S obzirom na vremenske (ne)prilike cijele ove godine: isprva hladnoću i veliku količinu oborina, a zatim i sušu, proizvođači ratarskih kultura ipak mogu biti zadovoljni. Prinosi će, kako stanje zasad pokazuje, označiti jednu prosječnu godinu, no što se cijena tiče, bit će riječ o godini u kojoj su one znatno skočile i koje će opravdati potrebna ulaganja u proizvodnju.
Zaključak je s to današnje (srijeda) sjednice Strukovne grupe poljoprivrede u okviru HGK-ŽK Virovitica koja je održana u Hrvatskim duhanima d.d., s naglaskom na berbu jesenskih usjeva. Predstavnici tvrtki koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i otkupom danas su govorili o poslovnim rezultatima i analizirali aktualno stanje.
-Za sada su vremenske prilike dosta dobre i sve teče po planu. Tijek jesenskih kultura je u dobroj fazi i mislim da će sve kulture biti na vrijeme ‘skinute’ i spremljene u silose – kaže predsjednik Strukovne grupe poljoprivrede Ivan Gojević, naglasivši kako je za suncokret berba već završila, da je berba soje pri kraju i da je u tijeku berba kukuruza.
Za cijelu ovu klimatski specifičnu godinu, kaže kako će se moći nazvati prosječno dobrom.
-Mogu reći da je ovo jedna dosta prosječna godina, što se prinosa i kvalitete tiče. No ono što proizvođače sigurno jako zadovoljava su cijene, a koje su u odnosu na prošlu godinu znatno bolje – smatra Gojević.
Josip Ivanec, direktor za proizvodnju ljekovitog bilja u Spider Grupi iz Pitomače, kaže kako i oni bilježe prosječnu godinu po prinosu i kvaliteti kamilice. No i upozorava na višegodišnji zagađivača, konkretno, sredstava za zaštitu bilja koja su u drugim zemljama Europske unije zabranjena, a nekako se uvijek nađu na – kamilici.
ZAGAĐENJE PROBLEM LJEKOVITOM BILJU
-Ove godine smo imali dosta veliko zagađenje. Zbog hladnog perioda kamilicu smo brali gotovo dva do tri tjedna kasnije nego inače i tako smo ‘upali’ u onaj period kad se sve oko nas prska (soja, suncokret, duhan, kukuruz, pšenica). Najviše problema imali smo s kukuruznim herbicidima, znači s djelatnom tvari terbutilazin i metolaklor. Bilo je nešto duhanskih herbicida, ali zanemarive količine u odnosu na ove ostale. Napomenuo bi još klorpirifos, to je djelatna tvar koja je zabranjena još prošle godine, no i ove godine ga nalazimo na kamilici, što znači da naši poljoprivrednici ipak imaju neke zalihe ili ga dovezu iz Srbije ili BiH, gdje je još uvijek dozvoljen. U EU je zabranjen je jer je jako otrovan. Kamilica koja je jako zagađena nema svog kupca, pa tu kamilicu ne otkupljujemo i ne prodajemo, a ove godine bilo je između 10 i 15 posto takve kamilice – naglašava J. Ivanec.
Rješenje tog problema vidi u prelasku na zamjenska, a dopuštena zaštitna sredstva koja neće trovati ni kulturu koju štiti, a ni okolne površine na kojima rastu drugi poljoprivredni proizvodi, kaže.
Bilo je riječi i o proizvodnji duhana. Krešimir Hrgović iz Agroduhana Slatina koji ima stotinjak kooperanata ocjenjuje kako će na kraju proizvođači ove kulture moći biti zadovoljni s otkupnim cijenama, a koje se, uključujući državne potpore, kreću oko 20 kuna po kilogramu duhanskog lista.
DOBRA GODINA ZA DUHAN
-U ovom trenutku duhanima je jedna od boljih godina, a berba je još uvijek u tijeku. Po gruboj procjeni, još 35 do 45 posto duhana je ostalo na njivama i, ukoliko vremenski uvjeti budu zadovoljavajući, vjerujemo da će kooperanti sve uspjeti pobrati. Bilo bi dobro da vremenski uvjeti izdrže do prvog dijela studenog i da ne bude ranog mraza -ističe K. Hrgović. Kvaliteta donjih branja bila je lako loša, ocjenjuje, no srednja branja pokazuju da će ići i iznad prosjeka.
-Što se prinosa tiče, možemo očekivati bolji prinos u odnosu na prijašnje godine, minimalno 2300 kilograma. Naravno, vidjet ćemo kada godina bude gotova. Početkom studenog krećemo u obradu duhana, u ovom trenutku je otkup i do danas smo otkupili oko 35 posto planiranih količina – dodaje.
DUPLI PRINOSI ZBOG NAVODNJAVANJA
Unatoč suši, ove godine ohrabruje činjenica da cijene proizvedenog u poljoprivredi rastu, smatra Bojan Mijok, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu VPŽ, što je tek mala nadoknada proizvođačima za sve uloženo u ovu zahtjevnu proizvodnju.
-Ono što vidimo na terenu i u razgovoru s našim poljoprivrednicima je da su prinosi i unatoč suši jako dobri. Ove godine ohrabruje nezapamćena cijena na tržištu vezana uz proizvode iz domene ratarstva, voćarstva i povrtlarstva. U ovom trenu imamo problem s otkupom povrća za industrijsku robu druge i treće klase, ali i to sada rješavamo.
Što se tiče ratarstva, ljudi ‘skidaju’ svoje usjeve i prinosi su dosta dobri, pogotovo na dijelovima gdje se navodnjavalo – kaže pročelnik koji ističe kako se isplativost ulaganja u sustave navodnjavanja itekako pokazala.
Naime, poljoprivrednici koji navodnjavaju svoje površine ove godine bilježe prinos za 100 posto veći u odnosu na površine koje nisu navodnjavane, ističe B. Mijok te naglašava kako slijedeće godine iz tih razloga mogu očekivati sve više korisnika. (www.icv.hr, mlo)