Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke kada se diljem Republike Hrvatske organiziraju brojne javnozdravstvene manifestacije kojima se želi ukazati na važnost ranog otkrivanja raka dojke te odlaske na redovite dijagnostičke preglede, a Međunarodni dan protiv karcinoma dojke obilježava se 7. listopada. Poznato je da su maligne bolesti jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjim objavljenim podacima u Hrvatskoj u 2018. godini zabilježeno je 2845 slučajeva raka dojke, a od te zloćudne bolesti u 2020. godini umrle su 722 žene.
Posljednjih desetljeća postignut je veliki napredak na području laboratorijskog, epidemiološkog i kliničkog znanja, no unatoč tome učestalost pojave karcinoma dojke je i dalje u porastu. Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled rak dojke može se otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće.
Da je tomu tako, potvrdio je i dr. med. Miodrag Beneš, voditelj djelatnosti javnog zdravstva Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije.
– Rak dojke je najčešća maligna bolest u ženskoj populaciji, a najčešće se javlja u dobi iznad 50 godina, iako obolijevaju i žene mlađe dobi, kao i muškarci. Što se tiče incidencije raka dojke na području Virovitičko-podravske županije, prema posljednjim podacima u Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu za 2018. godinu, a koji sadrži najvažnije podatke i pokazatelje o radu zdravstvenih službi u sustavu zdravstva kao i pokazatelje o zdravstvenom stanju hrvatske populacije i odabranih populacijskih skupina, 49 žena je oboljelo od raka dojke. Općenito gledano to je jedan od glavnih karcinoma u žena u svim dobnim skupinama i predstavlja značajan javnozdravstveni problem. Budući da rani stadij raka dojke nema simptome, samo njegovo rano otkrivanje doprinosi uspješnom liječenju pa su pregledi više nego potrebni. Nažalost pandemija koronavirusa s kojom se borimo već neko vrijeme i na to je negativno utjecala jer je unijela dodatnu zabrinutost među žene, strah i odgodu obavljanja mamografskog pregleda – ističe dr. Beneš.
NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA RAKA DOJKE
Petu godinu zaredom u Republici Hrvatskoj bilježi se pad mortaliteta od raka dojke (25 posto), a upravo je to osnovni cilj Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke koji je odlukom Vlade Republike Hrvatske pokrenut 2006. godine. U okviru tog programa svake dvije godine na mamografski pregled pozivaju se sve žene u Republici Hrvatskoj u dobi 50-69 godina, a sve s ciljem kako bi se smanjila smrtnost od raka dojke, otkrio rak u početnom stadiju u što većem postotku i poboljšala kvaliteta života bolesnica s rakom dojke. Kod žena ciljane skupine, a koje su se odazvale u Nacionalni program, većina slučajeva raka dojke, njih 51-60 posto, dijagnosticirano je u lokaliziranom stadiju, kod 22-28 posto žena bolest je bila regionalno proširena u trenutku dijagnoze, do 2 posto dijagnosticirano je s udaljenim metastazama i do 19 posto stadij prilikom dijagnoze nije prijavljen. Mamografski probir, usprkos pojavi drugih metoda oslikavanja s dobrom dijagnostičkom točnošću, i dalje ostaje najprihvatljiviji način ranog otkrivanja raka dojke. Svake godine u okviru Programa učini se oko 150.000 mamografskih pregleda, odaziv je oko 60 posto, a otkriveno je ukupno u okviru programa probira više od 7000 novih karcinoma dojke.
Projekt ima za cilj osvijestiti javnost o važnosti redovitog pregleda koji uključuje samopregled, mamografiju i ultrazvučni pregled dojki jer pri postavljanju dijagnoze u ranom stadiju i uz pravilno liječenje više od 90 posto bolesnica s rakom dojke može se izliječiti. Sedmi ciklus pozivanja žena na mamografski pregled započeo je u ožujku 2021., a uključuje godišta 1952.-1971.
RIZIČNI ČIMBENICI KOJI POVEĆAVAJU OBOLIJEVANJE OD RAKA DOJKE
Točan uzrok nastanka raka dojke još uvijek je nepoznat pa je teško reći zašto jedna žena oboli, a druga ne. Međutim zna se da sve počinje zbog oštećenja i mutacije DNA u stanici tkiva dojke, a to uzrokuje abnormalni (nekontrolirani) rast i razmnožavanje stanica dojke. Takve oštećene stanice dijele se puno brže od zdravih, nakupljaju se formirajući kvržicu, tumorsku masu. Posljedica toga je razvoj malignog tumora.
