Kada je grof Elemir pl. Janković zaprosio mađarsku plemkinju, umjesto pristanka, uslijedio je “hladan tuš”. Grofica se odbila udati u Suhopolje jer ono, kritizirala je, ne sliči na veleposjed. Kako bi ju privolio, Elemir je zasadio prekrasan perivoj. Ipak, vrijeme je odradilo svoje pa se grof poslije silno zaljubio u Ilku, upraviteljevu kćer. Veliku je ljubav prema toj služavki okrunio brakom, iako mu se otac Aladar toliko tome protivio da ga je jednom prigodom u lovu – pred svima išibao.
Legenda je to iz dvorca Janković u Suhopolju. Od prekrasna zdanja, to je plemićko imanje s vremenom postalo zastrašujuća ruševina. Obnova vrijedna čak 39 milijuna kuna, iz EU fondova, započela je lani i u završnoj je fazi. Niče ondje centar za posjetitelje, koji će imati i smještajni dio s 15 soba. Velebni dvorac u Suhopolju izgrađen je sredinom 18. stoljeća, bio je, tijekom povijesti, i dom za djecu koja su u Drugom svjetskom ratu ostala bez roditelja. Spavali su u njemu i sezonci iz Bosne koji su za Jugoslavije kopali repu na virovitičko-podravskim poljima. Dvaput je gorio.
No, suhopoljski dvorac nije jedini u tom kraju koji će od, doslovce, ruševine postati atraktivno turističko odredište. Priča je to o obnovi plemićkih posjeda u Virovitičko-podravskoj županiji započeta prije otprilike pet godina, za što je stiglo već više od 130 milijuna kuna iz EU. Nazvat će to oni – revolucionarnim rješenjem.
– Krenuli smo s razvojem cikloturizma i pronašli nišu kako obnoviti prvo plemićko imanje i staviti ga u funkciju turizma. Riječ je u kuriji Janković u Kapela Dvoru, koja je toj obitelji služila kao lovačka kuća, ali bila je i dom nadgledniku koji im je vodio zemljoradnju. Kuriju je Virovitičko-podravska županija otkupila od 15-ak različitih vlasnika jer su čisti vlasnički odnosi bili uvjet prijavljivanja na EU fondove. Nastao je, tako, Hotel kurija Janković s 18 soba i četiri zvjezdice. I prvi je to hotel u kategoriji baština na istoku Hrvatske, što je u svijetu kvalitetno razvijen brend – započinje Josip Mikolčić, pomoćnik direktora TZ Virovitičko-podravske županije.
Iako je hotel sedam kilometara sjeverno od Virovitice, u malome, slikovitom slavonskom selu, iznimno je posjećen jer je nestvarno romantičan i u njemu radi, ističe on, divan tim ljudi. Poučena tim iskustvom, Županija je kupila i gore spomenuti dvorac Janković u Suhopolju. Po istome modelu, europskim novcem, upustila se u obnovu. Paralelno, iz drugog se EU projekta oživljava i osam hektara prostran perivoj uz dvorac.
– Kurija u Kapela Dvoru bila nam je model kako se ponašati prema plemićkoj arhitekturi iz 19. stoljeća. Ona mora biti samoodrživa, a najlakše će se to postići ako je u funkciji turizma. Usto, zaposlit će najmanje pet ljudi. Priželjkujem da naš model za obnovu baštine zaživi i u drugim krajevima zemlje – poručuje.
Iduća nas priča vodi u srce Virovitice, do reprezentativnog dvorca grofovske obitelji Pejačević, podignutog 1804. I on se obnavlja već godinu dana, a bit će ondje muzej s temom drveta. Taj fenomen drveta, ističe Mikolčić, obilježava cijeli istok Hrvatske, tijekom stoljeća. Zbog opkopa oko dvorca Pejačević, Virovitica je bila prožeta nizom kanala i prekrasnih drvenih mostova pa su ju do 1931. nazivali malom Venecijom. Definirat će se pri obnovi neki od tih mostova, no vodu se ne planira vraćati u opkope.
Ni tu nije kraj. U Noskovačkoj Dubravi, na istoku županije, još je ranije europskim novcem obnovljen ljetnikovac obitelji Drašković, kao i perivoj koji je još od 1968. zaštićeni spomenik hortikulture. Čudesna je to turistička lokacija, nadaleko poznata po promatranju ptica. Tik je uz Dravu, na teritoriju UNESCO-va prekograničnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav, ali i na poznatoj cikloturističkoj trasi EuroVelo 13. Goste čekaju 34 ležaja u hostelu.
– Kao možda najveći kuriozitet plemićkih posjeda i njihove uloge u suvremenoj ponudi, izdvojio bih kompleks kneževske obitelji Schaumburg-Lippe u središtu Slatine. Ta je obitelj stigla sa sjevera Njemačke sredinom 19. stoljeća, kupovala je nekretnine i ulagala u proizvodne pogone. Imali su jedno od prvih i najvećih svratišta, odnosno hotela u ovom dijelu Hrvatske. Pokrenuli su i proizvodnju hmelja i piva, no ubrzo su se prebacili na vino i zasadili lozu kadarku te proizvodili prvi hrvatski pjenušac. Sve su to temelji turizma – dodaje naš sugovornik.
Ostanimo na plemićkoj ruti, ali vratimo se dublje u prošlost. Ružica Grad, ponad Orahovice, srednjovjekovni je grad iz 15. stoljeća. Adresa mu je u okviru Parka prirode Papuk, koji je UNESCO-ov svjetski geopark. Iako su to “tihe” zidine, okružuje ga nevjerojatna životna priča – 1300 različitih vrsta flore i faune.
– Sat vremena hoda kroz poučnu stazu vodi kroz šumu od Orahovice do Ružica grada i jednog od najljepših vidikovca, odakle se vide Slavonija i Baranja i dio Mađarske. Najljepša je to nagrada ustrajnim penjačima i šetačima – zaključuje Mikolčić.
Višnjica kod Slatine, klasična pustara, bio je posjed plemićke obitelji Schaumburg-Lippe. Dobitnik je oznake europske destinacije izvrsnosti, krase ga ergela konja, životinjska farma i predivan perivoj – prava slavonska idila. (www.vecernji.hr, Fotografije: Kristijan Toplak, 3LHDU)