Izrazito loše vrijeme praćeno dugotrajnim niskim temperaturama, mrazom i hladnim vjetrom znatno je pogodilo voćarske nasade diljem kontinentalne Hrvatske, pa tako i voćne nasade u Virovitičko-podravskoj županiji. S tim u vezi Hrvatska voćarska zajednica pozvala je sve voćare da prijave svoje štete načelnicima općina, odnosno gradonačelnicima gradova, a oni će odlučiti ima li dovoljno argumenata da taj zahtjev proslijede županiji koja je nadležna da proglasi elementarnu nepogodu.
– Loše vrijeme ostavilo je velike tragove prvenstveno na koštunjavom voću, pa je šteta na nasadima, ovisno o terenu, bila od 10 do 100 posto – rekao nam je nakon prvog obilaska terena predsjednik Udruge voćara VPŽ Davor Krznarić, napomenuvši da obilasci još nisu završili.
– Pretpostavljam da će situacija biti svugdje ista, jer nažalost loše je vrijeme bilo diljem Hrvatske, osim na Jadranu. Osim toga, pravo stanje će se znati tek u jesen kada će nesumnjivo biti smanjen urod voća, što će zasigurno ostaviti trag i na proizvođače i na kupce. No, što je tu je, moramo ići korak po korak, a je nakon potpunog obilaska terena evidentirati zatečeno i to prijaviti u matične gradove ili općine u našoj županiji, pa stoga pozivam sve voćare koji su pretrpjeli štetu da to i učine – pozvao je sve voćare Davor Krznarić koji je osim tog napomenuo da su klimatske promjene unazad više godina i više nego očite i da voćarima, pa tako i drugim poljoprivrednicima, ne preostaje drugo nego ići u skladu s njima.
– Na vrijeme nažalost ne možemo utjecati, ali mu se zato koliko toliko možemo prilagoditi. Koliko će biti oštećenje od niskih temperatura, ovisi od vremena u kojem se mraz javio, intenziteta i trajanja mraza, ali i od same vrste i sorte voća. Mraz koji se javi rano u proljeće može nanijeti ozbiljnu štetu, međutim, znatan dio ove štete može biti spriječen primjenjivanjem aktivnih ili pasivnih oblika zaštite od mraza. Mnoge posljedice izazvane niskim temperaturama mogu se izbjeći preventivnim mjerama kao što su pravilan izbor položaja terena, odabir sorti koje su otporne na niske temperature, izbor podloge i dr. jer jasno je da je opasnost od pojave mraza na primjer znatno smanjena u blizini većih vodenih površina, iznad neobrađenog tla, na južnim obroncima. Zatim potrebna je i primjena agrotehničkih mjera koje omogućavaju da se voćke održe u stanju što veće otpornosti na mraz. Najčešće direktne mjere zaštite od proljetnih mrazova jesu dimljenje, orošavanje i temperaturna inverzija. Što se tiče tehnologije, postoji stroj Anti-frost strojni sustav koji predstavlja moderan način borbe protiv kasnih proljetnih mrazova. Mora se napomenuti da se radi o vrlo skupim sustavima, a cijena te priče doseže i nekih 20.000 eura, pa ako uzmemo u obzir sve teškoće kojima se naši voćari susreću, od niskih cijena te slabog plasmana domaćeg voća na domaćem tržištu, većina voćara se pita koliko je to uistinu isplativo – rekao je predsjednik županijskih voćara Davor Krznarić.
(www.icv.hr, bs)