Američko udruženje kliničkih endokrinologa već 28 godina obilježava u siječnju Mjesec svjesnosti o štitnjači, a cilj je podizanje svijesti o ranom otkrivanju bolesti kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije.
Bolesti štitnjače uzrokuju značajne poremećaje zdravstvenog stanja, česte su i utječu na svakodnevni život, no još uvijek se o njima ne govori dovoljno. Često su udružene i s drugim bolestima. Danas su jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema te predstavljaju jedinstven izazov zbog neželjenih promjena na tjelesnoj masi, razvoja rizika od srčanožilnih bolesti te pojave simptoma kao što su umor, česte promjene raspoloženja i gastrointestinalni poremećaji koji mogu otežati uspostavljanje zdravog načina života. Pogađaju milijune ljude diljem svijeta, posebice u generativnoj i najproduktivnijoj dobi života. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu je dvije milijarde oboljelih od nekog poremećaja štitnjače, od toga njih 20 posto stanovnici su Europe.
Potaknuti time odlučili smo saznati što je ustvari štitnjača i zašto je tako važan organ u našem tijelu, a u tome nam je pomogao endokrinolog Opće bolnice Virovitica dr. Ivica Cindrić.
MALA, ALI IZNIMNO ZNAČAJNA ŽLIJEZDA
– Štitna žlijezda (štitnjača ili tiroidna žlijezda) je jedna od najvećih endokrinih žlijezda u našem tijelu. Dio je endokrinog sustava i iznimno nam je bitna za naš organizam jer ustvari regulira brzinu metabolizma i rad svih organa i organskih sustava, od mozga, srca, probavnog sustava, sustava za izlučivanje mokraće i drugih endokrinoloških sustava. Ona jednostavno regulira brzinu i daje nam život. Smještena je u obliku leptira, u donjem dijelu vrata, ispod štitne hrskavice (Adamova jabučica). Iako je riječ o maloj žlijezdi, njena funkcija je velika. Njena temeljna fiziološka uloga je osiguravanje dostatne količine energije u tijelu na način da hormoni koje štitnjača luči vrše sintezu određenih proteina koji našu hranu i energiju koju unesemo svojim mehanizmima pretvaraju u dostanu količinu koja treba za funkcioniranje svih organskih sustava. Njena funkcija se znači ogleda u proizvodnji i lučenju biološki aktivnih tvari, hormona koji putem krvi odlaze po cijelom tijelu i reguliraju temeljni metabolizam, tj. rad cijelog organizma. Hormoni štitnjače tako djeluju na rast, razvoj i metabolizam svih tkiva u organizmu. Između ostalog, učinak hormona štitnjače ogleda se i u povećanju potrošnje kisika, povećanoj produkciji topline, pojačanom metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina. Dva su osnovna hormona štitnjače: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3), a postoji još i hormon kalcitonin koji sudjeluje u regulaciji kalcijevih iona u tijelu. Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH – Tiroidni stimulirajući hormon), kojemu je ustvari zadatak pobuditi štitnjaču na stvaranje i lučenje hormona. Poremećaj u bilo kojem segmentu regulacije hipotalamično-hipofizno-tireoidne osovine može prouzrokovati smanjenu (hipotireoza) ili pojačanu sintezu (hipertireoza) T3 i/ili T4 – istaknuo je dr. Cindrić.
POREMEĆAJI I BOLESTI ŠTITNJAČE
Hormoni štitnjače su neophodni za normalno funkcioniranje ljudskog organizma, utječu na rast i razvoj organizma, kretanje, spavanje, kardiovaskularni sustav, mozak, probavu, ali i rad ostalih žlijezda. Normalna razina hormona štitnjače jedan je od ključnih preduvjeta za normalno funkcioniranje organizma u cijelosti. Nažalost bolesti i poremećaji rada štitnjače su vrlo čest zdravstveni problem suvremena čovjeka. Važna je funkcija štitnjače (normalna, smanjena, povećana), ali i njen izgled, položaj u vratu, čvorovi, maligne promjene. Problemi sa štitnjačom mogu tako biti od malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman, pa sve do tumora opasnih po život. Najčešće se bolesti štitnjače zasnivaju na tome da štitnjača u krv luči ili premalo ili previše određenog hormona, od čega počinje bolest.
Osim povišene razine hormona štitnjače u krvi ili smanjenih lučenja hormona, štitnjača se može upaliti, podložna je tumorima i Hashimotovoj bolesti. Povećana štitnjača također je jedan od mogućih poremećaja, pa je pacijenti i sami mogu uočiti na vratu samopregledom.
