Ministarstvo obrazovanja: U 2022. godini povećanje vrtićkih kapaciteta i cjelodnevna škola

Početak reformi u sustavu obrazovanja radi uvođenja cjelodnevne škole, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i donošenje Nacionalnog plana razvoja istraživačke infrastrukture neki su od prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2022. godinu.

Obrazovanje u 2021. obilježili su pandemija koronavirusa i razoran potres koji je na samom kraju 2020. godine pogodio Sisačko-moslavačku županiju.

2.2 milijarde kuna za škole stradale u potresu

Od 48 školskih objekata te županije, 33 su pretrpjela razne stupnjeve oštećenja. Devet ih je potpuno neupotrebljivo te zahtijevaju dugotrajnu obnovu, a dosad je obnovljeno dvadeset škola. Prema podacima osnivača, do sada je na potrebnu dokumentaciju, radove i opremanje školskih ustanova utrošeno oko 10 milijuna kuna – piše HINA, a prenosi Index

Za obnovu u potresu oštećene infrastrukture u području visokog obrazovanja i znanosti dodijeljeno je više od 2.2 milijarde kuna te su potpisana 53 ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava za obnovu infrastrukture 26 visokoškolskih i znanstvenih ustanova ukupne vrijednosti 2,28 milijardi kuna.

Tijekom protekle godine organizacija nastave prilagođavala se epidemiološkoj situaciji. Nova školska godina 2021./2022. počela je u učionicama po modelu A, da bi se početkom studenoga, zbog pogoršanja situacije, većina županija odlučila izvoditi nastavu po modelu C, odnosno na daljinu.

U 2022. povećanje vrtićkih kapaciteta i cjelodnevna škola

Ministarstvo planira osigurati pohađanje vrtićkih programa za svu djecu u dobi od tri do šest godina. Za to je potrebno oko 40 tisuća dodatnih mjesta u vrtićima, od kojih će se 22.500 financirati Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

U NPOO-u je osigurano i 2.28 milijardi kuna za izgradnju i dogradnju osnovnoškolskih ustanova kako bi se osigurao prelazak škola u jednosmjenski rad, što je preduvjet za uvođenje cjelodnevne škole.

Njezinim uvođenjem povećat će se kvaliteta poučavanja i stjecanja znanja, osobito učenika nižeg socioekonomskog statusa, kroz povećanje broja obveznih nastavnih sati te organizaciju i provedbu dodatnih sadržaja.

Planira se i ulaganje u stipendiranje deficitarnih nastavničkih zanimanja te trajno stručno usavršavanje, a u planu su i izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju te donošenja novog Zakona o obrazovanju odraslih.

Nastavit će se rad na nacrtu prijedloga kurikuluma nastavnog predmeta radnog naziva Kritičko mišljenje, a Radna skupina za njegovu izradu pripremit će sadržaj za novi izborni predmet koji će se uvoditi u osnovne škole od prvog do osmog razreda kao alternativa vjeronauku.

U okviru NPOO-a planirana je investicija “Razvoj poticajnog modela za napredovanje u karijeri istraživača te provođenje vrhunskih znanstvenih istraživanja u STEM i ICT područjima” koja podrazumijeva i financiranje STEM stipendija.

Nacionalni plan razvoja istraživačke infrastrukture u RH od 2021. do 2027.

Donijet će se i Plan razvoja istraživačke infrastrukture od 2021. do 2027. godine, koji treba obuhvatiti planove novih znanstvenih infrastruktura financiranih iz EU fondova, odražavati promjene postojećih infrastruktura te pružiti podlogu za nova ulaganja u budućem razdoblju iz NPOO-a.

Plan se odnosi na nacionalnu razinu, ali i sudjelovanje hrvatskih institucija u paneuropskim istraživačkim infrastrukturama i mrežama.

(HINA, index.hr)

- PROMO -

 

 

Povezane vijesti

Skip to content