Na današnji dan: 11. siječnja

Zabranjena upotreba ilirskog imena u Hrvatskoj
Nakon što je 1842. godine Ilirska stranka pobijedila na izborima u Zagrebu, počeli su je mađaroni ocrnjivati na austrijskom dvoru. Optuživali su ilirce da su “rusofili” i “veleizdajnici”. Ban grof Haller predložio je dvoru zabranjivanje ilirskog imena kao najprikladnije sredstvo da se umire hrvatske prilike. I doista, vladar je na današnji dan 1843. godine izdao naredbu kojom se zabranjuje ilirsko ime (ilirizam, Ilirija, ilirski jezik) i ilirski simboli (grb s polumjesecom i zvijezdom, koji se i danas nalazi u kruni hrvatskog grba). Zanimljivo je da pri tome nije zabranjeno razvijanje narodnog jezika ni obrana hrvatskih prava. Nakon zabrane, Gajeve Ilirske novine promijenile su ime u Narodne novine, a Ilirske stranka se morala preimenovati u Narodnu stranku. Bio je to veliki udarac književnoj strani Ilirskog pokreta, naročito Ljudevitu Gaju, koji se nikada nije do kraja oporavio.

Izdano prvo nacionalno izvješće po kome je pušenje proglašeno štetnim za zdravlje
Zanimljivo je da je tek od 1964. godine službena američka javnost glasno upozoravana na opasnost od pušenja. Na današnji dan glavni kirurg Sjedinjenih Američkih Država izdao je izvješće u kojem stoji da je smrtnost pušaća veća od one nepušaća, da imaju veći rizik od dobivanja raka pluća i da pušenje kod trudnica šteti novorođenčadi. To je do tog datuma potvrđeno u više od 7,000 znanstvenih članaka. Izvješče je imalo ogroman utjecaj na stav svjetske javnosti prema pušenju i pričinilo je velike gubitke duhanskoj industriji. Namjerno je lansirano u subotu, da bi gubitci duhanske industrije na burzama bili što manji, no oni su ipak bili neizbježni. Nedjeljna izdanja novina poklonila su izvješću najveću pozornost. Zanimljivo je da su članovi komisije koja je sastavila izvješće, i sami pušaći, ocijenili da je pušenje navika, a ne ovisnost. Tek je 1989. pušenje proglašeno ovisnošću.

Uhićenje pripadnika Hrvatskog proljeća
U ranu zoru na današnji dan 1972. godine uhićeno je deset sudionika Hrvatskog proljeća. Uhićeni su poimence: Franjo Tuđman, Marko Veselica, Šime Đodan, Hrvoje Šošić, Vlado Gotovac, Vlatko Pavletić, Jozo Ivičević-Bakulić, Ante Glibota, Zvonimir Komarica i Ante Bačić. Bila je to posljedica Titove odluke o ugušenju pokreta, koja je donesena još prethodne godine i zbog koje je veći dio hrvatskog republičkog vodstva već bio uklonjen s položaja. U stanovima uhićenih provedena je premetačina koja je trajala satima, no u kojoj nisu pronađeni dokumenti o zavjeri protiv države. Uhićenici su dovedeni pred sudove, pod optužbama za nacionalizam, kontrarevolucionarstvo i separatizam. Slijedećih dana uhićeni su i drugi pojedinci, a mnogi su ostali bez posla. Veliki broj sudionika Hrvatskog proljeća napustio je zemlju i otišao u emigraciju.

Inzulin prvi put upotrijebljen pri liječenju šećerne bolesti u Kanadi
Inzulin je hormon kojeg luči žlijezda gušterača, a služi za regulaciju šećera u krvi. Ranije se morao izolirati ekstrakcijom iz goveđe ili svinjske gušterače, te nije bio najučinkovitiji iako se od ljudskog tek neznatno razlikovao. Danas se pak inzulin proizvodi kao čist ljudski inzulin tehnologijom rekombinantne DNK, a 11. siječnja 1922. inzulin je po prvi put upotrijebljen pri liječenju šećerne bolesti u Kanadi.

JK Rowling završila posljednji roman iz serijala nazvan “Harry Potter i darovi smrti”
Joanne Kathleen Rowling, poznatija kao JK Rowling, britanska je književnica, najpoznatija kao autorica serije romana o mladom čarobnjaku Harryju Potteru koji su prodani u više od 400 milijuna primjeraka diljem svijeta. Prva knjiga u seriji, Harry Pottter i Kamen Mudraca iz 1997., ostvarila je izvanredan uspjeh, obraćajući se istodobno djeci i odraslima. Knjiga je osvojila mnoge nagrade, uključujući British Book Award. Uslijedili su i nastavci: Odaja tajni, Zatočenik Azkabana, Plameni pehar, Red feniksa, Princ miješane krvi. Filmska verzija prvog nastavka snimljena je 2001. godine i postala jedan od najgledanijih filmova u svijetu. Ostali su nastavci također vrlo uspješno ekranizirani. Na današnji dan 2007. godine JK Rowling završila je posljednji roman iz serijala nazvan Harry Potter i darovi smrti.

Rođen Eugen Kumičić
1850. godine rođen je Eugen Kumičić, hrvatski književnik i političar. Eugen Kumičić smatra se predvodnikom naturalizma u hrvatskoj književnosti. Često se koristio elementima preuzetim iz francuske trivijalne književnosti, te rekvizitima knjiške romantike. Veliku popularnost stekao je povijesnim romanima, a pisao je i drame te romane sa socijalnom tematikom.Kumičićevu književnu talentu ne može se poreći snaga kojom je slikao ljude i prirodu Istre u romanima “Jelkin bosiljak” i “Začuđeni svatovi”, kao i zanimljiv kritički prikaz ekonomskog i moralnog rasula u gornjim slojevima građanskog društva u romanima “Olga i Lina” (“ljubavna kolonizacija Hrvatske”), te “Gospođa Sabina”. Roman Olga i Lina istakao se po reagiranjima i posljedicama koje je izazvao. Djelo je ljubavna priča i i moralno-politički apel kojim se upozorava na opasnost što je opako prijetila trovanju i utrnuću hrvatskog nacionalnog bića.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)