ZDRAVI KUTAK Zašto i kako postati darivatelj krvotvornih matičnih stanica?

„Sve moje želje zapravo stanu u dvije riječi, želim život“, napisala je 29-godišnja novinarka Vjesnika Ana Rukavina Erceg i ganula hrvatsku javnost iskrenom molbom za pomoć u liječenju od leukemije.

Unatoč tragičnom ishodu i izgubljenoj borbi za život 2006. godine, Ana je uspjela nastaviti širiti val dobrote i pružiti nadu za spas svima koji vode bitku s malignim oboljenjima koštane srži i limfnih čvorova. Naime, jedna od njezinih želja bila je proširiti Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica i osnivanje Banke matičnih stanica krvi iz pupkovine, a kasnije pokrenuta Zaklada Ana Rukavina i akcija Želim život taj su cilj i ostvarile. Njezine riječi potaknule su mnoge na razmišljanje i o drugim ljudima koji žive među nama i koji se liječe od te ne tako rijetke bolesti, a oni i njihove obitelji i prijatelji nemaju priliku ili ne mogu doći do značajnije pomoći i podrške u tim zahtjevnim i teškim trenucima.

Od početka rada Zaklade Ana Rukavina od 2007. do danas izdana su 152 krvna transplantata za hrvatske i inozemne pacijente. Danas je u Hrvatski registar, zahvaljujući humanitarnim akcijama koje provodi Zaklada Ana Rukavina, upisano više od 61.500 potencijalnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica, a dosad je organizirano više od 440 akcija upisa održanih u 150 gradova i mjesta. Sve to Hrvatsku, prema izvješću Svjetskog registra čini 11. državom u svijetu po broju potencijalnih darivatelja na 10.000 stanovnika te osmom u svijetu po broju darovanih krvi iz pupkovine na 10.000 stanovnika. Učinkovitim i kontinuiranim djelovanjem ove humanitarne organizacije, nadu za spas života dosad su dobile 144 osobe.

A na pitanja tko može postati darovatelj koštane srži ili perifernih matičnih stanica, koliko puta mogu biti darivatelji, koja je procedura ulaska u Hrvatski registar, tko ima pristup vašim podacima, koje bolesti se mogu liječiti koštanom srži i kako se koštana srž uzima, pokušali smo odgovoriti u našem Zdravom kutku.

Povod za to bila nam je je akcije Zaklade Ana Rukavina koja je održana u Općoj bolnici Virovitica i zahvaljujući kojoj je Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja matičnih stanica postao bogatiji za 64 nova donora. Akcija je provedena u prostoru čekaonice Dnevne bolnice Službe internističkih djelatnosti u Općoj bolnici Virovitica i okupila je velik broj ponajviše mladih ljudi koji su svoju krv odlučili darovati za spas drugih života.

PREKRETNICA U LIJEČENJU

Matične stanice ili koštana srž, ako se pokažu kompatibilni s oboljelima, mogu označiti prekretnicu u liječenju leukemije, limfoma i drugih teških bolesti koštane srži.

– Ovo je lijep odaziv, a budući da je riječ o mladim osobama koje imaju u prosjeku dvadesetak godina, ova akcija je znak nade za sve oboljele. Njihova krv, naime, dugo će ostati u Registru, do njihove 65. godine života i bit će na raspolaganju nekome pružiti novu šansu za život. Zahvaljujemo svima na organizaciji i odazivu, sve je proteklo dobro i sretni smo što imamo nove uzorke – rekla je Mirta Vrančić, voditeljica ureda Zaklade Ana Rukavina.

Nakon običnog vađenja krvi i ispunjavanja upitnika, krv se odvozi u KCB Zagreb, gdje će se tipizirati na Zavodu za tipizaciju tkiva. Ondje se uz tri osnovna parametra vezana uz antigene (HLA A, HLA B, HLA C) krv analizira na još desetak antigena tkivne snošljivosti.

DONOR SAM ODLUČUJE, MATIČNE STANICE ILI KOŠTANA SRŽ

– Ako se pokaže da je donor podudaran s oboljelim pacijentom, tada se donor obavještava i sam odlučuje hoće li darovati matične stanice ili koštanu srž. Kada govorimo o podudarnosti, u tome je čudo cijele medicine, što se dvije osobe, koje žive na potpuno različitim lokacijama, u različitim državama, mogu podudarati, dok u isto vrijeme članovi obitelji oboljelog nisu podudarni – naglašava M. Vrančić koja kaže kako su oba postupka darivanja jednako važna.

