U ovotjednoj emisiji ICV radija Kulturni mozaik Vlatka Šelimber govorila je o projektu Pitomački digitalni rječnik, ravnatelj Kazališta Virovitica otkrio nam je koja je predstava ovogodišnjeg Virkasa ocijenjena kao najboljom i o novoj premjeri, predstavi „Zlatna utvica“, predstavili smo vam i zanimljiv zabavni program koji će biti uvod u veliku manifestaciju Orahovačko proljeće, te što Gradska knjižnica priprema za djecu koja od jeseni kreću u školu.
PITOMAČKI DIGITALNI RJEČNIK
Bogatstvo nekog mjesta mjeri se i bogatstvom kulturne baštine, a govor se smatra nematerijalnom kulturnom baštinom. Gotovo svako selo i grad imaju svoje varijacije u izgovoru, ali i riječima kojima se koriste, a područje posebno po svojem dijalektu je zasigurno općina Pitomača.
Da bi se sačuvale riječi, izgovori i fraze koje Pitomačani koriste, pobrinuli su se profesorica hrvatskoga jezika Zdenka Kos i tadašnji pitomački učenici Gimnazije Petra Preradovića u Virovitici koji su kao projekt osmislili Pitomački rječnik te ga izdali u tiskanom izdanju 2006. godine. Ideja je bila skupiti svu jezičnu baštinu na jedno mjesto.
Učenici su se sastajali i raspravljali o riječima koje su velikim dijelom prikupili od svojih djedova i baka. Budući da je kod nekoga tumačenje jedne te iste riječi bilo drugačije, raspravljali su o tome koje je značenje ispravno i nastojali taj projekt odraditi što kvalitetnije. To nam je potvrdila i Vlatka Šelimber koja je uz Jelenu Dolenec, Jelenu Bedeković, Nelu Bajsar i Bernarda Kovača sudjelovala u samom projektu.
No, iako većina starijih mještana još uvijek koristi stari pitomački govor, danas se mladi i djeca sve rjeđe koriste nekim riječima. Kako one ne bi bile zaboravljene, uz tiskano izdanje, objavljen je i online Rječnik pitomačkog govora.
Pitomački govor spada u križevačko-podravske govore kajkavskog narječja. Sadrži većinu značajki kajkavskih govora, no kao i svi drugi lokalni govori, ima i svoje specifičnosti. Pa je tako u pitomačkom govoru specifično da se većinom govori ekavicom (dete, mesec, svet), umjesto u koristi se v (idemo v Zagreb), javlja se takozvano protetičko v (vučiti, vmrti, vužgati), ne provodi se sibilarizacija (nogi, ruki) i nema zamjene l s o na kraju riječi (bil, došel, znal) i slično.
Trenutno se u Rječniku pitomačkoga govora nalazi 1887 riječi, a u dvije godine postojanja digitalne verzije rječnika sveukupno je pristiglo 228 novih riječi. Tako svaki zainteresirani korisnik može poslati natuknicu ili riječ koje se sjetio, a koja možda nedostaje u rječniku ili mogu predložiti izmjene značenja neke riječi.
Velika vrijednost digitaliziranog rječnika je njegova otvorenost. Dakle, ako se netko sjeti neke riječi, ima mogućnost poslati im je. Zaprimljene riječi ne objavljuju se automatski, nego se ipak mora provjeriti odgovara li značenje riječi, je li ona standardna za kajkavski, odnosno pitomački govor ili je ona standardna u nekom širem smislu. Ne stavljaju bilo što u rječnik, zato zahvaljuju svima koji pomažu u provjeravanju riječi, rekla nam je Vlatka Šelimber.
NAJBOLJA PREDSTAVA „GOSPOĐINA MAJKA JE PREMINULA“ I NOVA PREMIJERA „ZLATNA UTVICA“
Odigrane su i posljednje predstave u okviru 18. Virovitičkih kazališnih susreta – VIRKASA. Tijekom mjesec dana publika u Virovitici, ali i u Slatini, Pitomači i Suhopolju odgledala je 13 odličnih predstava brojnih domaćih i inozemnih kazališnih produkcija. Kao i svake godine, gledatelji su svaku predstavu mogli ocijeniti, pa je tako pobjednik ovogodišnjeg VIRKASA predstava „Gospođina majka je preminula“ u izvedbi Kazališta Virovitica. Zadovoljstvo ovogodišnjim Virkasom, istaknuo je i ravnatelj Kazališta Virovitica Tomislav Pintarić, te ujedno najavio nove projekte.
