Kako se ponašati u samoizolaciji? Shvatite ozbiljno i neozbiljne simptome bolesti

Pixabay

Osobe koje su bile na područjima zahvaćenima koronavirusom pri ulasku u zemlju moraju o svemu detaljno izvijestiti granične policajce, odnosno sanitarne inspektore i oni će, ovisno o tome imaju li simptome ili ne te jesu li bili u bliskom kontaktu s osobom kojoj je COVID-19 potvrđen, odlučiti i uputiti ih što dalje.

Oni koji imaju simptome odmah će biti izolirani i odvedeni u bolnicu na pretrage. Oni koji nemaju simptome bit će stavljeni pod aktivni nadzor, odnosno u kućnu karantenu ili samoizolaciju, dok će putnici i iz drugih država biti upućeni u karantenu. Sve vrste karantene traju 14 dana i za to se vrijeme treba strogo pridržavati uputa epidemiologa i drugih liječnika s kojima je osoba u kontaktu.

Nepridržavanje liječničkih uputa sa sobom povlači kaznenu odgovornost i kazne do 8000 kuna. Ono što je još gore jest da osoba koja zbog vlastitih blagih simptoma ne shvati ozbiljno ni bolest ni upute liječnika pa izađe iz kuće u kafić, s prijateljima ili na neko drugo javno mjesto, zbog svoje nepromišljenosti može zaraziti nekog drugog tko možda boluje od raka, dijabetesa, KOPB-a, hipertenzije ili neke druge kronične bolesti ili je starije životne dobi, jer upravo su to osobe kod kojih ova, za većinu blaga bolest, može biti vrlo opasna, pa i kobna, piše Večernji.hr.

1. Putnici koji ulaze u Hrvatsku

Otvoreno trebaju reći graničnom policajcu u kojim su sve zemljama boravili posljednjih 14 dana. Ako policajac utvrdi da ste bili na području zahvaćenom novim koronavirusom, uputit će vas sanitarnom inspektoru, a sanitarni inspektor izdat će rješenje o stavljanju pod zdravstveni nadzor nadležnog epidemiologa.
Rješenje da ćete se pridržavati pravila samoizolacije. Ako imate povišenu tjelesnu temperaturu, kašalj ili kratak dah, to svakako treba reći.

Po dolasku kući javite se epidemiologu na kojeg su vas uputili u rješenju koje ste dobili na granici. Ako se netko vrati sa simptomima, odmah će biti izoliran i podvrgnut pretragama.

2. Kućna karantena (samoizolacija i karantena)

Ako je osoba bila u bliskom kontaktu s oboljelim, trebala bi biti sama u izolaciji. Ako takva osoba živi s ukućanima, onda bi takvu osobu trebalo staviti u karantenu. No, ako nije bilo bliskog kontakta s oboljelim, nego samo potencijalni kontakt zbog boravka na području gdje ima oboljelih, takvoj osobi dovoljna je izolacija u kući, čak i u prisustvu ukućana.

Važno je da ta osoba ne ide na radno mjesto, u školu, trgovine, u javni prijevoz i druga javna mjesta gdje bi ta mala šansa da se zarazila mogla prouzročiti veći broj oboljelih. Ako ta mala šansa ipak nastane u kući s njegovim ukućanima, to neće biti toliko strašno jer je njih vrlo lako moguće identificirati.

3. Pravila kućne karantene

Prvo je pravilo kućne izolacije iz stana/kuće izdvojiti starije osobe i djecu. Osoba u kućnoj karanteni ne smije izlaziti iz kuće, neka boravi u zatvorenoj prostoriji odvojena od ukućana, a prostoriju u kojoj boravi neka što češće prozračuje i što manje iz nje izlazi. Kuhinju treba koristiti u različito vrijeme od ukućana, dobro je nositi zaštitnu masku dok se boravi u prostorijama koje koriste i ukućani. Obroke valja odnijeti u izoliranu sobu u kojoj boravi, a suđe oprati najbolje u perilici za suđe, ako ne, onda toplom vodom i deterdžentom i osušiti jednokratnim papirnatim ubrusom. Nikako ne koristiti isto suđe, čaše i pribor za jelo s ukućanima. Treba koristiti jednokratne papirnate ručnike ili maramice.

