Plenković: Vlada će i u ožujku nastaviti s mjerama za očuvanje radnih mjesta

– Bez obzira na to što će mnogima od 1. ožujka biti omogućen širi opseg njihovih gospodarskih aktivnosti, odlučili smo pratiti onaj dio gospodarstva koji ne može raditi na način kako je to bilo prije korone s naknadom od 4.000 kuna i pratiti ih u naknadi fiksnih troškova – poručio je premijer Plenković.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je konferenciju za medije na kojoj je govorio o nizu aktualnih tema – sastanku Europskog vijeća, daljnjem popuštanju mjera i nastavku Vladinih mjera potpore gospodarstvu, procjeni pada BDP-a za 2020. godinu, izdavanju nove obveznice te pripremi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa...

– Glavni pritisak prema vodstvu Europske unije od svih predsjednika i premijera išao je za tim da se, u razgovorima s ključnim farmaceutskim kompanijama s kojima je Europska komisija u ime svih država članica sklapala ugovore o nabavi cjepiva, distribucija tih cjepiva ubrza – naglasio je.

Podsjetio je da je hrvatska Vlada do sada naručila 6,8 milijuna doza cjepiva što je više nego što je potrebno za svo stanovništvo starije od 18 godina.

Bilo je riječi i o novim sojevima virusa, što posebno zabrinjava pojedine države članice zbog brzine širenja. Razgovarali su i o epidemiološkim mjerama, pritom je zajednički nazivnik da one moraju biti proporcionalne težini situacije i moraju omogućiti nesmetano funkcioniranje zajedničkoga tržišta. Četvrta tema, koja je posebno važna i za Hrvatsku, bili su certifikati za cjepivo, odnosno takozvane zelene propusnice.

Tu je u ovom trenutku, rekao je premijer, obavljena razmjena mišljenja. Postoji niz država članica koje zahtijevaju više podataka prije sveeuropskog dogovora o tom konceptu, a stalni predstavnici u Bruxellesu nastavit će razgovore na tu temu.

Na kraju su razgovarali o pitanju solidarnosti jer je svima jasno da će se zaštita od Covida-19 postići tek nakon što budu zaštićeni i državljani EU, ali i onih trećih država koje nisu u mogućnosti da jednakom dinamikom zaštite svoje stanovništvo.

Do sada je, prema podacima Europske komisije, cijepljeno 8 posto stanovništva Europske unije starijeg od 18 godina, a cilj je do ljeta cijepiti 70 posto stanovništva, što je otprilike 255 milijuna ljudi. Uz dosad odobrena cjepiva, očekuje se da će tijekom ožujka Europska agencija za lijekove odobriti i cjepivo tvrtke Johnson&Johnson.

– Prema našim procjenama danas, očekujemo oko 730 tisuća doza cjepiva do kraja ožujka ukupno od kraja prosinca – istaknuo je premijer Plenković.

Potom se predsjednik Vlade osvrnuo na najavljeno popuštanje određenih epidemioloških mjera i nastavak mjera potpora gospodarstvu.

Kazao je da Vlada smatra da je trenutno moguće popustiti određene mjere, premda se posljednjih nekoliko dana bilježi blagi porast brojeva novozaraženih, ali uz uvjet da se svi skupa i dalje vrlo ozbiljno pridržavamo preporuka struke.

– Bez obzira na to što će mnogima od 1. ožujka biti omogućen širi opseg njihovih gospodarskih aktivnosti, odlučili smo pratiti onaj dio gospodarstva koji ne može raditi na način kako je to bilo prije korone s naknadom od 4.000 kuna i pratiti ih u naknadi fiksnih troškova – poručio je premijer Plenković te dodao da Vlada nastoji stvoriti preduvjete za što brži gospodarski oporavak i što veću normalizaciju života u Hrvatskoj.

Naglasio je da će Vlada pronaći sredstva bez rebalansa proračuna na pozicijama ministarstava. Zbog nedoumica oko određenih mjera, premijer Plenković dodatno je pojasnio situaciju oko ranijeg otvaranja automat klubova i igara na sreću. Kazao je da za tu odluku postoji nekoliko razloga te naveo da sve te aktivnosti za svoj rad plaćaju koncesiju državi.

– U varijanti da ne rade, tog prihoda nema, a pritom država njima plaća troškove i zaposlenika i fiksnih troškova. Kada se sve skupa analiziralo vidjeli smo da u epidemiološkom pogledu njihovo funkcioniranje, s obzirom na broj ljudi i na prostore, nije problematično. A s druge strane omogućavanjem rada država će biti financijski na dobitku. To je smisao te aktivnosti, a ne nikakav osobiti afinitet Vlade ili bilo koga od nas hazarderstvu – kazao je.

Od ostalih tema, osvrnuo se i na objavu Državnog zavoda za statistiku prema kojoj je u prošloj godini zabilježen pad BDP-a od 8,4 posto.

– To je očekivana vijest, u skladu s globalnim trendovima i sa svim onim što smo i mi pretpostavljali – istaknuo je podsjetivši da je svjetsko gospodarstvo palo za 4,4 posto, a EU za 6,4 posto.

Hrvatska se, dodao je, kao i druge zemlje s velikim udjelom turizma u gospodarstvu – Grčka, Cipar, Španjolska, Portugal i Malta – našla u situaciji da se kriza uzrokovana koronom osjetila u padu BDP-a. No, ta ocjena o padu od 8,4 posto bolja je od procjena Europske komisije iz proljeća prošle godine koje su govorile o padu od 9,1 posto pa kasnije i o padu od 10,8 posto te je najbliža procjenama Vlade. I dalje je Hrvatska, uz Španjolsku i Francusku, među onim državama članicama Europske unije za koje se očekuje najveći rast u 2021. godini – 5,3 posto.

– Zahvaljujući mjerama Vlade, mi danas kada se podvuku zbrojevi vidimo da je tek 2,1 posto manje zaposlenih 2020. nego ih je bilo 2019., za razliku od najava predstavnika oporbe koji su proljetos govorili o 400 tisuća novih nezaposlenih – podsjetio je premijer Plenković.

Pritom su, dodao je, horizontalno povećane prosječne plaće za 2,7 posto – u privatnom, javnom i državnom sektoru.

Izvijestio je da su do danas poslodavcima isplaćene točno 9,3 milijarde kuna za potpore za očuvanje radnih mjesta, i to bez otpisanih doprinosa i ostalih davanja.

– Sve ovo vrijeme smo iznalazili financijska sredstva za normalno funkcioniranje države – naglasio je podsjetivši na suradnju sa Svjetskom bankom, Hrvatskom narodnom bankom, bankama, mirovinskim fondovima, pravodobne izlaske na domaće i međunarodno tržište kapitala.

– Plaće su tu, mirovine su tu, država funkcionira, zdravstvo funkcionira – dodao je.

(www.vlada.gov.hr)