“IZ GLEŽNJAČA U SANDALE” Hitnim službama pune ruke posla zbog nagle promjene temperature

Zbog nagle promjene temperature zraka u kojoj su vrijednosti s 16 ili 17 Celzijevih stupnjeva gotovo “preko noći” skočile na oko trideset, pune ruke posla ima hitna služba. U posljednjih tjedan dana, kako smo iz gležnjača samo prešli u sandale i kako raste razina vlage i sparine u zraku, sve je više osoba koje trebaju medicinsku pomoć.

Dr. Vesna Savić, specijalistica hitne medicinske pomoći i voditeljica ispostave Pitomače i Virovitice i trenutno zamjenica ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu VPŽ, kaže kako je broj intervencija povećan. Smatra da je više i srčanih udara te da je ovih dana došlo do značajnog povećanja problema kod osoba koje boluju od visokog krvnog tlaka i bolesti srca i krvnih žila. Više je i onih koji kao kronični bolesnici završavaju u bolnici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa...
Dr. Vesna Savić, arhivska fotografija

PROMIJENITI NAVIKE

-Iako ovo nisu temperature koje dovode do znatnog pogoršanja zdravstvenog stanja, činjenica je da su promjene stigle naglo i da dotiču sve. Dakle, neovisno radi li se o mladim ili starim osobama, kroničnim bolesnicima, odnosno, ukoliko se ne pridržavaju nekih smjernica, može doći do pogoršanja zdravstvenog stanja. To znači da i ukoliko mlad čovjek radi neki naporan fizički posao ili se izlaže pretjerano dugo suncu, u kritičnom periodu dana od 10 do 17 sati, i kod njega može doći do dehidracije.

Kod kroničnih bolesnika dehidracija je posebno opasna – ako govorimo o srčanim bolesnicima, ta dehidracija dovodi do povećane mogućnosti povećanja viskoziteta krvi i mogućnosti stvaranja krvnih ugrušaka tj. tromboze u krvnim žilama. Posljedice mogu biti infarkt, moždani udar ili tromboza krvnih žila nogu – iz iskustva ističe dr. Vesna Savić koja kaže kako je najvažnije na vrijeme reagirati i promijeniti navike koje su vrijedile još prije nepunih desetak dana.

Konkretno, ograničiti boravak na suncu, šetnju ostaviti za rano jutro ili kasno poslijepodne, uvijek pratiti prognozu. Uz kronične bolesnike i stariju populaciju, posebna pozornost mora se posvetiti djeci, a koja u ovom periodu godine često znaju dobiti sunčanicu zbog predugog boravka na suncu.

SUNČANICU NE SNIŽAVATI LIJEKOVIMA!

Simptomi po kojima se može raspoznati da je riječ o sunčanici su glavobolja, zbunjenost, povišena tjelesna temperatura, vrtoglavica, slabost, oticanje nogu, mučnina, povraćanje… Riječ je o stanju u kojem se šire krvne žile oko mozga, što dovodi do niskog krvnog tlaka i situaciji u kojoj se organizam više ne može rashladiti znojenjem. Zato je jedan od simptoma i na dodir suha koža.

Dr. Savić kaže kako je u takvim situacijama vrijeme za brzu reakciju koja uključuje odlazak u hlad ili rashlađenu prostoriju. Osobu bi trebalo rashladiti lepezom ili uz pomoć mlakih obloga (ručnici oko vrata, prepona, ispod pazuha) te bi trebala piti dovoljne količine vode.

– U težim slučajevima kod sunčanice može doći i do grčeva. Tada temperatura tijela raste iznad 39 stupnjeva i nikako ju ne smijemo snižavati lijekovima! Kod sunčanice temperatura nije simptom bolesti, već poremećaja fizioloških mehanizama u organizmu, budući da se organizam ne može sam rashladiti. Zato je nužno pomoći tijelu da se prirodno rashladi (oblozi, strujanje zraka), a ako ni to ne pomaže, svakako zvati hitnu pomoć ili liječnika – apelira dr. V. Savić.

ŽEDNI STE? VEĆ STE DEHIDRIRALI 

Prilikom izlaska u šetnju, važno je lagano se odjenuti i zaštititi glavu, oči, koristiti kreme sa zaštitnim UV faktorom. Već i malo izlaganje suncu kod visokih UV zračenja može značiti oštećenje za kožu, a u težim slučajevima opekline.

Iako je preporuka izbjegavati teške fizičke poslove na otvorenom u periodu od 10 do 17 sati, činjenica je da pojedine struke tu preporuku ne mogu ispoštovati. Građevinari, majstori različih profila koji rade na otvorenom i poljoprivrednici ne mogu uzeti „ljetni odmor“, pa liječnici njima savjetuju da, ako već moraju biti na suncu, uzimaju češće pauze u hladu i piju što više tekućine.

ilustracija, pixabay.com

A tekućina je prioritet cijelog ljeta. Trebalo bi svako malo popiti par gutljaja vode, jer onog trena kad je vani vruće i kad osjetimo žeđ – već je kasno!

-Kad osjetimo žeđ, onda smo već dehidrirali. Znači, tijekom ljetnih mjeseci ne pijemo samo kada smo žedni, već i češće, zato što moramo piti tekućinu jer je ona potrebna organizmu da bi se obnovile stanice i da ne bi došlo do komplikacija. Najbolja je obična voda, a ljeti se podrazumijeva i lakša, adekvatna prehrana: svježe voće, povrće, lagane juhe, češći manji obroci. Sve to doprinosi da lakše prebrodimo velike vrućine i dane te u ljetu – uživamo – smatra dr. Savić.

Mnogi su već krenuli s paljenjem klima-uređaja, a iako je preporuka boraviti u hladu i rashlađenom prostoru, i ovdje postoji granica. – Sobna temperatura trebala bi biti otprilike 7 stupnjeva niža od vanjske i ta razlika ne bi smjela biti veća. Ujedno, temperatura vode kojom se hladimo ne smije biti prehladna, između 25-30 stupnjeva. Prevelike razlike za organizam također mogu biti neugodne i opasne – ističe dr. Savić iz bogatog iskustva uz pomoć kojeg s kolegama godinama pomaže pacijentima na našem području.

(www.icv.hr, ib, mlo)