Osnovna škola “Dora Pejačević” u Našicama jučer (srijeda) je bila Škola otvorenih vrata. Iako zbog epidemioloških mjera u učionice i na nastavu nisu mogli doći gosti izvana, priliku prikazati kako izgleda ovaj neobičan i nadasve zanimljiv dan dobili su mediji koji su poslužili kao mali prozor u sve ono što su jučer radili i učenici, ali i njihovi nastavnici i mentori.
A radili su zaista svašta. Mjerili su visinu stabla uz pomoć svojih koraka i Sunčeve sjene, razmišljali o vulkanima, žirafama, vjetru i vodi, slušali o prehrambenim navikama slonova u Africi, pekli palačinke i vafle s dodatkom špinata i „smoothija“, izrađivali cvjetiće od tkanine…
EKOLOŠKA I HUMANITARNA PITANJA
Jer, Škola otvorenih vrata po 18. put bila je prilika da u jednom „radnom“ danu svi pokažu raskoš znanja, kreativnosti, novog načina razmišljanja i interdisciplinarnog pristupa zadanoj temi koja je ove godine glasila Održivi razvoj.
Pod naslovom „Daj pet za zeleni i plavi svijet“ učenici od prvog do osmog razreda pod budnim okom i stručnim vodstvom svojih nastavnika obradili su na radionicama niz tema kojima su povezali ne samo ekologiju, već i humanitarni rad.
Kako nam je objasnila ravnateljica, prof. Jasminka Falamić, škola je od 2008. godine uključena u međunarodni program Eko-škole, s tim da su se ove godine uključili i u UNICEF-ov program Škole za Afriku.
-Otvorili smo vrata za maštu i kreativnost te svoja srca za suosjećanje i potrebu drugih, pogotovo djece. Finalni cilj svih radionica je da nam djeca budu osviještena o tome da svakodnevnim, malim koracima, mogu voditi brigu o prirodi, čuvati okoliš i prepoznati potrebe druge djece i ljudi – ističe ravnateljica.
Radom, druženjem, opuštenim i neobičnim pristupom nastavi ujedno su obilježeni i brojne drugi važni datumi: Dan lastavica, Dan očeva, Dan proljeća, Međunarodni dan osoba s Down sindromom, Svjetski dan zaštite voda, Svjetski dan zaštite šuma…
KINO POD „AFRIČKIM KROŠNJAMA“
Rad „u razrednim mjehurićima“, stalna briga oko mjera, pandemije, strah i zabrinutost zbog rata u Ukrajini i opća neizvjesnost svakodnevno se iz obitelji i radnog okruženja prelijeva i na male glavice. Zato im je jedan otvoreni dan donio svojevrstan odmor od briga, a novi doživljaj nastavlja se i dalje – pod posebnim Kinom pod krošnjama. I to afričkim.
-Djeci smo nastojali pružiti odmor od briga i strahova kroz jednu opuštenu atmosferu, a koja se za učenike razredne nastave nastavlja cijeli ovaj tjedan. Hol škole pretvorili smo u Kino pod krošnjama. Učenici su proučavali endemske vrste leptira te lemure koje su potom likovno izrazili, iskoristili smo biljke koje nas podsjećaju na Madagaskar kako bismo urkasili hol. Postao je mjesto na kojem će svakog dana učenici razredne nastave gledati projekciju animiranih filmova, uključujući i snimke vezane uz UNICEF-ov program.
Donaciju od pet kuna po ‘ulaznici-sličici’ iskoristit ćemo za pomoć djeci Afrike, konkretno Madagaskara – objašnjava ravnateljica.
Vjeruje da će ova tradicionalna, 18. školska manifestacija, djeci ostati u lijepom sjećanju. Napominje kako je ovo primjer idealne nastave za svaki dan – usmjerena je na samog učenika koji je za nju aktiviran, motiviran i koji usvaja strategiju učenja i gradivo na drugačiji, zanimljiv način.
DIGITALNA SLIKOVNICA, ZDRAVI OBROCI, PRIMJENJENA MATEMATIKA
Umjesto roditelja i gostiju, mediji su jučer dobili priliku proći školom i otkriti o čemu razmišljaju i što rade sami učenici na širok spektar ponuđenih tema. Sami nastavnici su se tjednima pripremali da nastava prođe naoko opušteno, iako je bila pomno osmišljena do zadnje minute.
