Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović predstavio je u ponedjeljak reformu sustava socijalne skrbi čiji je cilj bolji i transparentniji sustav koji će korisnicima pružati kvalitetnije usluge u njihovim lokalnim sredinama.
Cjelovita reforma sustava socijalne skrbi uključuje sedam zakonskih rješenja i tri nacionalna plana usmjerena na borbu protiv siromaštva, razvoj socijalnih usluga i izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom koja uz sebe vežu akcijske planove.
Brojne promjene donijet će Zakon o socijalnoj skrbi koji je stožerni zakon samog sustava, Zakonom o udomiteljstvu rješavaju se određeni izazovi čiji intenzitet raste u posljednje vrijeme, a preostalih pet zakonskih rješenja odnose se na regulirane profesije.
Za paket zakona predviđeno je 1,2 milijarde kuna više sredstava u dvogodišnjem razdoblju koje će se alocirati za sustav socijalne skrbi, rekao je ministar.
Za Zakon o socijalnoj skrbi u 2022. po njegovim riječima osigurana su 362 milijuna kuna, a u 2023. planirana su dvostruko viša ulaganja.
Tim Zakonom želi se smanjiti rizik od siromaštva pa će se ići na povećanje osnovice za izračun zajamčene minimalne naknade sa 800 na 1000 kuna u 2022. godini.
Uz to predlaže se jedinstvena metodologija za izračun cijena usluga, ali i osnivanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje s predviđenim početkom rada od prvog dana 2023.
Usluge se trenutno pružaju kroz 82 centra za socijalnu skrb, a s obzirom da je taj fragmentirani sustav pokazao manjkavosti predlagatelj smatra da ga treba centralizirati kako bi korisnici imali ujednačeniju uslugu u svim dijelovima Hrvatske.
Zakonom o socijalnoj skrbi predlaže se i osnivanje Obiteljskog centra kao samostalne ustanove, ali i nova zapošljavanja, osnivanje povjerenstva za pritužbe građana od 1. siječnja od 2022. i nastavak smanjena javnih ovlasti.
Komentirajući pojedine kritike usmjerene na dodatno centraliziranje socijalnog sustava, Aladrović je rekao da je to jedini fragmentirani sustav pa žele ujednačiti postupanja svih različitih centara za socijalnu skrb kroz jedan centralni zavod.
Predloženim izmjenama Zakona o udomiteljstvu predlažu se veće opskrbnine za korisnike, 15 do 60 posto veće naknade za udomitelje te fleksibilniji uvjeti za udomitelje kako bi se populariziralo udomiteljstvo koje se smatra najboljim oblikom institucionalizirane skrbi.
Reforma dolazi gotovo dvije godine nakon jedne od najtežih zdravstvenih i ekonomskih kriza koje su nas pogodile i s obzirom na sve novonastale okolnosti ima za cilj poboljšati i povoljno utjecati na društvene odnose koje su možda narušeni jednim djelom pandemijom, ali su povezani i s izazovima s kojima se suočavamo u posljednje vrijeme, rekao je ministar.
Ustvrdio je kako smo svi svjesni da ne možemo biti zadovoljni funkcioniranjem određenog djela sustava pa su se u posljednjih šest mjeseci posvetili izradi kvalitetnih rješenja iz domene sustava socijalne skrbi i socijalnih politika koja su upućena u javnu raspravu.
Naglasio je kako je mnogo ranjivih skupina društva, od starijih osoba i djece do svih onih koji se nalaze u sustavu socijalne skrbi koji očekuju promjene.
Ministar Aladrović izjavio je u ponedjeljak da nema informacija o problemima na terenu, vezano uz primjenu obaveznih potvrda u socijalnoj skrbi, uz izuzetak dvoje lokacije, gdje se minimalan broj djelatnika odbija testirati.
“Nemamo informacija o bilo kakvim problemima na terenu u ovom trenutku, odnosno postoje dvije lokacije gdje se minimalan broj djelatnika odbija testirati”, rekao je ministar novinarima u ponedjeljak na predstavljanju reforme sustava socijalne skrbi.
Dodao je da ne vidi ni jedan racionalan razlog za odbijanje cijepljenja i napomenuo da ako se ne netko ne želi cijepiti, može na drugi način doći do covid potvrde koje su od ponedjeljka obavezne za zaposlene u ustanovama socijalne skrbi i u zdravstvenom sustavu.
Aladrović očekuje da će biti zanemariv broj onih koji se ne žele testirati ni cijepiti, a ako se to dogodi, rekao je, nad njima će biti primijenjena penalizacija koja u slučaju ponavljanja takvog ponašanja može rezultirati i otkazom ugovora o radu.
Objasnio je da će poslodavci prema djelatnicima koji ne mogu dokazati covid potvrdom svoje zdravstveno stanje poduzimati mogućnosti iz Zakona o radu koje im stoje na raspolaganju ako se netko ne pojavi na radnom mjestu, odnosno nema objektivne okolnosti da se može pojaviti.
Prije svega, rekao je, takvi zaposlenici bit će udaljeni s radnog mjesta, sati im neće biti plaćeni, a nakon toga slijedi pisana opomena i ostali elementi propisani Zakonom o radu.
Ministar je odgovorio novinarima da poslodavac takvim djelatnicima ne može u prvom trenutku dati otkaz jer Zakon o radu to ne dopušta, ali, ako se takvo ponašanje opetovano ponavlja, u tom slučaju je i redoviti otkaz ugovora o radu je jedna od opcija.
“To ne treba biti oblik izrazito velike ili teške penalizacije, ali moramo odvojiti sve one koji su odgovorni u sustavu od onih koji ne pokazuju minimum odgovornost prema sustavu”, zaključio je Aladrović. (vlada.gov.hr)