RADNICI IZ INOZEMSTVA NA DOMAĆIM GRADILIŠTIMA Ivan Kos, prokurist tvrtke Bagergrad: Gani je dobar čovjek, pošten radnik i vrlo predan svom poslu

Muškarci i žene iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Ukrajine, Makedonije, pa i Šri Lanke i Tajlanda svoje radno mjesto u posljednjih godinu dana pronašli su kod poslodavaca s područja naše, Virovitičko-podravske županije. Rezultat je to otvorenog tržišta i potražnje za radnom snagom koje nedostaje na domaćem tržištu, pa tvrtke sve češće posežu za radnicima iz inozemstva.

Prema podatcima PU virovitičko-podravske, u 2018. godini zaprimljeno je 147 zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, uključujući i zahtjeve koji su se odnosili na produženje već postojećih dozvola radnicima iz inozemstva.

OD GRAĐEVINE DO PASTIRA

Kako kaže načelnik Siniša Knežević, državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, osim ako Zakonom o stancima nije drugačije propisano.

– Ove godine broj zahtjeva je veći nego lani i zaprimljeno je njih 213, među kojima su i zahtjevi za produženjem dozvole za boravak i rad. Najviše radnika iz inozemstva zapošljavaju poduzeća koja se bave građevinskim poslovima, ali tražene su i sve vrste majstora, čiji se nedostatak ovih godina najviše osjeti na domaćem tržištu – kaže načelnik Siniša Knežević.

Na području naše županije posao su tako pronašli elektroinstalateri, zavarivači, zidari, tesari, monteri, soboslikari, keramičari, brusači kovina, vozači teretnih vozila, pomoćni stočari, pastir, sjekači u šumama, pekari, kuhari, ali i farmaceuti i liječnici (potonji su ipak u manjini). Radnici i radnice dolazili su iz poznatijih i bližih tržišta, kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Crna Gora, Kosovo i Albanija, ali i iz Ukrajine, Kanade, Brazila, Tajlanda i Šri Lanke.

ŠTO DONOSE IZMJENE ZAKONA?

Kako bi poslodavcima olakšala put do tražene radne snage, a koju ne mogu pronaći na domaćem tržištu, Vlada je najavila i izmjene Zakona o strancima. Prijedlog koji je Vladi uputio MUP, a koji sada ima vodeću ulogu po tom pitanju jer izdaje dozvole za boravak i rad, u izmjenama Zakona sugerirao je ukidanje postojećih kvota te uvođenje procedure koja bi bila jednostavnija kako za same poslodavce, tako i za tražitelje posla.

Tako MUP predlaže da se u ovo pitanje uključe i državna tijela i ustanove, odnosno da se uz policijske uprave ili postaje, tim pitanjem bavi i Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Prijedlogom izmjena poslodavci će prije zapošljavanja radnika iz trećih zemalja putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje biti obvezni provjeriti mogu li svoje potrebe zadovoljiti na nacionalnom tržištu radne snage.

Ako ne pronađe radnika „kod kuće“, tek tada, HZZ bi, prema predloženim izmjenama, poslodavcu mogao dati pozitivno mišljenje na zapošljavanje radnika iz inozemstva. Na temelju tog mišljenja, MUP će izdati radne dozvole za strance. To neće vrijediti za sezonske radnike u poljoprivredi, kao i za ona zanimanja koja su nužna na lokalnom i regionalnom tržištu rada, a o kojima će odlučivati Upravno vijeće.

NAJVIŠE 30 POSTO UKUPNOG BROJA ZAPOSLENIH

Ujedno, MUP podsjeća da je u izmjenama nužno uključiti kontrolu i od strane Porezne uprave, mirovinskog osiguranja te inspekcije rada, a kako bi se radnicima iz inozemstva koji dobiju dozvolu tijekom obavljanja posla osigurala zaštita i sva prava koja im pripadaju.
Za boravak na području Republike Hrvatske koji je duži od 90 dana, zakonskim prijedlogom propisat će se dugotrajna viza i točni uvjeti koje poslodavac mora ispuniti radi dobivanja mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Također se propisuju kategorije poslova za koje MUP putem nadležne policijske uprave, odnosno postaje, izdaje dozvole za boravak i rad bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, primjerice za EU plavu kartu, investitore i pružatelje usluga.

Proces zapošljavanja radnika iz inozemstva imat će još jedno ograničenje – propisuje se da udio stranaca u ukupnom broju zaposlenih kod jednog poslodavca ne smije biti veći od jedne trećine.

Sve su to najavljene promjene koje čekaju domaće tržište, pa će do konačne primjene biti nužno proći prilagodbu cijelog sustava.

TKO NEĆE MOĆI ZAPOSLITI RADNIKA IZ INOZEMSTVA?