– Drago nam je da se publika napokon vratila u kazalište. Nadamo se da su svi zadovoljni i radujemo se novim predstavama koje nas očekuju. Srce gledatelja osvojila je predstava Kazališta Virovitica „Gospođina majka je preminula“ i odnijela titulu najdraže i najbolje predstave VIRKASA, što nas sve posebno raduje i daje vjetar u leđa da nastavimo u tom smjeru i dalje. U subotu je na rasporedu nova premijera, predstave za djecu i mlade „Zlatna utvica“. Predstava je nastala u suradnji s Kazalištem lutaka Zadar i Teatrom Fort Forno, a režiju potpisuje Robert Raponja. Tekst je nastao prema priči „Zašto se rodila bijedna Lera i njezino siroče“ Ivane Brlić Mažuranić, a koji je adaptirala Tatjana Šuput Raponja. U predstavi glume Blanka Bart, Goran Vučko i Monika Lanšćak. Ovu nježnu i sjetnu priču o odnosima majke i kćeri, oca i sina naša najcjenjenija autorica za djecu smjestila je u pradavno doba kada ljudi žive u zemunicama, u skromnim naseljima kraj močvara. Kroz predstavu se otkriva razlog i svrha rođenja živih bića: čovjek je ono što voli raditi i ostvaruje se kroz radnju. Zagovarajući ljudske moralne osobine i plemenite osjećaje kao što su vjernost, ljubav i dobrostivost, učimo kako nadrasti svaku osobnu slabost i nestabilnost.
Vodeći publiku u svijet u kojem stoluje dobrostivi Svitivrat i njegova glavna pomoćnica zlatna utvica protagonistice publiku pozivaju na suigru i zajedničko maštanje.
Ulaz je besplatan uz ulaznice koje možete rezervirati telefonski na 721-330. Rezervirane ulaznice moguće je preuzeti na blagajni sat vremena prije početka predstave – poručio je Tomislav Pintarić.
”PRVI DAN NAJLJEPŠEG PROLJEĆA – ORAHOVAČKOG PROLJEĆA”
Nakon dvije godine stanke zbog pandemije koronavirusa vraća se ”Orahovačko proljeće”, najveća orahovačka manifestacija, jedan od zaštitnih znakova grada. No, ne vraća se bilo kako, nego jedinstveno i posebno. Naime, prvi dan proljeća u Orahovici će obilježiti program pod nazivom ”Prvi dan najljepšeg proljeća – Orahovačkog proljeća” koji će ujedno biti uvod i najava najveće gradske manifestacije “Orahovačko proljeće”, a koja će tradicionalno službeno biti otvorena u lipnju.
Za organizaciju je zadužen Red vitezova Ružice grada te suorganizaciji udruge PAUK i pod pokroviteljstvom Grada i Turističke zajednice, na središnjem gradskom trgu.
– Osmislili smo program koji će započeti uvodom i pričom o povijesti Orahovačkog proljeća, a zatim će se pjesmom i plesom predstaviti djeca Dječjeg vrtića ”Palčić” i učenici Osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić, a pustit ćemo u zrak i 54 lanterni kao najavu 54. Orahovačkog proljeća. Bit će to povijesni trenutak za Orahovicu i stoga pozivam sve naše sugrađane i one koje vole Orahovicu i Orahovačko proljeće da nam se pridruže. U planu je i da se svakog ili svakog drugog vikenda do središnjeg dijela manifestacije u lipnju nešto zanimljivo događat u središtu grada kako bi Orahovačko proljeće u gradu bilo, tj. trajalo cijelo proljeće – kaže predsjednik Reda vitezova Ružice grada Vlado Grgić Crni.
RADIONICA „KAKO PRIPREMITI DIJETE ZA ŠKOLU?“
U organizaciji Dječjeg odjela i Igraonice krajem ožujka u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica provodit će se program „Kako pripremiti dijete za školu?“. Upisi su u tijeku, a prvi susret održat će se 29. ožujka s početkom u 17 sati, najavio je ravnatelj virovitičke knjižnice i čitaonice Robert Fritz. Pojasnio nam je i o kakvom se programu radi te kako se prijaviti.
– Cilj programa je naučiti roditelje kako pripremiti djecu za jedan od najvećih i najvažnijih koraka u životu te potaknuti interes i želju za usvajanjem novih znanja i vještina. Program je namijenjen predškolskoj djeci i njihovim roditeljima te će se provoditi u manjim grupama pod stručnim vodstvom. Osmišljen je na način da polaznici kroz igru, zabavu i druženje razvijaju predčitalačke i predmatematičke vještine te jačaju samopouzdanje u savladavanju novih sadržaja. Upisi u program traju do 29. ožujka, kada će biti i prvi susret, a možete se prijaviti na mail [email protected] ili mob. 098/180-4195 – istaknuo je R. Fritz.
(www.icv.hr, rtk)