Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak mijenjat će Pravilnik o pedagoškim mjerama koji propisuje tko i koliko može opravdati učeničke izostanke s nastave.
Zbog velikog porasta broja opravdanih sati u zadnje dvije godine, otkako su roditelji dobili neograničeno pravo opravdavanja izostanaka do tri dana uzastopno, ministrica Divjak namjerava uvesti nova ograničenja, piše novilist.hr.
Učenici su u ovoj školskoj godini s nastave izostali više od 30 milijuna školskih sati, od toga 757.000 neopravdanih. U osnovnoj školi svaki je učenik u prosjeku u protekloj školskoj godini izostao s nastave dva tjedna, a u srednjoj po tri tjedna.
– Pitanje je koliko su roditelji odgovorni u opravdavanju izostanaka. Nije svako opravdavanje sata u korist učenika. Imamo značajan porast broja opravdanih sati koji ćemo analizirati i donijeti promjene – najavila je. Pritom će se, kaže, tražiti sredina između ranijeg pravilnika, po kojem su roditelji mogli opravdati izostajanje do tri dana uzastopno samo jednom u polugodištu. To je izazvalo revolt obiteljskih liječnika, koji su bili pretrpani pisanjem školskih ispričnica.
Sve manje ukora
Ministrica Divjak upozorava da se postojeći pravilnik, po kojem roditelj može opravdati neograničen broj takvih izostanaka, pokazao previše ekstenzivnim, te da će se to ograničiti na najviše dva puta u polugodištu, odnosno kako pokaže analiza.
Kako je porastao broj opravdanih sati, tako je pao broj neopravdanih, jer su izostanci iz te kategorije prešli u onu za koju roditelji široke ruke pišu ispričnice.
Koliko su tome krivi roditelji, najbolje pokazuje podatak po kojem je nakon donošenja restriktivnog pravilnika iz 2015. godine bilo 57,5 opravdanih i dva neopravdana sata po učeniku, a četiri godine kasnije bilježi se 64 opravdana i 1,6 neopravdanih sati po učeniku, što je pad od 48 posto. Više je izostanaka u srednjim školama, i to strukovnim, a među njima najsavjesnije nastavu pohađaju učenici iz zdravstvenih škola.
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja to povezuju s padom broja izrečenih pedagoških mjera – sve je više pohvala, a sve manje kaznenih mjera i ukora. Udio kazni u pedagoškim mjerama u zadnjih je šest godina pao sa 41 posto na 21 posto, a u odnosu na školsku godinu 2013/2014. izrečenih kazni je upola manje – ukupno 36.045 u odnosu na 76.030 iz 2013/2014. U istom razdoblju izrečeno je i 23.000 pohvala više nego prije šest godina.
Porast superodlikaša
U Ministarstvu obrazovanja prikupili su i podatke o općem uspjehu učenika u školskoj godini 2018/2019. Od ukupno 464.874 učenika, gotovo svaki drugi, ili njih 47,6 posto prošlo je razred s odličnim uspjehom, prosječan je đak prošao s jakom četvorkom (prosjek ocjena 4,3), a čak 18 posto učenika, ili svaki peti, u kategoriji je superodlikaša s prosjekom ocjena 5,0. Oko jedan posto djece, ili nešto manje od tri tisuće, nije prošlo razred.
Po udjelu superodlikaša prednjači Zagreb, dok je Primorsko-goranska županija na osmom mjestu. U samom vrhu su i Istarska i Zadarska županija, dok su na samom dnu Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija.
– Ovi podaci razbijaju uvriježene mitove da su učitelji u malim školama, po selima, skloniji davati petice. Najveći porast broja superodlikaša bilježi Zagreb, koji ih danas ima čak 30 posto više nego pred pet ili šest godina – navodi Divjak. Brine je, kaže, što broj superodlikaša raste unatoč tome što ukupni broj učenika pada, i za 11 posto je niži nego pred šest godina.
»To nije dobra vijest«, veli ministrica. Najviše je superodlikaša u osnovnoj školi, gdje svaki četvrti učenik prolazi s 5,0, dok u srednjoj školi najviši prosjek ocjena ima samo oko dva posto učenika. U prvom i drugom razredu osnovne škole svaki je drugi đak superodlikaš, zbog čega ministrica Divjak dovodi u pitanje svrsishodnost ocjenjivanja djece u prva dva razreda osnovne škole.
– O tome treba ozbiljno razgovarati – poručuje Divjak. (novilist.hr)