Činjenica je da postupak uzimanja koštane srži, koji se izvodi iz zdjelice, mnoge one koji bi i voljeli darovati dio sebe da spase drugoga, još uvijek odbija. Strah od boli, komplikacija, oporavak – sve su to pitanja zbog kojih se mnogi još uvijek ne odlučuju na upis u registar. M. Vrančić iz Zaklade kaže kako razumije strah, ali ga ne treba biti jer se postupak provodi pod općom anestezijom te da pacijent već slijedeći dan odlazi kući.

BEZBOLAN POSTUPAK

Što se tiče darivanja matičnih stanica, riječ je o bezbolnom postupku koji donor prolazi dok je budan, a eventualni problem je duljina čekanja – postupak traje oko šest sati.

– Sličan je dijalizi, budući da se iz jedne ruke uzima krv, koja ona odlazi u poseban aparat iz kojeg se, slikovito rečeno, ‘odvajaju’ matične stanice. Potom se krv vraća u drugu ruku. Bezbolno je, no kako postupak ipak traje dosta, darivatelj se odmara ili gleda film, sluša glazbu. Moramo napomenuti kako oba postupka, bez obzira na predrasude, nisu strašna. Ipak, dajete nekom šansu za život, a stanje pacijenta će odlučili koji je postupak bolji – poručuje i ohrabruje M. Vrančić sve one koji imaju do 40 godina života, koji su zdravi i koji još nisu donirali krv u Registar, da to učine prvom prilikom u jednom od transfuzijskih centara u Hrvatskoj.

Ono što je važno reći je iskustvo iz prakse. Naime, dvije godine nakon postupka, pacijent i darivatelj mogu stupiti u kontakt. To je možda najveća nagrada svima onima koji su se odvažili na ovaj čin, vidjeti osobu koju su se samo spasili od bolesti, već i – promijenili!

NAKON POSTUPKA, TIJELO PACIJENTA POČINJE PROIZVODITI NOVU KRVNU GRUPU

– Pacijent kad dobije matične stanice ili koštanu srž, promjeni krvnu grupu. Koštana srž počinje proizvoditi neku drugu, zdravu krv, što znači da je postupak transplantacije uspio. Znamo za slučajeve kada su se pacijent i donor upoznali i postali praktički braća. Od početka rada Zaklade do danas izdano je 152 transplantata za hrvatske i inozemne pacijente.

To je puno ljudi koji su dobili ne samo priliku već zaista i sretniji završetak liječenja, ne samo za sebe, već i za sve one koji su u bolesti s njima – njihove obitelji. Zato hvala svima koji su se danas odazvali na akciju – istaknula je M. Vrančić.

OBOLIJEVAJU SVE MLAĐI PACIJENTI

Do same transplantacije, koja je predviđena za kasniju fazu bolesti, pacijent će proći  kemoterapije, zračenja. Ovisno, naravno o stanju bolesti.

Dr. Renata Gutt-Nuk, internist subspecijalist hematologije i voditeljica Dnevne bolnice službe internističkih djelatnosti u Općoj bolnici Virovitica, upozorava kako danas  nažalost sve više ljudi obolijeva od malignih krvnih bolesti, osobito akutnih leukemija, tumora koštane srži i raznih vrsta limfoma (tumora limfnih čvorova).

Simptoma ponekad i nema, a kada se i pojave, lako se pripišu drugim bolestima ili stanjima. To su blaga temperatura (nepoznatog uzroka), masnice po tijelu kojima se ne zna uzrok, osjećaj slabosti (kao pod virozom), krvarenje desni prilikom pranja zubi, različita krvarenja, opća malaksalost. Još jedan simptom je noćno znojenje, koje je specifično, kaže dr. Gutt-Nuk, koje je jako oblino i koje obično prati povišena temperatura, od oko 38 Celzijevih stupnjeva.

Zato svaka promjena koju pacijent osjeti na sebi i koja mu govori da nešto nije u redu, neka bude poticaj za vađenje krvi prvo kod svog obiteljskog liječnika, a onda, kasnije, po potrebi, i za obradu kod specijalista, ističe. 