– Postoje određeni rizični čimbenici koji povećavaju vjerojatnost obolijevanja od raka dojke. No, postojanje jednog ili više rizičnih čimbenika ne znači da će žena oboljeti od raka dojke. To jednom riječju ukazuje na činjenicu da je rak dojke uvjetovan složenom interakcijom genetike i okolišnog čimbenika. Vrlo visok rizik za rak dojke imaju žene s pozitivnom obiteljskom anamnezom, mutacijama gena BRCA1 i BRCA2 te s rakom dojke u osobnoj anamnezi. Sve te žene moraju početi s preventivnim pregledima u ranijoj životnoj dobi, a o tome se trebaju savjetovati sa svojim liječnikom obiteljske medicine. Određeni rizični čimbenici koji povećavaju rizik obolijevanja od raka dojke su: ženski spol, dob, rađanje prvog djeteta u kasnijoj životnoj dobi, pozitivna obiteljska anamneza, menopauza. No, postoje i oni drugi čimbenici rizika koji su uglavnom vezani za način života, pretilost, utjecaj okoliša, a mogu se promijeniti te tako smanjiti rizik. Prevencija koja se odnosi na dijagnostičko testiranje poput samopregleda dojki, mamografije i ultrazvuka koji pomažu detektirati tumor u ranoj fazi ili lezije koje se potencijalno mogu razviti u tumor ima ključnu ulogu u borbi protiv ove opake bolesti. O toj bolesti stoga treba pričati i biti otvoren prema tome – naglasio je dr. Beneš.
PREVENCIJOM SE MOŽE SPASITI ŽIVOT
Poznato je da rak dojke ne boli. Čak i u lokaliziranom stadiju kada je izlječiv ne daje znakove ni simptome. Ipak, treba poznavati potencijalne znakove i simptome, koji upućuju na neko patološko stanje u dojci (možda i na rak): čvorić ili zadebljanje u dojci koje se drugačije pipa u odnosu na okolno tkivo, promjene u veličini, obliku i izgledu dojke, promjene na koži dojke, kao npr. tamna koža, uvučene bradavice, ljuštenje pigmentiranog dijela kože oko bradavice ili kože dojke, crvenilo i naborana koža poput narančine kore, iscjedak iz bradavice te bol u dojci ili bradavici.
– No, potrebno je istaknuti da čekanje na pojavu prvih simptoma ne može nikako zamijeniti redovite rutinske mamografske i druge preglede koji mogu otkriti rak u ranim stadijima bolesti, prije nego se pojave simptomi. Mamografija se obavlja na rendgenskom aparatu koji se zove mamograf čiji se rad temelji na korištenju ionizirajućih ili tzv. X-zraka. Može otkriti rak dojke dvije godine prije nego što tumor postane opipljiv, prije pojave bilo kojih znakova ili simptoma bolesti. Osjetljivost mamografije kao metode probira kreće se više od 80 posto, međutim ako postoje neke sumnjive situacije, neke sive zone, nije jasno je li to neka fibrocistična promjena ili nešto slično, radiolog traži dodatnu potvrdu ultrazvukom i onda zajedno te dvije metode daju oko 80 posto osjetljivosti.
A o čemu ovisi prognoza bolesti?
– Prognoza bolesti ovisi o vrsti i veličini raka dojke, stupnju zloćudnosti, proširenosti u pazušne limfne čvorove ili udaljene dijelove tijela, hormonskom statusu i HER2 statusu. Odabir tretmana liječenja ovisi o vrsti i stadiju raka, stupnju proširenosti, hormonskoj ovisnosti raka, je li žena u menopauzi te o općem zdravstvenom stanju i dobi žene, a odluku o tome donosi multidisciplinarni tim stručnjaka. Rano otkrivanje raka dojke uz pravovremenu i odgovarajuću terapiju pruža najbolje i najveće mogućnosti uspješnog liječenja. Stoga je najvažnije obavljati redovite preventivne mamografske preglede u zdravoj populaciji za otkrivanje raka u lokaliziranom stadiju. Osim toga, iznimno je važan i samopregled na mjesečnoj razini. Osim što se može otkriti kvržica, žena se svaki mjesec na taj način podsjeća na važnost tog samopregleda i ta žena puno češće ode napraviti mamografiju i javlja se na mamografiju. Ako uspijemo stvoriti naviku samopregleda, bit će i puno više odaziva na mamografski pregled. Ovim pregledom ne može se spriječiti rak dojke, ali može se pomoći ženi da bolje shvati normalne promjene kroz koje dojke prolaze, da ranije prepozna neobične znakove i simptome kako bi se što prije javila liječniku – istaknuo je dr. Beneš.
Drage žene, reagirajte na vrijeme i brinite o svom zdravlju. Ne propustite priliku i odazovite se pozivu za mamografsko snimanje jer vi odlučujete o svom zdravlju. Zapamtite: rani stadij raka dojke nema simptome, samo rano otkrivanje bolesti doprinosi uspješnom liječenju. – To je jedna kronična pandemija koja traje dugi niz godina. Moramo se boriti protiv nje prvenstveno prevencijom, primarnim osvješćivanjem, a kasnije i poboljšanjem zdravstvenog sustava. Smrtnost od raka dojke možemo smanjiti jedino redovitim pregledima – zaključio je dr. Beneš.
(www.icv.hr, rtk)