Priča o OPG-u Balint: Nikolina Balint ima tek 18 godina, a drži 450 košnica

Priča počinje u Virovitici, s 18-godišnjom gospodarstvenicom Nikolinom Balint. Ona se od malih nogu trudi pomagati roditeljima koji se posljednjih 15 godina bave pčelarstvom. Pomaže svakodnevno jer na Pčelarskom obrtu “Balint” uvijek ima posla.

Unatoč godinama, Nikolina uz roditelje uspješno gospodari s 450 košnica u okviru jednomatičnog pčelarenja te njeguje stacionarni i seleći način pčelarstva. Jamstvo kvalitete njezinog rada su dugogodišnja tradicija, iskustvo te brojne nagrade i priznanja za med vrhunske kvalitete.

Cijela obitelj uključena u rad s pčelama

“U radu s i oko pčela uključena je moja čitava obitelj. Naš glavni proizvod je domaći med čija je kvaliteta vrhunska. Uz med, bavimo se i proizvodnjom ostalih pčelinjih proizvoda kao što su propolis, pelud, vosak te med u saću.

Cjelokupnu proizvodnju plasiramo uglavnom prodajom na domaćem lokalnom tržištu. Vrlo rado sudjelujemo na svim sajamskim manifestacijama kako regionalnog tako i međunarodnog karaktera, što nam omogućuje neposredan kontakt s potrošačima i konzumentima naših proizvoda te pruža priliku za nove poslovne aktivnosti”, objašnjava Nikolina čije pčele uglavnom idu na pašu u Baranju.

Da nije to samo priča s početka, postalo je jasno u trenu kad je Nikolina istaknula godišnju proizvodnju od nekoliko tona meda, čemu je, naravno, vrcanjem, čišćenjem rama, pakiranjem i skrbom o pčelama pridonijela i sama. Često nazoči na sajmovima gdje joj dobro ide i sama prodaja zahvaljujući završenoj srednjoj školi za višeg referenta.

Vrhunski med

Kada govorimo o prodaji te prodavanim vrstama meda, nabraja gotovo sve kontinentalne vrste, odnosno bagrem, lipu, kesten, amorfu, livadni, cvjetni, šumski, suncokretov med i med uljane repice, a čija svojstva potrošači od davnine znaju.

Kao i mnogi drugi ozbiljniji pčelari, smatra da pčele danas imaju više neprijatelja (Varroa destructor, prskanje biljaka pesticidima tijekom cvatnje, “preokrenuta” godišnja doba, temperature i slično) nego prije nekoliko desetaka godina, zbog čega pčelinje zajednice bez pomoći rijetko dostižu optimalnu snagu za ranu pašu. (agroklub.com, foto: arhiva)