Još početkom prošlog tjedna većina nas je šetala u jaknama i gležnjačama, a mnogi su ujutro palili i grijanje. No od proteklog četvrtka stigle su nam ljetne temperature iznad 25 celzijevih stupnjeva, pa smo gotovo preko noći iz čizama uskočili u sandale.
Nagli prijelaz je uzrokovao zdravstvene probleme, osobito starijima, kroničnim bolesnicima, onima koji imaju problema s tlakom, a bili smo svjedoci i učestalih prometnih nesreća u kojima je vozačima ovih dana tijekom vožnje naglo pozlilo za volanom.
Upravo iz tog razloga hitne službe su imale pune ruke posla, a kakva situacija je bila te što možemo očekivati u nastavku ljeta, u jučerašnjem izdanju naše emisije Zdravi kutak otkrila nam je Vesna Savić, voditeljica ispostave Hitne medicinske pomoći u Pitomači i Virovitici.
– Iako ovo nisu temperature koje dovode do znatnog pogoršanja zdravstvenog stanja, činjenica je da su promjene stigle naglo i da dotiču sve. Dakle, neovisno radi li se o mladim ili starim osobama, kroničnim bolesnicima, odnosno, ukoliko se ne pridržavaju nekih smjernica, može doći do pogoršanja zdravstvenog stanja. To znači da i ukoliko mlad čovjek radi neki naporan fizički posao ili se izlaže pretjerano dugo suncu, u kritičnom periodu dana od 10 do 17 sati, i kod njega može doći do dehidracije.
Kod kroničnih bolesnika dehidracija je posebno opasna – ako govorimo o srčanim bolesnicima, ta dehidracija dovodi do povećane mogućnosti povećanja viskoziteta krvi i mogućnosti stvaranja krvnih ugrušaka tj. tromboze u krvnim žilama. Posljedice mogu biti infarkt, moždani udar ili tromboza krvnih žila nogu – iz iskustva ističe dr. Vesna Savić koja kaže kako je najvažnije na vrijeme reagirati i promijeniti navike koje su vrijedile još prije nepunih desetak dana.
Konkretno, ograničiti boravak na suncu, šetnju ostaviti za rano jutro ili kasno poslijepodne, uvijek pratiti prognozu. Uz kronične bolesnike i stariju populaciju, posebna pozornost mora se posvetiti djeci, a koja u ovom periodu godine često znaju dobiti sunčanicu zbog predugog boravka na suncu.
-Iako ovo nisu temperature koje dovode do znatnog pogoršanja zdravstvenog stanja, činjenica je da su promjene stigle naglo i da dotiču sve. Dakle, neovisno radi li se o mladim ili starim osobama, kroničnim bolesnicima, odnosno, ukoliko se ne pridržavaju nekih smjernica, može doći do pogoršanja zdravstvenog stanja. To znači da i ukoliko mlad čovjek radi neki naporan fizički posao ili se izlaže pretjerano dugo suncu, u kritičnom periodu dana od 10 do 17 sati, i kod njega može doći do dehidracije.
Kod kroničnih bolesnika dehidracija je posebno opasna – ako govorimo o srčanim bolesnicima, ta dehidracija dovodi do povećane mogućnosti povećanja viskoziteta krvi i mogućnosti stvaranja krvnih ugrušaka tj. tromboze u krvnim žilama. Posljedice mogu biti infarkt, moždani udar ili tromboza krvnih žila nogu – iz iskustva ističe dr. Vesna Savić koja kaže kako je najvažnije na vrijeme reagirati i promijeniti navike koje su vrijedile još prije nepunih desetak dana.
Konkretno, ograničiti boravak na suncu, šetnju ostaviti za rano jutro ili kasno poslijepodne, uvijek pratiti prognozu. Uz kronične bolesnike i stariju populaciju, posebna pozornost mora se posvetiti djeci, a koja u ovom periodu godine često znaju dobiti sunčanicu zbog predugog boravka na suncu.
Simptomi po kojima se može raspoznati da je riječ o sunčanici su glavobolja, zbunjenost, povišena tjelesna temperatura, vrtoglavica, slabost, oticanje nogu, mučnina, povraćanje… Riječ je o stanju u kojem se šire krvne žile oko mozga, što dovodi do niskog krvnog tlaka i situaciji u kojoj se organizam više ne može rashladiti znojenjem. Zato je jedan od simptoma i na dodir suha koža.
Dr. Savić kaže kako je u takvim situacijama vrijeme za brzu reakciju koja uključuje odlazak u hlad ili rashlađenu prostoriju. Osobu bi trebalo rashladiti lepezom ili uz pomoć mlakih obloga (ručnici oko vrata, prepona, ispod pazuha) te bi trebala piti dovoljne količine vode.
– U težim slučajevima kod sunčanice može doći i do grčeva. Tada temperatura tijela raste iznad 39 stupnjeva i nikako ju ne smijemo snižavati lijekovima! Kod sunčanice temperatura nije simptom bolesti, već poremećaja fizioloških mehanizama u organizmu, budući da se organizam ne može sam rashladiti. Zato je nužno pomoći tijelu da se prirodno rashladi (oblozi, strujanje zraka), a ako ni to ne pomaže, svakako zvati hitnu pomoć ili liječnika – apelira dr. V. Savić.
Prilikom izlaska u šetnju, važno je lagano se odjenuti i zaštititi glavu, oči, koristiti kreme sa zaštitnim UV faktorom. Već i malo izlaganje suncu kod visokih UV zračenja može značiti oštećenje za kožu, a u težim slučajevima opekline.
Iako je preporuka izbjegavati teške fizičke poslove na otvorenom u periodu od 10 do 17 sati, činjenica je da pojedine struke tu preporuku ne mogu ispoštovati. Građevinari, majstori različih profila koji rade na otvorenom i poljoprivrednici ne mogu uzeti „ljetni odmor“, pa liječnici njima savjetuju da, ako već moraju biti na suncu, uzimaju češće pauze u hladu i piju što više tekućine.
A tekućina je prioritet cijelog ljeta. Trebalo bi svako malo popiti par gutljaja vode, jer onog trena kad je vani vruće i kad osjetimo žeđ – već je kasno!
-Kad osjetimo žeđ, onda smo već dehidrirali. Znači, tijekom ljetnih mjeseci ne pijemo samo kada smo žedni, već i češće, zato što moramo piti tekućinu jer je ona potrebna organizmu da bi se obnovile stanice i da ne bi došlo do komplikacija. Najbolja je obična voda, a ljeti se podrazumijeva i lakša, adekvatna prehrana: svježe voće, povrće, lagane juhe, češći manji obroci. Sve to doprinosi da lakše prebrodimo velike vrućine i dane te u ljetu – uživamo – zaključila je.
(www.icv.hr, mlo, ib)