Sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Pleternici: Politikom očuvanja radnih mjesta, u pet slavonskih županija isplaćeno je 1,2 milijarde kuna za 100 tisuća zaposlenika i 14 tisuća poslodavaca

- PROMO -

Premijer Andrej Plenković, predsjedao je u Pleternici 12. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, a tom prigodom, poručio je da je Vladina namjera bila kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem na cjelovit i sveobuhvatan način omogućiti koordinaciju nacionalnih i europskih sredstava, županija, gradova i općina, uz doprinos akademske zajednice i drugih institucija, kao i uz participaciju saborskih zastupnika iz pet slavonskih županija, te stvaranje okvira koji će sustavno pratiti napredak ulaganja i razvoja Slavonije, Baranje i Srijema. Uspjeh ovoga projekta, dodao je, doveo je do toga da će Vlada ustrojiti sličan format i za sjeverozapadne županije.

Na sjednici u Pleternici članovima Savjeta, među kojima je i virovitičko-podravski župan Igor Andrović, predstavljena je informacija o ugovorenim projektima na području Slavonije, Baranje i Srijema, Razvojni sporazum i Plan industrijske tranzicije Panonske Hrvatske, informacija o provedbi projekata iz područja poljoprivrede te prilike za nova ulaganja iz Europskog socijalnog fonda.

PDC_4810-Custom

Otvarajući sjednicu, premijer Andrej Plenković poručio je da je Vladina namjera bila kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem na cjelovit i sveobuhvatan način omogućiti koordinaciju nacionalnih i europskih sredstava, županija, gradova i općina, uz doprinos akademske zajednice i drugih institucija, kao i uz participaciju saborskih zastupnika iz pet slavonskih županija, te stvaranje okvira koji će sustavno pratiti napredak ulaganja i razvoja Slavonije, Baranje i Srijema.

– Kroz pet godina na svim dosadašnjim sjednicama Savjeta poslali smo jasnu poruku koliko je Slavonija važna za našu Vladu i koliko je budućnost i razvoj Slavonije važan za Hrvatsku. Uspjeh ovoga projekta, doveo je do toga da će Vlada ustrojiti sličan format i za sjeverozapadne županije – istaknuo je Plenković.

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem dobar je za obrazovanje, poduzetništvo, poljoprivredu, proizvodnju, promet i sve druge aspekte ulaganja.

Od zadnjega sastanka, od kojega je prošlo više vremena od planiranog zbog pandemije Covida-19, sve razine vlasti u Hrvatskoj bile su mahom angažirane na suzbijanju posljedica pandemije.

– Morali smo učiniti maksimalne napore za funkcioniranje sustava, proračunsku stabilnost, plaće, radna mjesta i mirovine. Reagirali smo agilno, dobro, pronašli smo balans između zdravstvene zaštite i funkcioniranja društva i gospodarstva, istovremeno vodeći računa da temeljni smjerovi naše politike ne dođu u pitanje – kazao je premijer dodajući kako ta zadaća nije bila nimalo jednostavna.

– U tom je razdoblju, dodao je, održan investicijski kreditni rejting, dok su najnovije prognoze Europske komisije Hrvatsku stavile na treće mjesto po gospodarskom rastu u 2021., koji će prema njihovim prognozama biti 8,1 posto. Iako su projekcije Vlade da će taj rast biti veći – 9 posto – premijer Plenković istaknuo je da je važno to što je EK revidirala svoje projekcije o rastu na više za gotovo 3 postotna boda, što znači da prepoznaju sve napore koje je Hrvatska poduzela u ovoj krizi.

PDC_4742-Custom

– Pokazali smo žilavost, upornost i sposobnost, a unatoč teškim uvjetima pronalazimo rješenja za budućnost – poručio je.

Tome rastu ogroman doprinos dala je i turistička sezona, kazao je premijer Plenković, koja je bila iznad svih očekivanja.

Predsjednik Vlade istaknuo je da u vrijeme krize uzrokovane pandemijom Vlada nije dopustila društveni rascjep.

Politikom očuvanja radnih mjesta, očuvano je 700 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru u 120 tisuća poduzeća. U pet slavonskih županija kroz te je mjere isplaćeno 1,2 milijarde kuna za 100 tisuća zaposlenika i 14 tisuća poslodavaca.

