Ovotjedna emisija Kulturni mozaik bila je u znaku događanja u okviru Mjeseca hrvatske knjige. Radi se o tradicionalnoj i najvećoj manifestaciji u Hrvatskoj koja se tijekom mjesec dana, od 15. listopada do 15. studenoga, kroz raznovrsne i mnogobrojne programe promiče kultura čitanja i pisanja kao izrazito važnih društvenih vrijednosti. Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige pod motom je „Misli na sebe – čitaj!“, a posvećen je mladima jer je upravo 2022. godina proglašena Europskom godinom mladih. Mjesec hrvatske knjige nacionalna je manifestacija.
Mladi su velika inspiracija te ih treba podržati ne samo ovaj mjesec već svakoga dana. U današnje vrijeme mladima je najbolji prijatelj mobitel, a kroz ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige, koji je posvećen upravo njima, nastoji ih se potaknuti da tehnologiju zamijene – knjigom. Želi se skrenuti pozornost na prilagodbu knjižnica potrebama novih generacija, ali i ukazati na specifična obilježja današnjih mladih te istaknuti kako im knjižnica, odnosno knjiga, može pomoći. A knjižnice u svemu tome imaju veliku ulogu. One više nisu samo prostori za čuvanje knjige, već su istinski kulturni centri i najvrjednija središta u kulturnom životu lokalne zajednice.
ZANIMLJIV PROGRAM U POVODU 148. ROĐENDANA GRADSKE KNJIŽNICE VIROVITICA
Zanimljivim i nadasve bogatim program u ovu manifestaciju i ove se godine uključila Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica.
Kao dio ovogodišnjeg programa 25. listopada obilježila je i svoj 148. rođendan, 148. godinu postojanja.
– Svake godine tijekom proslave nastojimo predstaviti jednu od svojih značajnih aktivnosti, a ove godine to je digitalizacija virovitičkih zavičajnih novina. Prošle i pretprošle godine digitalizirali smo većinu Virovitičkog lista, a ove godine smo ga i dovršili. Također, malo smo se „bacili“ u povijest te digitalizirali časopis Virovitički zavičaj iz 1900. godine, njegov nastavak u obliku novina Hrvat od 1907. do 1912. godine i Hrvatski tjednik od 1939. do 1941. godine. Ukupno nekih 10 tisuća stranica digitalizirano je ove godine sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Virovitice, kao i dijelom našim vlastitim. To su dokumenti jednog prošlog vremena koje smo na ovaj način zaštitili od propadanja, a time smo i obogatili svoj fond i njihovu dostupnost omogućili cijelom svijetu – objasnio je ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica Robert Fritz. Obilježavanje Dana knjižnice bilo je i savršena prilika da knjižnica, u osam kategorija, nagradi svoje najčitatelje.
U kategoriji predškolaca najčitateljem je proglašen četverogodišnji Borna Vajagić, koji je unazad godinu dana posudio čak 277 igračaka i slikovnica. S 263 posuđene knjiške jedinice u kategoriji osnovnoškolaca od 1. do 4. razreda najčitateljica je učenica 3. razreda OŠ Ivane Brlić-Mažuranić Ellie Svetoivanec.
Glorija Mihaljević, učenica 7. razreda virovitičke Katoličke osnovne škole, osvojila je titulu najčitateljice u kategoriji osnovnoškolaca od 5. do 8. razreda s pročitane 42 knjige. Učenica 2. razreda Strukovne škole Virovitica Klaudija Majetić, koja je pročitala 77 knjiga, najčitateljica je kategorije srednjoškolaca. Studentica fizioterapije, 22-godišnja Katarina Miholić, s pročitane 43 knjige proglašena je najčitateljicom u kategoriji mladih do 25 godina. S 94 pročitane knjige, od kojih su velik broj ljubavni romani, Ljiljana Kunštek najčitateljica je kategorije odraslih. Zvonko Mesec, koji je prošle godine pročitao 136 knjiga, zaslužio je titulu najčitatelja u kategoriji umirovljenika, a u novoj kategoriji, najkorisnika, titulu najboljeg odnio je Niko Abramović, učenik 1. razreda Gimnazije Petra Preradovića Virovitica, opći smjer.
PISAC ROMAN SIMIĆ PREDSTAVIO ROMAN „IVA, DO MJESECA I NATRAG“
Poznati urednik i pisac Roman Simić, jedan od najcjenjenijih hrvatskih književnika za odrasle i djecu predstavio je u Gradskoj knjižnici u Virovitici svoj prvi roman „Iva, do mjeseca i natrag.
– Radi se o romanu za tinejdžere u kojem sve vrvi od akcije, a istovremeno je nježan, duhovit, zabavan i pun emocija. Roman je objavljen prošle godine, a prati 14-godišnju Ivu koja s braćom Marulom i Tinom te njihovim ocem kreće na neizvjesnu pustolovinu do Like isprepletenu tajnama, humorom i čarima odrastanja. Prateći Ivu u toj neizvjesnoj pustolovini odrastanja pokušao sam napisati zabavnu i dirljivu knjigu koja pršti od akcije i emocija, humora i uzbuđenja, moderan obiteljski roman koji o svijetu i razmišljanjima mladih govori njihovim jezikom, ali koji će s velikim zadovoljstvom čitati i njihovi stari(ji) – istaknuo je Simić.