Ako postoji mogućnost, trebalo bi spavati u odvojenim krevetima i koristiti odvojene kupaonice. Svakako ne koristiti zajedničku posteljinu. Ako ne postoji odvojena kupaonica, treba paziti da za brisanje koristi ručnik koji ne dodiruje ručnike ostalih ukućana i da kupaonicu koristi posljednji.

Treba češće dezinficirati površine u stanu, osobito one po kojima se kreće osoba u kućnoj karanteni jer koronavirusi mogu ostati na površinama nekoliko sati ili do nekoliko dana, ovisno o vrsti površine, temperaturi ili vlažnosti okoliša.

Također treba često prati rublje, i to na najvišoj mogućoj temperaturi za tkanine od koje su napravljene, a bar na 60 stupnjeva. Uvijek treba dezinficirati površine oko kojih je boravila osoba u kućnoj karanteni. Jako je važno često i temeljito prati ruke i ne stavljati ih u nos i usta. Kihati i kašljati treba u papirnate maramice koje odmah treba baciti, a nakon toga odmah oprati ruke sapunom i toplom vodom u trajanju od najmanje 20 sekundi.

4. Što trebate raditi u kućnoj karanteni

Važno je da poštujete pravila samoizolacije što znači da ne izlazite van (trgovine, rođendani, posjeti, kino i dr.).

Nije izrijekom rečeno da se ne smije, npr., izvesti psa na osamljeno mjesto ili nahraniti domaće životinje, ali liječnici kažu da samoizolacija ne podrazumijeva samo ljude već i životinje te da se treba kloniti i životinja. Svakodnevno treba motriti svoje zdravstveno stanje i mjeriti tjelesnu temperaturu. Svome liječniku obiteljske medicine treba se javiti u slučaju povišene tjelesne temperature, kašlja, kratkog daha i otežanog disanja. O simptomima koji upućuju na probleme dišnog ustava svakako treba obavijestiti i nadležnog epidemiologa, u protivnom ga nije potrebno svaki dan nazivati.

5. Što ako sam bio u bliskom kontaktu s inficiranom osobom

Osoba koja je bila u bliskom kontaktu s oboljelim od COVID-19 bit će stavljena pod aktivni nadzor u samoizolaciji/kućnoj karanteni. To znači da će biti u samoizolaciji kod kuće, mjeriti tjelesnu temperaturu jednom dnevno te biti u svakodnevnom kontaktu s nadležnim epidemiologom.

Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na COVID-19. To znači da se s epidemiolozima dogovara transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja, a svi kontakti oboljelog stavljaju se pod zdravstveni nadzor. Zdravstveni nadzor završava po isteku 14. dana od zadnjeg kontakta s oboljelim.

6. Što uključuje bliski kontakt

Bliski kontakt podrazumijeva izravan fizički kontakt s oboljelim, znači boravak u blizini oboljeloga na udaljenosti manjoj od jednog metra u trajanju duljem od 15 minuta, izloženost u zdravstvenoj ustanovi, uključujući direktnu skrb za oboljele od COVID-19, zatim rad sa zdravstvenim radnicima zaraženim novim koronavirusom, posjet bolesnicima ili boravak u istom bliskom okruženju s oboljelim od COVID-19 bez korištenja osobne zaštitne opreme.

Bliski kontakt podrazumijeva i dijeljenje istog zatvorenog prostora (učionice, poslovni uredi, čekaonice, dvorane za sastanke i drugi zatvoreni prostori) s oboljelim od COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta, kao i putovanje s oboljelim od COVID-19 u bilo kojem prijevoznom sredstvu. Bliski kontakt je i boravak u istom kućanstvu s oboljelim. (vecernji.hr)