Studeni je u Hrvatskim šumama mjesec posebno rezerviran za sadnju sadnica, a ove godine Uprava šuma Slatina posadit će ukupno 343 960 sadnica hrasta lužnjaka, kitnjaka i crnog oraha na području šumarija u Pitomači, Slatini, Virovitici, Voćinu, Suhopolju i Ćeralijama.
Sadnice crnog oraha prošlog tjedna iz rasadnika Hrvatskih šuma u Koprivnici svoj novi dom pronašle su na obroncima Bilogore u Pitomači. Uprava šuma Slatina u studenom i prosincu planira ondje posaditi čak 3000 komada mladih, jednogodišnjih sadnica koje imaju svoju ekološku, a kasnije i važnu gospodarsku namjenu.
DOMINANTNI ČUVAR
Mr. sc. Ljiljana Borić, dipl. ing. šumarstva i stručni suradnik za uzgajanje šuma pri Upravi šuma Slatina, kaže kako je crni orah istočnoamerička vrsta koja je u Europu uvezena u 17. stoljeću i danas ga se može naći diljem istočne Slavonije i Baranje.
– Riječ je o vrsti koja ima vrlo kvalitetno drvo i samim time važnu gospodarsku vrijednost. Koristi se u drvnoj industriji i tehnologiji proizvodnje namještaja. Sjeme, pak, koje nije jestivo za ljude, koristi se u proizvodnji lijekova – o vrijednosti crnog oraha koji dosegne starost od 130 godina i koristi se uglavnom u sanaciji šuma kaže Lj. Borić.
Željko Kovačev, dipl. ing. šumarstva, upravitelj je Šumarije Pitomača, koja je jedna od najmanjih na području Uprave šuma Slatina i gospodari s 2200 hektara šuma na dvjema gospodarskim jedinicama: Banov brod i Pitomačka Bilogora. Do novog preustroja pripadala je Upravi šuma u Koprivnici. Jedna je od najstarijih u Hrvatskoj i za pet godina proslavit će 150 godina postojanja. Gospodarska jedinica Banov brod sastoji se od nizinskih šuma hrasta lužnjaka, običnog jasena i običnog graba, dok se na području Pitomačke Bilogore nalaze šume bukve, hrasta kitnjaka te lipe. Upravo je ta jedinica dobila nove sadnice crnog oraha, a s kojima su u Šumariji zadovoljni.
– Riječ je o drvetu koje relativno brzo raste, dobro zatvara površinu i sprječava biljkama kao što su divlja kupina i druge invazivne vrste da rastu i da se šire. Pokazao se jako dobrim u sanaciji šuma hrasta kitnjaka, hrasta lužnjaka i bukve, naših starih vrsta. Zasad je otporan na bolesti. Njegova karakteristika je da želi biti dominantno drvo i ne dopušta drugim vrstama da napreduju, pa ga se danas sadi na malim površinama, do jednog hektara. Crni orah zapravo je čuvar šumskog tla, on ga priprema za naše autohtone vrste. Naša dosadašnja iskustva sadnje bila su samo pozitivna – kaže Željko Kovačev.
Crni orah svoje novo stanište tako je dobio na mjestu nekadašnje bagremove šume na obroncima Bilogore. Kako bude rastao, sprječavat će rast neželjenog šumskog raslinja i grmlja koje guši mlade biljke. S obzirom na kvalitetnu drvnu masu (cjenovno je skuplji i od hrasta), nakon što dosegne potrebnu starost i ispuni funkciju „čuvara tla“ za budući hrast ili bukvu, mjesto će naći na tržištu, na kojem je tražen, ističu u Šumariji Pitomača.
POČELA I SJETVA ŽIRA
Na području Uprave šuma Slatina počela je i sjetva žira. Kako kaže mr. sc. Ljiljana Borić, na području Uprave posadit će se ukupno 8400 kilograma žira hrasta lužnjaka i to 3500 kilograma u Pitomači, 4500 kilograma u Virovitici te 400 kilograma na području Slatine. Iako je ove godine otkupna cijena ovog šumskog blaga bila čak 9 kuna po kilogramu, domaći sakupljači nisu se iskazali – na području cijele Uprave otkupljeno je svega 193 kilograma, pokazuju podatci, pa je Uprava preostali dio nužan za sjetvu morala preuzeti iz Uprava šuma iz Koprivnice, konkretno šumarije Đurđevac (5217 kilograma) i Kloštar Podravski (2207 kilograma).
– Prije same sadnje napravljena je priprema staništa, uklonjen je korov, tlo je prošlo proces rahljenja, omogućena je površinska odvodnja te su podignute zaštitne ograde, koje će od divljači štititi sjeme, ponike i pomladak. Tek tada se krenulo u sjetvu, unos žira i to na dva načina: strojno, uz pomoć rasipača i traktora, odnosno ručno – sjetvom pod motikom. Nužno je napomenuti da žir ne unosimo na nove površine, već u naše postojeće sastojine, kako bismo šumi pomogli u prirodnoj obnovi na onim mjestima gdje ista zasad nije dovoljno uspjela – objašnjava mr. sc. Lj. Borić, koja dodaje da će sadnja trajati nekoliko tjedana. (promo)
[g-gallery gid=”563070″]