NEMOJTE ZBOG SVOJIH RIJEČI UPASTI U NEVOLJU Evo što nikako ne smijete objavljivati na društvenim mrežama

Kako se Hrvati ponašaju na društvenim mrežama, razumiju li oni internetski bonton i vode li brigu o posljedicama izrečenog, za tportal.hr odgovorili su ugledni PR stručnjak za odnose s medijima i političke komunikacije Krešimir Macan te Krešimir Dominić iz agencije Komunikacijski laboratorij, stručnjaka za PR i kampanje u društvenim medijima te predavač u poslovnim školama i na konferencijama.

Doista, jesu li Hrvati uopće svjesni svog ponašanja i odgovornosti na društvenim mrežama? ‘Nisu’, jasno i kratko otklonit će Macan svaku sumnju, a s njim se slaže i Dominić. Dapače…

LEGITIMAN KANAL KOMUNIKACIJE

‘Tragično je da u 21. stoljeću ljudi ne razumiju to da su društvene mreže komunikacijski kanal pa na njima lupetaju svašta, a poslije se vade i kažu: pa to je bilo samo na Facebooku’, objašnjava Dominić. ‘Ljudi očito ne shvaćaju da su društvene mreže potpuno legitiman kanal komunikacije.’

A kad zbog svojih riječi upadnu u nevolju, mnogi će se vaditi time da su rekli nešto na privatnom profilu, da to nije izrečeno sa službene adrese…

‘Ne možete prestati biti novinar u 17 sati i nakon posla na svom privatnom profilu na Twitteru napisati da je premijer idiot pa se drugi dan čuditi zašto su na vas ljuti i u Vladi i šefovi na vašem poslu’, zorno Dominić objašnjava isprepletenost javnog i privatnog.

‘Ne može se samo tako odreći vlastitih riječi, nema više skrivanja. Nekad se i moglo lupetati u birtiji, ali danas izjave, naročito one o rasizmu, ksenofobiji, razne politički nekorektne stvari, ostaju trajno zapisane na društvenim mrežama’, kaže Dominić te podsjeća da komunikacijski stručnjaci zbog toga imaju pune ruke posla; klijentima pomažu da se takve stvari što manje događaju i pišu se takozvani social media policy, kodeksi ponašanja na društvenim mrežama u kojima se često do najsitnijeg detalja propisuje ono što se smije, a što ne.

I OSOBNI PROFILI SU JAVNI

‘To bi trebala biti stvar opće komunikacijske kulture’, kaže Dominić. ‘U školama se o tome premalo ili nikako ne govori. Uči se o kapacitetu flopija, a nitko djeci ne objašnjava kako se treba ponašati na društvenim mrežama.’

O tome da mnogi ne razumiju isprepletenost javnog i privatnog govori i Macan.

‘Osobni profili mogu biti doista takvi samo ako su zatvoreni, ali onda nemaju smisla; osobni profili ujedno su javni’, objašnjava Macan, upozoravajući kako ne možete bez posljedica javno govoriti nešto što je u opoziciji s tvrtkom za koju radite.

‘Ne možete kao zaposlenik u slobodno vrijeme govoriti o tome kako radi vaša služba. Ne možete biti i dr. Jekyll i mr. Hyde’, savjetuje Macan. ‘Izbjegavajte teme koji bi vam se mogle obiti o glavu. Ponekad je bolje uopće ne koristiti društvene mreže. Svako lajkanje, svako pojašnjavanje, sve što kažete lako se može izokrenuti.’

‘Profil je vaša osobna iskaznica’, objašnjava Macan te upozorava da ljudi na bilo kakvoj poziciji ne mogu koristiti društvene mreže za iznošenje osobnih stavova.

TREBA VODITI RAČUNA O SIGURNOSTI

Macan ne isključuje mogućnost da netko nekome hakira njegov profil pa upozorava kako je veoma važno voditi računa o sigurnosti na društvenim mrežama. Bitno je da korisnici uključe sve sigurnosne opcije, poput autorizacije u dva koraka, kaže. ‘Kao što vodite brigu o ključu svog stana, tako se treba brinuti i o drugim ključevima.’ (tportal.hr)