U nekim slučajevima iskorišten je princip „obrnute učionice“ pa su učenici sami preuzeli nastavničku palicu i pripremili sat ili program za taj dan. Ujedno, okviru istraživanja, neki su razredi ranije već posjetili i cementaru u tvrtki Nexe grupe Našice, kao pripremu za svoju temu. „Treći a“ bio je pun doživljaja.
Ksenija Orešković, učiteljica, kaže kako su djeca još uvijek pod dojmom te da su iste prenijeli na svoju razrednu temu, obnovljive izvore energije.
– Učenici su radili u skupinama u kojima su proučavali sunce, vodu, zrak i geotermalne izvore. Od materijala koji su nastali napravit ćemo digitalnu slikovnicu. Bit će postavljena online, pa će svi koji žele saznati više to moći učiniti na našim školskim stranicama, na kojima će se nalaziti poveznica – kaže učiteljica koja procjenjuje kako su svi učenici bili jako motivirani za ovaj vid nastave.
Lana i Lara rekle su nam kako im je tema geotermalnih izvora bila zanimljiva i da je iz istraživanja nastalo puno dobrih radova. – Svi smo radili zajedno, bilo nam je i dobro i zabavno, a nešto smo i roditelje naučili – simpatično nam kažu naše sugovornice.
U petom razredu učiteljica engleskog jezika Katarina Graovac učenicima je nastojala približiti Nacionalni park Serengeti u Tanzaniji. – Razgovarali smo o pojmovima vezanima uz prehranu, razlici uloge plijen i predator, a potom su učenici u dvije radionice osmislili ekološku poruku koju su oblikovali na naše ekološke vrećice.
Tako će svaka vrećica biti njihova, personalizirana eko poruka koju će moći koristiti za trgovinu i drugo – kaže.
Petra i Ema podijelile su s nama iskustvo pripreme za Školu otvorenih vrata i naglasile kako su uz provjeru znanja o Africi putem kvizova ujedno uredili i školski pano te da im je posebno neobično bilo učiti nove i nepoznate riječi.
-Ova je nastava jako zanimljiva – poručuju „petašice“.
Osmaši su istraživali u okviru učionice na otvorenom, drugi izletom u gastro svijet.
Profesorica matematike i fizike Branka Burazer zainteresirala je učenike primjenjenim znanjem.
-Učili smo kako metodom proporcionalnosti uz pomoć sjene drveta i brojem svojih koraka doći do odgovora na pitanje: koliko je određeno drvo visoko? A zahvaljujući mojoj kolegici Leopoldini Vitković, prof. biologije, otkrivali smo i starost drveta uz pomoć godova te druge korisne informacije. Ovaj interdisciplinaran i drugačiji pristup gradivu svima je bio i zabavan i koristan – ispričala nam je prof. Branka Burazer.
Učenici su komentirali kako je hod po sjeni grane drveta „fora“ te uspoređivali brojeve koraka koje su morali napraviti putem sjene od dna debla do do vrha najviše grane.
A put do zdravlja neki drugi osmaši otkrivali su uz pomoć hrane. Ugodno s korisnim dobro je došlo i djeci, ali i učiteljima i cijeloj školi koja je tijekom dana uživala u finim, mirisnim, sočnim i hrskavim jelima i ukusnim zdravim pićima.
– Prirodnim sastojcima željeli smo napraviti dobar i kvalitetan obrok pa smo tako kao bazu koristili zobene pahuljice, voće i povrće, sir. Uz „smoothije“ od ananasa, kupine, aronije i špinata, djeca su radila i palačinke i vafle uz željene dodatke, a sve s ciljem da otkrijemo koja to hrana pomaže našem tijelu da ostane i dobro i zdravo – kaže vjeroučiteljica Anica Bolanča.
Kad je posljednji sat završio, a torbe bila na ramenu, zaključak s kojim su i nastavnici i djeca jučer pošli kući bio je samo jedan: da je ovako bar svaki dan!
(www.icv.hr, mlo)
