Mraz koji je poharao cvijet i pupove diljem Slavonije i Baranje, ostavio je iza sebe veliku štetu. Iako su gotovo u svim krajeva proglašene prirodne nepogode, teško će proizvođačima biti namiriti svu štetu i spasiti godinu. Koliko je mraz naštetio voću i kakve se posljedice mogu očekivati, pokušali smo saznati iz Hrvatske voćarske zajednice:
-Štete su na voćnjacima nastale u nekoliko navrata, prvo krajem ožujka od hladnog zraka s vjetrom, zatim je tu bio početak travnja s hladnim temperaturama, recimo u Slavoniji i do -6 i ta priča je trajala gotovo tri noći. I na kraju ovaj zadnji mraz prije par dana je dodatno napravio štetu, imamo podatke npr. da je na brodskom području zabilježene temperatura od -5 u noći i rano jutro. Ono što je najnezgodnije za voće je da se sve dogodilo u jednoj fenofazi, odnosno u razvoju cvijeta ili ploda. Naravno sve ovisi i o sortama voća, ranije sorte koje su prije cvjetale su više oštećene, evo osiguravatelji kažu kako su to 100% štete. Tu ponajviše mislim na jabuke, a što se tiče drugih onih još ranijih sorti kao što su marelice i breskve one su nastradale u onim počecima nepogoda. Ranije sorte trešanja su potpuno stradale, meni su recimo podatke prenijele kolege iz Moslavine iz bilogorskog kraja gdje je sve uništeno. Kada govorimo o postotku ukupnih šteta na voću, od posljednjeg mraza to je sigurno oko 50%, a ukupno sa svim nepogodama preko 70% na nivou cijele kontinentalne Hrvatske – kaže predsjednik Zajednice Branimir Markota te dodaje kako će prava šteta biti vidljiva tek za nekoliko dana.
-Za nekih 10-ak dana bi mogli imati potpunu sliku kakve će posljedice biti, ali vrlo vjerojatno da će ne jesen biti veliki nedostatak voća u opskrbi. Veliki broj voćara osigurava svoju proizvodnju, svoje voćnjake posebno što tu Država participira u premiji sa 70%. E, sada koju su to svote uroda i cijene prepuštamo svakom voćaru, međutim sigurno je da onaj koji je pretrpio štetu, a osiguran je, barem će si na taj način moći dosta pomoći. Ipak, ima i kolega koji iz raznoraznih razloga ne osiguravaju svoje voćnjake, nažalost oni će biti prepušteni saniranju štete na neke druge načine. Mi smo inače u kontaktu s Ministarstvom poljoprivrede i mali smo konkretne razgovore i sastanke i oni su potpuno upoznati sa situacijom i evo zajedno pokušavamo sve riješiti, no što će se događati sutra vidjet ćemo – nastavlja Markota te kaže kako trenutna situacija s koronavirusom nije puno naštetila voćarima u Hrvatskoj:
– Možda će se mnogi sada čuditi, ali sama korona nama nije napravila štete jer mi svoje poslove radimo najnormalnije. Tu naravno mislim na poslove recimo, krajem veljače i početkom ožujka završetak rezidbe, potom zaštita i prihrana i dakle ništa nama nije stalo zbog pojave te bolesti. Eto, da se nije dogodio ovaj mraz mi u voćarstvu generalno ne bi imali nikakvih problema. Možda bi se malo osjetilo na plasmanu, ali što se tiče jabuke, kruške i takvih sorti riječ je o proizvodima iz prethodnih sezone koji se čuvaju u hladnjači i plasiraju i čak štoviše velika je potražnja za domaćim voćem. Najveći bi problem mogao biti plasman jagoda koje sada dolaze kao rana kultura. Hoće li se to uspjeti popraviti, hoće li trgovački lanci to sve skupa moći iskonzumirati, vidjet ćemo, nadamo se najboljem – zaključio je Markota. Slavonski voćari potvrđuju Markotine riječi.
Vesna Perković vlasnica OPG-a Perković iz Orahovice kaže kako su štete velike na voću, a s obzirom na to kako je i proizvođač povrća dotakla se i te proizvodnje:
-Najviše nam je stradalo voće, jagoda preko 70%, kajsija i jabuka gotovo 100%, šljiva u velikom postotku, mislim bit će tu još nešto cvatnje, ali kako će to biti i što ćemo dobiti jednostavno ne znam. Najviše mi je žao jagode, posebno ovih mladih nasada koje smo prošle godine posadili, sve je gotovo uništeno od mraza. Što se tiče povrtnica, većina nije još posađena tako da tu neće biti problema – kaže Vesna Perković. No, nije stradalo samo voće, velike su štete na i bagremu što posebno osjete pčelari te na cvijeću.
Neki su se na vrijeme zaštitili kao cvjećar Marin Kemper iz Orahovice.
-Moram priznati da mi je sada drago što od početka svoje proizvodnje i uzgoja cvijeća baš ništa ne prepuštam slučaju. Naime, sve moje cvijeće je u plasteniku i to grijanom, što koristim i u zimi. Jednostavno, malo više sam uložio, ali mirno spavam. I sada kada je bio ovaj mraz ugrijali smo plastenike i sve je prošlo bez ikakvih problema – kaže Marin Kemper.
Pčelari će itekako osjetiti štetu nedavnog mraza, a potvrđuje to i Željko Vrbos predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza
-Stradao je bagrem i to negdje oko 80% i to će se zasigurno osjetiti u proizvodnji meda. Ipak, bagrem je 50% prihoda naših pčelara pa ćemo se tako ipak nekako izvući. Od članova Upravnog odbora s terena je došla informacija ta u Hrvatskoj nema terena gdje bagrem nije stradao. On dolazi u ovo vrijeme kada su pčele najproduktivnije, ima ga u znatnim količinama i postiže najbolju cijenu zbog svoje kvalitete i mnogim pčelarima je baš bagrem 50 % ukupne proizvodnje. Sada trenutno su pčele još uvijek na voću, a kako znamo i ono je stradalo od mraza. Kada pogledamo preostali dio bagrema koji nije stradao, posljedice će biti itekako vidljive. Ipak, sada nam dolaze drvenaste biljke kao što su kesten i lipa pa se nadamo da će nešto ipak biti, ali ovo do sada bojimo se da će biti jako loše – zaključuje Vrbos.
(www.icv.hr, vg)