ZDRAVI KUTAK A. Rajnović: Za pružanje pomoći djetetu koje ima poremećaj komunikacije nikad nije rano, ali kasno, na žalost, može biti

blank

Ovotjedne minute predviđene za emisiju Zdravi kutak iskoristili smo za razgovor o logopediji, znanosti koja se bavi prevencijom, otkrivanjem, dijagnosticiranjem i tretmanom poremećaja humane komunikacije. Na pitanja tko je zapravo logoped i čime se on bavi, kako izgleda prvi pregled te koliku ulogu u svemu imaju roditelji, otkrila nam je magistra logopedije i vlasnica obrta za terapiju govora i jezika “Logoučilica”, Ana Rajnović.

– Logoped je zapravo stručnjak koji se bavi prevencijom, otkrivanjem, dijagnosticiranjem i tretmanom poremećaja humane komunikacije pod kojom se podrazumijevaju svi oni procesi i funkcije koji su povezani s produkcijom govora te s percepcijom i produkcijom oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblicima neverbalne komunikacije. Ljudi najčešće smatraju da se logoped bavi samo poremećajima izgovora pa se tako najčešće, kad pitate ljude tko je logoped i što radi, dobije odgovor – “logoped se bavi slovom R i ispravlja slovo R”. Naravno, to nije tako. Logoped se osim poremećajima izgovora glasova bavi i jezičnim poremećajima, kašnjenjem u jezično-govornom razvoju, fonološkim poremećajima, poremećajima glasa, poremećajima tečnosti govora, kao što su brzopletost i mucanje, motoričkim govornim poremećajima, oštećenjima sluha, poremećajima socijalne komunikacije, specifičnim teškoćama učenja, poremećajima iz spektra autizma, afazijama i ono što je manjem broju ljudi poznato, logoped se bavi i teškoćama gutanja – istaknula je.

U razgovoru smo se dotaknuli još jednog stereotipa koji nije točan. Smatra se da potrebu za logopedom imaju samo djeca mlađe uzrasti, ali istina je potpuno drugačija.

– Naravno da radimo i sa odraslim osobama. To su najčešće osobe koje uslijed moždanog udara ili traumatske ozljede mozga imaju jezičnih i komunikacijskih teškoća te govorne motoričke poremećaje. Kod njih može biti oštećena sposobnost govora, razumijevanja govora, čitanja, pisanja i računanja te isto tako mogu imati poremećaj hranjenja i gutanja. Logoped radi i s odraslim osoba koje imaju Parkinsonovu bolest, oštećenje sluha i zapravo bilo koju teškoću koja zahtjeva rehabilitaciju jezika, govora, komunikacije i slušanja. Meni je osobno nešto teže raditi s njima, ali čisto u emocionalnom smislu. To su ipak osobe koje su već imale izgrađene živote i koja su recimo, nakon moždanog udara, izgubile određene sposobnosti i život im se odjednom potpuno promijenio – dodala je.

Kada se govori o dječjem razvoju, bilo da je on kognitivni, motorički ili jezično – govorni, postoje određeni miljokazi koji govore do koje bi godine djeca trebala usvojiti određene sposobnosti i vještine. Ukoliko one izostanu, pravo je vrijeme da roditelji reagiraju i obrate se za pomoć, jer, kako kaže Ana, rano ne može biti, ali kasno itekako može.

– Nekako uvijek dam roditeljima savjet da ako sumnjaju u bilo što, a tiče se razvoja njihovog djeteta, da bolje odmah posjete stručnjaka i zatraže mišljenje, jer nikad nije prerano za otkriti potencijalne teškoće, a prekasno nažalost može biti. Zapravo, roditelji i odgojitelji imaju najveću ulogu u otkrivanju toga da s djetetovim razvojem nije sve u najboljem redu, jer najviše vremena provode s djetetom. Upravo iz tog razloga je važno da i jedni i drugi, barem okvirno, poznaju kada bi se i što trebalo pojaviti u djetetovom jezično – govornom razvoju u određenoj dobi. Moram ovdje odgovoriti na pitanje koje i sami roditelji često postavljaju, o vremenu koje je potrebno da bi se prvi rezultati vidjeli. Mi logopedi nemamo čarobni štapić. Svaka teškoća je kompleksna sama za sebe i zahtjeva određeni vremenski period rada. Također, ishod terapije ne ovisi samo o logopedu već i o teškoći, mogućnostima samog djeteta, redovitim dolascima na terapiju, ali i o tome pridržavaju li se roditelji savjeta koje im je dao sam logoped i rade li vježbe kod kuće prema uputi logopeda – dodaje.

Za sve zainteresirane, Ana nam je otkrila i kako zapravo izgleda jedan pregled kod logopeda, odnosno kako se procjenjuje trenutno stanje djeteta.

– Prvi pregled logopeda obično se sastoji od dva dijela. Prvi dio pregleda je intervju s roditeljima ili skrbnicima, a drugi dio je procjena djeteta i njegovih komunikacijskih, govorno – jezičnih vještina i sposobnosti. Prosječno trajanje prvog logopedskog pregleda je oko jednoga sata. U tom prvom djelu razgovaram s roditeljima oko toga što ih brine u vezi  razvoja njihovog djeteta, uzimaju se anamnestički podatci koji uključuju podatke o trudnoći, rođenju i ranom razvoju, dok roditelji rješavaju različite upitnike s obzirom na potencijalnu teškoću i dob djeteta. Sama procjena djeteta ovisit će o kronološkoj dobi djeteta i poteškoćama zbog kojih je upućen logopedu, a procjena se radi kroz igru, kad se dijete malo prilagodi na okolinu i mene kao novu osobu. U procjeni  se koriste različiti didaktički materijali, slikovni materijali i standardizirani testovi za procjenu jezičnih sposobnosti, a za kraj slijedi razgovor s roditeljima. Iznosim svoje mišljenje, dajem upute za daljnji rad kod kuće i donosim odluku u vezi uključivanja djeteta u logopedsku terapiju- izjavila je Ana i za kraj dodala koliku zapravo ulogu imaju roditelji u pomoći djetetu, ali i samim logopedima.

– Roditelji su nama logopedima jako važni i sama suradnja roditelja i logopeda je bitna. Roditelj je osoba koja najviše vremena provede s djetetom i koja najbolje poznaje dijete tako da puno toga može napraviti u samom tom procesu kada dijete dolazi na logopedske vježbe. Nakon svake terapije, logoped djetetu i roditeljima daje vježbe i savjete za rad kod kuće te je jako važno da se roditelj pridržava savjeta i svaki dan vježba s djetetom, a o tome onda i ovisi sam ishod terapije što sam već spomenula. Roditelj ima glavnu ulogu odnosno treba prepoznati da dijete možda ima neki problem, zatražiti stručno mišljenje, biti aktivan u procesu kada je dijete u terapiji. Dijete na terapiju dolazi najčešće dva puta tjedno, a vremena koje provodi kod kuće je puno više stoga se najviše može napraviti upravo tada ukoliko je roditelj suradljiv i zainteresiran – zaključila je.

(www.icv.hr, mra)