Iako se kroz novi Zakon o strancima planiraju ukinuti kvote za radnike iz inozemstva, to ne znači i da će svaki poslodavac na svoju platnu listu moći upisati radnika iz Austrije, Nepala ili Indije. Radnu snagu moći će uvesti samo oni koji posluju čisto, odnosno oni poslodavci koji redovno isplaćuju plaće i koji plaćaju poreze. Oni pak koji to ne čine, koji otvaraju fiktivne tvrtke, bez realno zaposlenih i oni koji su u likvidaciji ili imaju blokiran račun dulje od 30 dana, neće moći zaposliti niti jednog radnika iz inozemstva.

NAKON ŽIVOTNOG “PAKLA“ NA KOSOVU, GANI OSMANI SREĆU JE PRONAŠAO U HRVATSKOJ

Zanimljiva životna priča, nabijena prije svega jakim emocijama stiže nam iz općine Pitomača. U pitomačkoj tvrtki Bagergrad od ožujka ove godine radi Gani Osmani (47). U Hrvatsku je prvi put stigao s Kosova još 1989. godine.

Za njega „pršte“ same pohvale, kako od strane Ivana Kosa, prokurista već spomenute tvrtke, tako i radnih kolega ovog neobičnog, simpatičnog Kosovljanina koji unatoč teškoj prošlosti zrači optimizmom, a osmijeh s lica gotovo da i ne skida.

VOLI RADITI

– Moje prebivalište je u naselju Otrovanec. Inače dolazim s Kosova, a rođen sam u Donjoj Klini, u općini Srbica, koja se nalazi nedaleko Kosovske Mitrovice, inače grada koji je na važnosti dobio tek u 19. stoljeću, kada su otkriveni mnogi rudnici. U Hrvatsku sam prvi put došao davne 1989. godine, ali imao sam velikih problema oko dobivanja papira. Sada ih konačno imam i presretan sam zbog toga – započeo je razgovor Gani Osmani. U tvrtki Bagergrad uvjetima je i više nego zadovoljan.

– Posao mi nije daleko. Zaista imam samo riječi hvale, kako za vlasnike, tako i za svoje radne kolege. Volim raditi, ništa mi nije problem, imam i puno iskustva, a to su prepoznali i moji šefovi kojima sam zahvalan za sve što su dosad učinili za mene – nastavio je Osmani.
S druge strane, prokurist tvrtke Bagergrad također je vrlo zadovoljan svojim djelatnikom.

ČUVA MATERIJAL KAO DA JE NJEGOV

– Gani je prije svega pošten i dobar čovjek. Vrlo smo zadovoljni njegovim radom, a moram reći čak da i prednjači. Veoma je predan poslu i kada bi svi strani radnici bili kao on, onda bi ih se zaista isplatilo uzeti i uložiti u njihov razvoj i napredak. Pazi na svaki detalj. Brine o materijalu i alatu kao da je njegov – kaže nam Kos.

Tvrtka Bagergrad zapošljava 10 djelatnika, a uglavnom je usmjerena na niskogradnju (ceste, kanalizacije, vodovodi…). Unazad pet godina, koliko tvrtka postoji, ova godina bila je najbolja dosad. Jedan od glavnih problema, kako kaže i sam Kos, državni su poticaji.

– Nemamo, nažalost, nikakve poticaje i mislim da to od strane države nije pošteno. Slažem se da treba ulagati u poljoprivredu i pomagati OPG-ima sa 70 do 80 posto nepovratnih sredstava, ali moram istaknuti jedan primjer. Mi kupimo novu kombinirku koja košta 80 tisuća eura i za nju ne dobijemo ništa, a zaposlimo radnika. Ne dobijemo čak ni 20 posto i mislim da je to kraj-nje nepravedno od strane države. Borimo se i snalazimo kako znamo i umijemo. Sve je dobro dok ima posla – naglašava Kos.

ŽALI KAD JE KIŠNI DAN

A posla će biti sve manje i manje jer će tijekom idućih nekoliko godina cestogradnja i odvod biti kompletni.

– Postavlja se onda pitanje što će raditi tako male firme poput naše. Mislim da ćemo morati napraviti nekakvu preorijentaciju jer što se tiče budućnosti kad je u pitanju niskogradnja na ovom području, ne mogu biti optimističan – kaže Kos.

Nije Kos jedini koji brine o budućnosti posla. Njegovo mišljenje dijeli i vjerni radnik Osmani. Najbitnije mu je zaraditi plaću svakog mjeseca, pa mu kišni dani ne odgovaraju jer tad Bagergrad ne može „izaći“ na teren. Inače, u životu je prošao „pakao“. Imao je teško djetinjstvo, a u ratu su mu poginuli brat i jedan od roditelja. Vrlo blizu stradavanja bio je i on sam. Na Kosovo, u rodnu Donju Klinu, odlazi rijetko. Izgubio je gotovo sve prijatelje, pa uglavnom ide u posjet drugom bratu.

– Tamo više nemam nikoga. Ovdje su mi svi prijatelji s kojima se družim u slobodno vrijeme, s kojima izlazim, ispijam kave i mogu vam reći da sam sada ispunjen i sretan čovjek – zaključio je G. Osmani. (www.icv.hr, mlo, ts)