Virovitičani i turisti uživaju u Franjevačkom parku: Postao je raskošna oaza odmora u srcu Virovitice

Više od tisuću tisa, 900 ruža, 12 topijara, zatim ljekoviti timijan, majčina dušica i smilje te jedna raskošna pergola (luk) od graba…Sve to i puno više krasi Franjevački vrt i park u blizini samostana u Virovitici, koji je danas, gotovo dvije godine od otvorenja, u svom punom cvatu i prolaznike okuplja s mnoštvom boja, mirisa i oblika. Sve više građana dolaskom lijepog vremena ondje potraži „kutak za sebe“, kako bi predahnuli od šetnje, pripremili se za svetu misu ili tek uživali u pogledu koji opušta i smiruje. 

Vlasta Honjek-Golinac, zamjenica virovitičkog gradonačelnika i dipl. ing. agronomije, ističe kako je park danas na ponos cijelom gradu.   

Podsjećamo, park je 2002. godine sredstvima EU projekta prekogranične suradnje Interreg s Mađarima obnovljen po uzoru na originalni, povijesni izgled baroknog franjevačkog vrta u francuskom stilu.

vlasta honjek 1
Arhivska fotografija

LINIJE, OBLICI I SIMBOLIKA 

Karakteriziraju ga strogo definirane linije, kroz cijeli park provlači se linija simetričnosti, geometrijskih oblika i sklada, pa se zato tise i topijari uređuju u oblik kugle, odnosno piramide, objašnjava V. Honjek-Golinac.  

– Redovito ga održavamo i to na onaj način kako ga je arhitektica projekta i zamislila. Biljke koje smo posadili su otporne, adaptiranije su na ovo područje i sigurnije od nametnika u odnosu na druge vrste biljaka. Park svoju raskoš duguje i sustavu navodnjavanja zbog kojeg je i tijekom najvećih vrućina osiguran i zaštićen – kaže Vlasta Honjek-Golinac.

Na poseban način vjernici će ga obilaziti danas (četvrtak), na blagdan sv. Antun Padovanskog, čiji se kip nalazi u srcu parka i ispred kojega je po prvi put postavljen stalak za svijeće.  

U godinama koje dolaze, kako se biljke održavanjem budu mijenjale i bujale, park će dolaziti do još većeg izražaja i postajati nezaobilazan punkt prilikom obilaska Virovitice, smatra V. Honjek-Golinac.

Najavljuje kako će novo lice dobiti i obližnji trg na kojem je kip virovitičkog zaštitnika sv. Roka i koje će biljke povezati u zajedničku priču.

viber_slika_2024-06-13_08-58-10-649

-U blizini spomenika sv. Roku planiramo posaditi veći broj tisa, od kojih ćemo napraviti i ogradu, ispuniti s njima cvjetne rundele i tako napraviti poveznicu između trgova i kipova svetaca koje štuju naši sugrađani – rekla je.  

CIJELI GRAD KAO ARBORETUM

Virovitica u posljednje četiri godine prolazi kroz veliku zelenu preobrazbu, koja je započela uređenjem Gradskog perivoja i parka, a nastavila se sadnjom drvoreda i uklanjanjem trulih, bolesnih i starih stabala diljem grada i prigradskih naselja. Cilj ove zelene tranzicije je poboljšati klimatsku otpornost grada za budućnost, ali i ulicama i trgovima osigurati kvalitetne prirodne oaze koje će ispunjavati ne samo estetsku funkciju, u smislu uređenosti grada, već ponajprije onu biološku, a koja se odnosi na smanjenje temperaturnih razlika, emisije CO2, hlada, stanište životinjama.

Honjek-Golinac nabraja kako je u posljednjih 10 godina posađeno oko 2000 stabala. Samo u  okviru važnog projekta „Grad koji diše“ bit će posađeno još 2000 novih. 

Svaka vrsta drveta pomno je birana, kaže naša sugovornica, pa će za nekoliko godina, kada drveće dosegne svoju punu krošnju, Virovitica biti pravi arboretum kultivara koji će biti zanimljivi i ljubiteljima drveća i grmlja. Odnosno, uz same građane, i posjetitelji će imati što vidjeti na našim ulicama i trgovima.

-Vodili smo se drvećem i grmljem različitih vrsta, formi, oblika i boje listova, s ciljem da u budućnosti svaka ulica ima svoju boju. Uz drveće poput kestena, u blizini škole Vladimir Nazor  imamo posađene prekrasne parocije, brijestove i vrste lipa iz jedne donacije, a kakvih nema u ovom dijelu Hrvatske.

U trećoj fazi projekta ‘Grad koji diše’, uz sadnju drveća, otišli smo korak dalje i osigurali da svaki kvart ima i puno ukrasnog grmlja, osobito ondje gdje se više ne može saditi novo drveće. Hortenzije, vajgele, spiree (suručice) i drugo ukrasno grmlje na nekim ćemo lokacijama posaditi samo, dok će na drugima biti posađeno oko drveća, kako bi ga sačuvalo od oštećenja i isušivanja.  

Oni koji vole biologiju i dendrologiju (znanost o poznavanju drvenastog bilja, op.a.), zaista će imati razlog doći i posjetiti Viroviticu – napominje V. Honjek-Golinac.

(www.icv.hr, mlo) 

 

PROMO

Povezane vijesti

Skip to content