Globalni temperaturni podaci postoje od 1880. godine. Prema podacima američke Državne uprave za oceane i atmosferu (NOAA), prosječna globalna temperatura kopna i oceana u veljači 2017. godine je bila za 0.98 °C veća od temperaturnog prosjeka za veljaču za 20. stoljeće, a on iznosi 12.1°C. Toplija je bila amo veljača iz 2016. godine kada je temperaturno odstupanje iznosilo čak +1.20°C, što je najveće ikad zabilježeno temperaturno odstupanje od prosjeka za bilo koji mjesec od 1880. godine.

Prema temperaturnim podacima NOAA-e ovogodišnja veljača je sedmi najtopliji mjesec u posljednjih 138 godina, gledajući temperaturno odstupanje od prosjeka. I prema podacima o globalnim temperaturama koje održava američka agencija NASA, ovogodišnja je veljača druga najtoplija veljača u znanoj povijesti. Temperaturno odstupanje po podacima NASA-e iznosi +1.10°C. Po bazi podatka NASE ovogodišnja je veljača četvrti najtopliji mjesec u znanoj povijesti (gledajući temperaturno mjesečno odstupanje od prosjeka).

Proljeće 2017. godine

U ponedjeljak, 20. ožujka, u 11 sati i 29 minuta nastupa proljetna ravnodnevnica. Na sjevernoj Zemljinoj polutci počinje astronomsko (kalendarsko) proljeće, a na južnoj jesen.Ravnodnevnica (ekvinocij) je točka na nebeskoj sferi gdje ekliptika (ravnina kojom se Zemlja giba oko Sunca) presijeca nebeski ekvator. Budući da ekliptika presijeca nebeski ekvator u dvije točke, postoje i dva ekvinocija – proljetni (oko 21.ožujka) i jesenji (oko 23.rujna). Za proljetnog i jesenjeg ekvinocija Zemljanima Sunce izlazi točno na istoku, a zalazi na zapadu. U oba slučaja dan i noć traju jednako dugo, tj. 12 sati. Sunčeve zrake pod pravim kutom obasjavaju Zemljin ekvator. Astronomsko će proljeće potrajati sve do ljetnog solsticija koji nastupa 21. lipnja, u 6 sati i 24 minute.

U školskim udžbenicima se često navodi da proljetna ravnodnevnica nastupa 21. ožujka. Zadnji puta to se je dogodilo 2007. godine. Zanimljivo je da će ponovno tek 2102. godine proljetna ravnodnevnica nastupiti 21. ožujka (u 00:35 sati po UTC vremenu, kod nas će biti 01:35 sati). U drugoj polovici 21. stoljeća često će proljetna ravnodnevnica nastupiti i 19. ožujka. Prvi puta će se to dogoditi 2044. godine (u 23:19 po UTC vremenu). Tada će kod nas ipak biti 20. ožujak (00:19 sati). Četiri godine kasnije, proljetna ravnodnevnica će i kod nas nastupiti na datum 19. ožujka (u 22:33 UTC tj. u 23:33 po srednjeeuropskom vremenu).

Što možemo očekivati tijekom ožujka, travnja i svibnja?

Analizirajući trenutni izlazni sezonski prognostički model ECMWF (European Centre for Medium-Range Weather Forecasts) kakvo bi proljeće 2017. godine na području unutrašnjosti (VPŽ) trebalo biti…

Temperature zraka – očekujemo više (+1°C/+2°C) od višegodišnjih prosječnih vrijednosti (1961.-1990.). Naravno da su izgledni periodi viših (+) ali i nižih (-) temperaturnih anomalija. Velika je vjerojatnost izraženih toplinskih valova sredinom i osobito krajem proljeća kao što smo imali prijašnjih godina. Hladniji vremenski period izgledan je početkom proljeća.

Oborine – očekujemo česte prodore vlažnijeg zraka početkom proljeća. Sredinom i krajem proljeća izgledan period suhog vremena. Nije iz goreg reći kako za vrijeme jedne grmljavinske oluje (Cb) lokalno može pasti mjesečna ako ne i višemjesečna količina oborina (mm) tako da je kod prognoziranja oborina teško biti pouzdan. Kako bilo, proljeće 2017. godine trebalo bi biti temperaturama zraka toplije, gledajući proljeće u cijelosti. Nedostatak oborina „manjka“ izgledan je sredinom i krajem proljeća. Ipak ne očekujemo duže sušno razdoblje.

Olujni atmosferski procesi…

Izraženiji atmosferski procesi kao što su izraženiji grmljavinski pljuskovi te tuča, krupa ili grad najizgledniji su krajem proljeća. Kada bi se i temperature zraka trebale polako približavati +30°C. (www.icv.hr; kp)