Inače, Roman Simić je dobitnik Nagrade Jutarnjeg lista za najbolju domaću proznu knjigu (“U što se zaljubljujemo”, 2005.), nagrade Ranko Marinković za priču (“Te djevojke”, 2012.) i nagrade Kiklop za najbolju domaću proznu knjigu (“Nahrani me”, 2012.), a knjige su mu prevođene na španjolski, njemački, engleski, poljski, slovenski, rumunjski i makedonski jezik.
Na predavanju u Virovitici Simić je pojasnio da je knjiga nastala zbog istog razloga zbog kojega su nastajale sve druge njegove knjige: jer želi razumjeti svoju djecu, kroz što oni sve prolaze, što osjećaju? Što ih muči? Kako se snalaze u ovom ludom svijetu, i zašto više ništa nije onako lako i jednostavno kako je bilo do jučer?
– Pokušao sam ustvari shvatiti tko su moja djeca te im se približiti, a istovremeno mi je knjiga poslužila i kao vid terapije. Htio sam provjeriti vidim li doista te nove ljude koji postaju i razumijem li ih – njihove interese, želje i brige. Knjiga je na neki način moj pokušaj da kažem što meni osobno znači obitelj, sloboda, komunikacija i prihvaćanje. I, više od svega: ljubav” – naglasio je Simić.
Iako inače piše dugo i sporo, „Ivu…“ je napisao u samo tri mjeseca, iz perspektive dječje zaigranosti, ali s iskustvom odrasle osobe, a namijenio ju je onima koji baš i ne vole čitati. Takvih je među djecom i mladima podosta, no Simić vjeruje da svakog čeka njegova knjiga koja će mu možda promijeniti život.
– Uvjeren sam da za svakog od nas na policama knjižnice postoji barem jedna savršena knjiga, samo je možda još niste našli. Nisu sve priče ispričane na isti način i neće vas svaka osvojiti. Ono što je meni važno, kada govorimo o čitanju, je da iza svega oko vas stoji priča. A što nam knjige pokazuju? Osim što nas uče o životu, daju nam i užitak čitanja – zaključio je Simić.
RANE I OŽILJCI PAVLA BIUKLIJA
U povodu Mjeseca hrvatske knjige u Knjižnici i čitaonici Pitomača održana je promocija prve autorske knjige Pavla Biuklija pod nazivom „ Rane i ožiljci prošlosti“.
Pavle Biuklija, rođen je i odrastao u Valpovu, ljubav prema pisanju imao je još u osnovnoj školi, no tu je ljubav prepoznao tek nedavno i nedugo prije nastanka ovog njegovog prvijenca. „Rane i ožiljci prošlosti“ je autobiografska knjiga samopomoći čijim je pisanjem, a koristeći popularnu psihologiju, autor prvenstveno pomogao sebi kroz terapeutski učinak pisanja te razumijevanje, naizgled, negativnih događaja u svojem života.
Kroz razgovor autora i kroz interakciju publike, pitomačkim ljubiteljima knjige približena je ova vrlo zanimljiva autobiografska knjiga samopomoći kojom želi drugima ponuditi svoja shvaćanja i spoznaje kako bi dobili drugačiji i pozitivniji pogled na svoj život.
PUT NA MOUNT EVEREST SA STIPOM BOŽIĆEM
Kao dio programa Mjeseca hrvatske knjige Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica ugostila je najpoznatijeg hrvatskog alpinista Stipu Božića. Osim što je alpinist, on je i pisac, fotograf, filmski snimatelj, redatelj, ekolog, motivacijski govornik i dugogodišnji član HGSS-a te je tom prigodom Virovitičanima održao putopisno predavanje o Mount Everestu za koje se tražilo mjesto više. Na tu najvišu planinu na Zemlji, koja je dio lanca Himalaje, s članovima svoje ekspedicije prvi put se uspeo u svibnju 1979. godine. Tada 28-godišnjak, uz pomoć 750 nosača i 18 tona opreme, nakon 45 dana stigao je 8849 metara visok vrh Everesta s najteže strane, one zapadne.
Publika je u jednom dahu pratila nevjerojatnu priču legendarnog Splićanina, isprepletenu fascinantnim informacijama, poput one da je bez šatora spavao na temperaturi od minus 50 stupnjeva, ali i anegdotama koje su izazivale smijeh.
Iako sve planine svijeta smatra svetima i na mnoge od njih se popeo, jedna ipak ima posebno mjesto u njegovu srcu, ona u čijem podnožju je odrastao.
– Najsvetija planina za mene je Sv. Mihovil. To je tako kada ste mali, to se usadi u vaše biće pa i kasnije kada ostarite, to ne možete zanemariti. Piramidalna je to planina, lijepa je, a kada je pogledam, unatoč tome što sam mnogo puta bio na njoj, u meni izaziva strahopoštovanje – s okupljenima je podijelio S. Božić.
(www.icv.hr, eat, rtk, foto: ilustracija)