– Postoje dvije vrste bolesti štitnjače – prva je poremećaj funkcije koji uključuje abnormalnu proizvodnju hormona i tada govorimo o hipotireozi i hipertireozi koje se uglavnom liječe lijekovima, a druga vrsta su tumori koji se liječe kirurški. Previše hormona štitnjače dovodi do stanja koje se naziva hipertireoza, a nedovoljno lučenje hormona do hipotireoze.
– Među simptomima hipotireoze (smanjene količine hormona) su suha i perutava koža sklona upalnim poremećajima, zadržavanje tekućine u tkivima: miksedem kože, podbuhlo lice, otok kapaka, uvećan jezik, glas postaje dublji, češće grlobolje, poremećaj sluha, oticanje potkoljenica, kosa je tanka, opada i prorjeđuje se (pojava ćelavosti), kroničan umor i iscrpljenost, psihomotorna usporenost, nesposobnost koncentracije i zaboravljivost; različiti poremećaji raspoloženja: razdražljivost, poremećaj spavanja, depresije, usporen metabolizam, niža bazalna tjelesna temperatura i nepodnošenje hladnoće; smanjeno znojenje; usporen rad srca, povećane razine kolesterola, LDL i triglecerida u krvi, tjelesna težina povećana ili bez promjena, apetit smanjen ili normalan, anemija, pojava gušavosti, povišen krvni tlak, poremećaji menstrualnog ciklusa, neplodnost, mišićna slabost, grčevi, bolovi u mišićima i zglobovima, ponekad nestabilnost hoda, usporeno cijeljenje rana.
Simptomi hipertireoze su najčešće nervoza, nemir i emocionalna nestabilnost, nesanica, tresavice, pretjerano znojenje i slabo podnošenje vrućine, ubrzan rad i lupanje srca, ponekad i pojava nepravilnosti rada srca (aritmije), krvni tlak je obično umjereno povišen, stolice su učestale, dolazi do gubitka na tjelesnoj težini, koža je topla, vlažna i meka, kosa je tanka, svilenkasta, prorijeđena i često opada, a nokti su krhki, lako pucaju i odvajaju se od ležišta, prisutna je i slabosti i gubitak snage u mišićima natkoljenice i nadlaktice, česte su i nepravilnosti menstrualnog ciklusa – naglasio je dr. Cindrić.
LIJEČENJE SVIH TEGOBA POČINJE PRAVILNOM DIJAGNOZOM
Mnogi pacijenti simptome bolesti štitnjače pripisuju drugim stanjima i bolestima, no zato je važno otići na pregled kako bi liječnik specijalist utvrdio radi li se o poremećaju hormona štitnjače. Oboljeti se može u bilo kojoj životnoj dobi. No, važno je pritom napomenuti da se sve bolesti štitnjače uspješno liječe. Uzroci nastanka poremećaja rada štitne žlijezde mogu biti autoimuni procesi u organizmu, a navode se i loša prehrana, nedovoljan unos joda, pojedini lijekovi, stres, pušenje, infekcije, genetika, trudnoća, menopauza. Stoga je za početak dijagnostičke obrade bitna iscrpna osobna anamneza o svim smetnjama, kao i navikama, dosadašnjim bolestima te obiteljska anamneza.
– Ukoliko se pojave simptomi kao što su razdražljivost, naglo debljanje ili mršavljenje, umor, nesanica, lupanja srca, tlakova, osjećaj knedle u grlu ili natečenost, možda štitnjača ne funkcionira pravilno. Treba stoga obaviti pregled štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije. Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se laboratorijski krvni testovi, tj. određuju hormoni i to prije svega hormon koji regulira funkciju štitnjače TSH, hormon koji luči naša glava, hipofiza, a zadatak mu je pobuditi štitnjaču na stvaranje i lučenje hormona. Razgradnja se odvija uglavnom u bubrezima, ali i u jetri, štitnjači te drugim organima. Ukoliko on nije u granicama normale, odmah se traže i ostale hormoni (T3 i T4 čije su nam razine također bitne, a u daljnjem tijeku pretraga ako treba rade se i tzv. antitijela štitnjače koja imaju svoju ulogu u nastanku smanjenja rada štitnjače. Određivanje antitijela (anti-TPO, anti-Tg) provodi se za ispitivanje uzroka povećane štitne žlijezde (gušavosti), kao praćenje kada drugi rezultati štitnjače (TSH, T3, T4) pokazuju odstupanja od normalnih vrijednosti. Određivanje antitijela štitnjače važno je u dijagnostici autoimunih bolesti štitnjače. Od drugih pretraga tu je i ultrazvuk štitnjače ukoliko se napipaju neke kvržice, čvorići u donjoj strani vrata, ciljana punkcija pod kontrolom ultrazvuka, scintigrafija. Praćenje hormona štitnjače izrazito je važno u trudnoći jer štitnjača utječe na tijek trudnoće i porod te zdravlje novorođenčeta i majke nakon poroda. Nedostatak hormona štitnjače tijekom trudnoće i u dječjoj dobi uzrokovat će smanjeni rast i mentalni potencijal djece – istaknuo je dr. Cindrić.