– Obolijevaju, nažalost, sve mlađi ljudi i zato je važno što prije krenuti u dijagnostiku. Iako je hematologija jedna od struka gdje je i tehnološki i stručni napredak u zadnjih 10-20 godina iznimno velik, još uvijek je važno naglasiti moto ove akcije, a to je da je lijek u nama. Sretna sam vidjevši danas odaziv pogotovo mladih ljudi, da humana strana ipak postoji, hvala na inicijativi i razmišljanju da nekom pomognu na ovaj način. Praksa nam kaže kako će transplantacija bilo matičnih stanica, bilo koštane srži za velik dio bolesnika označiti kraj tog niza borbe s leukemijom.

Dobar dio bolesnika ozdravi nakon transplantacije, ostaju, naravno, pod terapijom i redovnim kontrolama, ali dobili su priliku za novi život. Nažalost, uvijek ima i neuspješnih ishoda, no neupitna je dobrobit ovog priznatog načina liječenja koji je i dalje izniman – ističe dr. Gutt-Nuk, koja sa svojim kolegicama sa odjela najbolje svjedoči o hrabroj i upornoj borbi pacijenata za svoje zdravlje.

Mnogi na kemoterapije putuju iz udaljenih područja naše županije, pa i šire, a mnogi  čekaju s nadom da ih Registar obavijesti da postoji donor koji im može dati novu šansu za  život.

PRIMJER HUMANOSTI I ZNAK NADE

Da će baš oni biti ti koji će pomoći drugome, izrazila su darivanjem krvi u Virovitici 64 donora. Među njima bila je i 27-godišnja Ivana Blažević iz Virovitice.

– Od srednje škole darujem krv, dosad sam bila na 20 akcija darivanja i ovo mi je prirodan nastavak tog čina, da nekome i na ovaj način pomognem.  Krv inače darujem svaka četiri mjeseca, a kako imam nula pozitivnu krvnu grupu i time sam univerzalni darivatelj, nadam se da će biti sreće i s matičnim stanicama ili koštanom srži, da nekome pomognem spasiti život. Za nas donore to je mali čin, a nekome je sve, cijeli život u pitanju – naglašava humana Ivana Blažević.

Izvrstan primjer pokazali su i mladi medicinski djelatnici, koji su i inače na prvoj liniji pružanja pomoći oboljelima od bolesti. Svjesni su, kažu, kako je riječ o teškoj borbi, od dijagnoze do kraja terapije i izlječenja pa su odlučili dati još jedan obol toj borbi u kojoj i profesionalno i osobno suosjećaju sa svakim pacijentom. Medicinska sestra Ana Meter već dvije godine radi u Centralnom izolacijskom prostoru s Covid-19 pacijentima. Krv je ovdje zaista tekućina koja život znači, a činjenica da je mlada i zdrava potaknula ju je, kaže, da daruje svoju za potrebe Registra.

– Mi u bolnici smo stalno okruženi pacijentima, i onima koji primaju krv i onima kojima je potreba pomoć na sve druge načine. Viđamo iz svog iskustva i starije kolegice nas podsjećaju kako nikada ne znamo kome će biti potrebna naša pomoć, hoćemo li se i sami razboljeti možda te da je uvijek važno pomagati drugima. Ako moje matične stanice i koštana srž ikome mogu pomoći, tu sam. Ovim putem pozivam sve one koji još uvijek možda nemaju hrabrosti – upišite se u Registar, to je samo malo vađenje krvi, a ni ostali postupci, ako ste podudarni, nisu bolni. Pomozimo jedni drugima – apelirala je A. Meter.

VAŽNOST POMAGANJA DRUGIMA

Željom za životom, ali i za životom svih koji su se našli u sličnoj, teškoj i neizvjesnoj situaciji, Ana Rukavina je poslala poruku koja je postala misija mnogih. Zahvaljujući Zakladi Ana Rukavina ljudi su postali svjesni važnosti pomaganja drugima, te su do danas aktivni i gotovo svakodnevno se javljaju sa željom da pomognu, bilo upisom u Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica, organizacijom akcija ili darivanjem matičnih stanica krvi iz pupkovine u javnu Banku krvi iz pupkovine Ana Rukavina.
Krv inače mogu donirati sve osobe od 18 do 40 godina starosti, a na stranici Zaklade možete saznati više informacija o transfuzijskim centrima i dobiti odgovore na druga važna pitanja.

Dobro je činiti dobro drugima, pa ako želite biti dio ove priče, biti humani i nekome spasiti život pridružite se ovoj akciji i postanite dio ove velike humanitarne obitelji. Postanite i vi potencijalni darivatelj krvotvornih matičnih stanica!

(www.icv.hr, mlo, rtk)

- PROMO -

 

 

Povezane vijesti

Skip to content