U tim je trenucima jedino država mogla napraviti taj iskorak i spriječiti val otpuštanja i val stečajeva – naglasio je.

Vlada je u proteklom razdoblju radila i na ubrzanju apsorpcije europskih sredstava iz prve Višegodišnje financijske perspektive, iz kojeg je za pet slavonskih županija alocirano 18,5 milijardi kuna.

– Od listopada 2016. do 30. rujna ove godine isplaćeno je 10,3 milijarde kuna, a od zadnjeg sastanka Savjeta u Našicama u pogledu ugovaranja iznos je podignut za više od dvije milijarde kuna – naveo je premijer.

Sklopljen je i Dodatak II. Razvojnom sporazumu za područje Slavonije, Baranje i Srijema u koji je uključeno 38 novih razvojnih i strateških projekata u vrijednosti od 10 milijardi kuna.

Podsjetio je da je nedavno otvoren i most Svilaj, poručivši da se radi o sjajnoj poruci i Hrvatima u Bosni i Hercegovini, ali i općenito suradnji BiH i Hrvatske na koridoru 5C, a time će se izravno iz Slavonije spojiti ceste prema jadranskoj obali.

I ovom prigodom premijer Plenković naglasio je kako treba nastaviti proces cijepljenja protiv koronavirusa, kazavši da je u slavonskim županijama trenutno oko 50 posto cijepljenog odrasloga stanovništva barem prvom dozom.

Apelirao je još jednom na sve da se cijepe, kazavši da se ovih dana bilježi ubrzana dinamika cijepljenja i istaknuvši da je cijepljenje najbolji način zaštite.

Predsjednik Vlade istaknuo je da je za ovo desetljeće osigurala najviše bespovratnih sredstava u povijesti, ukupno više od 25 milijardi eura, i izradila sve bitne strateške dokumente – Nacionalnu razvojnu strategiju, sektorske strategije, Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

– Kroz poticanje naše temeljne politike, a to je ravnomjeran regionalni razvoj, a osobito kroz novi integrirani teritorijalni program, imat ćemo na raspolaganju dodatna sredstva od 14 milijardi kuna koja će omogućiti dodatni razvoj – kazao je.

Posebno je zadovoljstvo izrazio novim rješenjem za kartu potpora, istaknuvši da je prethodno objektivno bilo nepravedno prema gospodarskim subjektima u Slavoniji.

– To su ozbiljni iskoraci i ozbiljan signal ulagačima koji žele pokrenuti proizvodnju i otvarati radna mjesta u slavonskim županijama – poručio je.

Podsjetio je i na inovativan pristup Vlade prošlogodišnjom odlukom da Osijek postane prvi veliki grad u kojem će se izgraditi 5G mreža i to predstavlja jedan od pionirskih projekata i hvatanje koraka s digitalizacijom i četvrtom industrijskom revolucijom.

Važnim je istaknuo i aktivnosti u pogledu korištenja geo-termalne energije u toplinarstvu, a od 9 takvih lokaliteta u Hrvatsko, čak ih je šest na području Slavonije, Baranje i Srijema. To je, dodao je, važno i za širi kontekst globalne borbe protiv klimatskih promjena.

PDC_4767-Custom

Spomenuo je i luke na unutarnjim plovnim putovima, a tri od četiri takve su na ovom području – Vukovar na Dunavu, Osijek na Dravi i Slavonski Brod na Savi. Istaknuo je da je Vlada puno ulagala u luke jer su one važne za gospodarstvo, promet i povećanje kapaciteta.

Najavio je i ulaganja u zdravstveni sustav, istaknuvši kako je izrazito važno da KBC Osijek postane velika, moderna bolnica.

Što se tiče poljoprivrede, strateške grane gospodarstva, premijer je istaknuo da je u Planu oporavka osigurano 131 milijun eura za investicije.

– Izgradnja prvog regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće krenula je Osijeku, a investicija je vrijedna 101 milijun kuna. Takvi centri omogućit će da Hrvatska svoje poljoprivredne proizvode prodaje u najboljem trenutku i prema najpovoljnijoj cijeni – dodao je.

– Naša vizija je u poljoprivredi proizvoditi veću količinu visoko kvalitetne hrane po konkurentnijim cijenama i održivo upravljati prirodnim resursima – poručio je premijer Plenković.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“.  Do sada su sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru i Našicama. (vlada.gov.hr)

Povezane vijesti

Skip to content