UTJECAJ BOLESTI ŠTITNJAČE NA KVALITETU ŽIVOTA
– Kad se utvrdi poremećaj, pristupa se liječenju. Ukoliko postoji smanjena razina hormona, vrlo efikasno je hormonima koje proizvodi farmaceutska industrija, a koji su identični hormonima koje proizvodi naš organizam. Ta terapija uključuje normalizaciju vrijednosti hormona štitnjače – nadomještanjem hormona ili njihovim blokiranjem – ovisno o tipu bolesti. To je tzv. supstitucijska terapija. U određenim intervalima, ne prenaglo, nadodaje se hormon levotiroksin, proizvedeni oblik hormona štitnjače tiroksin ili u pojedinim situacijama kada osoba nema štitnjaču i hormon trijodtironin. Kvaliteta i dužina života uz tu pravilnu terapiju nije upitna. Bitni su pritom pregledi koji se obavljaju 6 mjeseci do godinu dana, a kasnije i jednom godišnje kako bi se reguliralo ako je potrebno što treba. No, ukoliko se radi o prejakoj funkciji štitnjače, potrebno je napraviti ultrazvuk i još neku hormonalnu obradu jer pojačane hormone može davati i sam čvor štitnjače i onda se to drugačije liječi. Oblik liječenja disfunkcije štitnjače koji se preporučuje u jasno definiranim okolnostima je operacija štitnjače. Preporučuje se pacijentima koji imaju tumor štitnjače, zatim u slučaju povećane i čvoraste štitnjače što nerijetko prati i hormonalni disbalans. Novije smjernice preporučuju operativni zahvat i u slučaju izrazite kronične upale štitnjače, te stanja hipertireoze kod kojih konzervativno liječenje nije dalo rezultate kroz duže razdoblje liječenja.
Osobe koje boluju od poremećaja štitnjače uz pravilnu cjeloživotnu hormonsku terapiju i redovite liječničke kontrole imaju jednaku kvalitetu života kao i ostale osobe.
Na pitanje jesu li poremećaji i bolesti štitnjače nasljedni, dr. Cindrić je istaknuo da iako postoji neka obiteljska povezanost, ne može se sa sigurnošću reći da je ta bolest nasljedna. Postoji jedan element nasljeđivanja, ali nije uvjet. No, činjenica je da od nje češće obolijevaju žene, čak osam do deset puta.
PREHRANA I STRES
Kada je prehrana u pitanju, dr. Cindrić naglašava da je zdrava prehrana generalno preduvjet za dobro zdravlje, pa tako i kod bolesti štitnjače. Bolest štitnjače u današnje vrijeme nije uzrokovana hranom niti je hrana liječi, ali uvijek je dobro pridržavati se dobrih životnih navika.
– Pravilna prehrana važna je uvijek, bez obzira imate li ili nemate probleme sa štitnjačom. Važno je da je prehrana što zdravija, uravnotežena i isplanirana – naglašava dr. Cindrić.
U današnjem modernom i užurbanom svijetu svakodnevno se susrećemo s brojnim izazovima, većom količinom posla, manjkom odmora i samim time, većim stresom. Ljudi se znaju osjećati preopterećeno, i privatno i poslovno. Utječe li taj stres na rad štitnjače?
– Kada je tijelo pod stresom, hormoni štitnjače su često na granici dozvoljenih vrijednosti, a štitnjača je blago povećana. To sve upućuje da je štitnjača u stresnom stanju i da praktički izgara od naprezanja. U razdobljima kada smo izloženi većem stresu, stres djeluje na štitnjaču, razina hormona pada te se usporava cjelokupni metabolizam. Stres posebno ima utjecaj u nastanku difuzne hipertireoze ili Basedowljeva bolesti koja je posljedica stresnog življenja. Znamo da je ponekad nemoguće izolirati stres iz života i da nas često životne okolnosti dovedu u situacije preopterećenosti, međutim važno je nastojati postići balans, u svakodnevicu unijeti jednostavne promjene da pomognete tijelu u borbi protiv stresa i napetosti – poručuje dr. Cindrić.
(www.icv.hr, rtk)