Dok u nekim dijelovima svijeta, poput Rusije, Čilea ili Brazila pandemija COVID-19 još bjesni, u Europi se ona stišala. Stroge protupandemijske mjere uvelike se popuštaju i sve je sada usmjereno na što veći uspjeh turističke sezone kako bi turisti sigurno mogli boraviti u Hrvatskoj, a da se uz to ne dogodi novo žarište zaraze.
Dok znanstvenici u laboratorijima diljem svijeta grozničavo rade na cjepivima i lijeku protiv novog koronavirusa, pitanje je možemo li očekivati drugi pandemijski val nakon ljeta i kako se na tu nemilu mogućnost možemo pripremiti. Večernji.hr je pitao neke od naših najpoznatijih znanstvenika što misle o toj opciji te kako bismo se za nju trebali pripremiti.
GORDAN LAUC: Virus se vjerojatno vraća ujesen, trebamo se pripremiti
– Nažalost, nije realno očekivati da će virus nestati sam od sebe i ovo što sada vidimo u Europi najvjerojatnije je posljedica sezonalnosti virusa. Ostali koronavirusi su se uglavnom povlačili u travnju i vraćali u studenom ili prosincu, tako da se može očekivati da će se i SARS-CoV-2 vratiti na jesen. Bilo bi divno ako se to ne bi dogodilo, no na to ne možemo računati i moramo se kao društvo pripremiti za mogući drugi val. Srećom, dolazi li drugi val ćemo vrlo brzo kada vidimo što će se dogoditi na južnoj polutci gdje dolazi zima. Trenutačno situacija u na primjer Čileu djeluje jako zabrinjavajuće, jer unatoč strogim mjerama karantene tamo imaju velik broj oboljelih, pacijenata na intenzivnoj skrbi i umrlih.
Bude li drugog vala u Europi, s njime se nećemo moći boriti općom karantenom, zato što to kao društvo ne bismo mogli podnijeti, tako da se moramo pripremati za druge mjere. Primjerice, organizirati poslovanje na način da što više ljudi može raditi od kuće, osigurati dovoljne količine maski za široku upotrebu, poticati lokalnu poljoprivrednu proizvodnju da ne budemo ugroženi ako dođe do zatvaranja granica i slično. Naš bolnički sustav treba pripremiti za eventualni prihvat većeg broja bolesnika te dodatno educirati što veći broj liječnika i sestara za skrb o pacijentima na intenzivnoj njezi – kazao je za Večernji prof. dr. Gordan Lauc iz Genosa.
PROF. IGOR ŠTAGLJAR: Moramo biti jako oprezni, još nismo pobijedili virus
– Idealno bi bilo da SARSCoV-2 virus, uzročnik COVID-19, nestane i da nam se više nikada ne vrati, kao što je to bilo u slučaju SARS pandemije koja se dogodila 2002./2003. godine. Samo da vas podsjetim da je SARS-CoV virus jednostavno iščeznuo nakon samo devet mjeseci, a to se dogodilo zbog toga što se uspio raširiti na “samo” 29 država, zaraziti oko 8100 ljudi te ubiti njih 774. Nažalost, ovaj novi SARS-CoV-2 virus je puno infektivniji nego orginalni SARS-CoV virus, te se već proširio na 213 (!!!) država svih kontinenata, a njegova moć infekcije je zastrašujuća.
Zbog toga se bojim da će biti nemoguće izbjeći drugi val COVID-19 pandemije, a sve to dok ne budemo imali cjepivo protiv SARS-CoV-2 virusa. Koliko će taj drugi val biti akutan, te koliko točno ljudi će on zahvatiti, to u ovom trenutku nije moguće predvidjeti. No, ako se prebrzo vratimo našim normalnim životima, dakle, ako se ponovno bez ustručavanja budemo rukovali, grlili, ljubakali, a da ne peremo ruke, to bi sve samo još više moglo potencirati drugi val. Moramo biti realni – ovaj virus nažalost nije nestao, a nismo niti približno dosegli kolektivni imunitet koji bi bio potreban da ne dođe do drugog vala. Dakle, moramo i dalje biti jako oprezni, i u stanju pripravnosti – bilo bi najpogubnije da dobijemo lažno samopouzdanje da smo mi već pobijedili u bitci protiv SARSCoV-2. Nažalost, još nismo! – ustvrdio je prof. dr. Igor Štagljar, molekularni biolog sa Sveučilišta u Torontu.
ŽELJKA MAČAK ŠAFRANKO: Kod takvih epidemija smanjuje se infektivnost
– Naravno da epidemiolozi moraju imati scenarij za mogući drugi val ovog pandemijskog virusa i naravno da je teško i nezahvalno prognozirati takvo što, međutim, ja ne očekujem da će do tog drugog vala doći. Ne očekujem zato jer se obično kod takvih epidemija smanjuje patogenost i infektivnost virusa – rekla je dr. Željka Mačak Šafranko, molekularna biologinja iz Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.
NENAD BAN: Dolazak turista iz nekih zemalja može biti opasan
– Kako se mjere opuštaju, tako će se povećavati vjerojatnost da se virus ponovno počne širiti. Naravno, sve dok je broj oboljelih jako mali situacija će biti pod kontrolom, ali epidemiološka situacija je nestabilna zbog neobične karakteristike COVID-19 bolesti. Naime, izgleda da stupanj prenošenja virusa na druge ljude jako varira između individua tako da neki bolesnici nisu posebno infektivni dok drugi izuzetno lako prenesu virus na nove bolesnike. Kada su brojevi oboljelih mali, dominirat će lokalna žarišta kakvo se na primjer desilo na Braču.
Kada se gustoća ljudi poveća do te mjere da se takva lokalna žarišta spoje, opet ćemo doživjeti eksponencijalni rast koji će jedino biti moguće obuzdati dodatnim mjerama izolacije. Postoji realni rizik da se zbog pritiska da se situacija vrati na normalu otvori mogućnost dolazaka ljudi iz lokacija gdje bolest još nije pod kontrolom što bi moglo potencirati novi val infekcija u Hrvatskoj usprkos toga što je trenutačno epidemiološka situacija kod nas jako dobra. Većina zemalja gdje je epidemiološka situacija dobra, na primjer Novi Zeland, smatraju da treba čekati s otvaranjem granica.
Dolazak turista iz zemalja gdje je situacija s pandemijom slična kao i kod nas ne bi smio biti problem, ali nije svuda tako. Epidemiološka situacija je u Švicarskoj trenutačno jako dobra, ali još nije dozvoljeno okupljanje na turističkim lokacijama, to je vjerojatno zadnje što će dozvoliti jer je to očiti rizik jer je teže održavati socijalne distance – rekao je za Večernji Nenad Ban, molekularni biolog sa švicarskog Saveznog tehnološkog instituta ETH.
KRUNOSLAV CAPAK: O virusu već znamo puno, karantene više neće biti
– Ako se virus ne promijeni i nemamo cjepivo, drugi je val neminovan i pitanje je kada će doći. Serološki testovi pokazali su da nemamo više od dva posto ljudi koji su došli u kontakt s koronavorusom, a svi ostali su osjetljivi na njega i ako dođu s virusom u kontakt, oboljet će. Vjerojatno će se ponašati sezonalno kao i ostali respiratorni virusi koji se pojavljuju u jesen i zimu, sve dok se ne stekne kolektivni imunitet.
Drugi je val, dakle, neminovan, ali treba svakako imati na umu da se svaki dan radi, milijarde eura u svijetu usmjerene su na pronalazak cjepiva i lijeka. Svaki dan, svaki mjesec nosi nove stvari. O virusu već znamo puno više nego prije dva mjeseca pa tako znamo i da, dođe li do drugog pandemijskog vala, nećemo više trebati u karantenu – kaže doc. dr. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
LUKA ČIČIN ŠAIN: Ekonomske žrtve nisu samo zbog suzbijanja pandemije
– Nizak broj novozaraženih u HR sigurno otvara mogućnosti da se mjere olabave kako bi se privreda pokrenula. Važno je pri tome zadržati balans i pratiti ratu virusne reprodukcije (rata preko 1 znaci da se virus progresivno širi). Mislim da su šanse dobre, nastavimo li koristiti razumne mjere zaštite i drugi val možemo izbjeći, pod uvjetom da shvatimo da je širenje ovog virusa bilo suzbijeno kolektivnim naporom, ali da je virus i dalje prisutan i može krenuti u drugi val ako se previse opustimo.
Važno je naglasiti da ekonomske žrtve kroz koje je RH prošla nisu isključivo utjecaj mjera za suzbijanje pandemije. Zemlje koje su poduzele daleko manje mjere i daleko kasnije (npr. Velika Britanija, Italija ili SAD) nisu prošle ništa bolje u smislu privrede. Učinci COVIDA-19 su još naglašeniji u nekim od tih zemalja. Najpametnije bi stoga bilo razmišljati o zlatnoj sredini, gdje će razumne mjere usporiti širenje pandemije – kaže prof. Luka Čičin-Šain s Helmholtz centra za infektivna istraživanja.
(vecernji.hr)