Umorstvo potaknulo križarski rat
Na današnji je dan 1208. godine umorstvo papinskog legata Pierrea de Castelnaua postalo povod za križarski rat protiv katara. Katari su bili manihejci, tj. pristalice dualističkog vjerovanja da u svijetu vlada borba dobra i zla, pri čemu je zlo materijalni svijet (tijelo i sve vezano uz tjelesnost), a dobro duhovni svijet (duša). Uzor katarima bio je život s odricanjem od materijalnih i tjelesnih stvari, uključujući seksualnost i jedenje mesa. Došli su u sukob s Katoličkom crkvom. Papa Inocent III. poslao je svog legata u južnu Francusku, gdje je bilo sijelo katara, da razgovara s tamo vladajućim grofom od Toulousea. Grof i legat imali su nesrdačan sastanak, pun prepirke, a na legatovom povratku iz Toulousea netko iz grofove pratnje ubio je legata. Papa je na to proglasio križarski rat protiv katara, obećavši svakom tko pristupi u križare oprost grijeha i dio katarske zemlje. Križari su uspjeli uništiti katare nakon 20 godina.
Preminuo posljednji hrvatski kralj mađarske krvi
Na današnji dan 1301. godine preminuo je posljednji hrvatsko-ugarski kralj iz dinastije Arpadovića. Bio je to Andrija III., s nadimkom Mlečanin. Taj je nadimak dobio jer je rođen u Veneciji, od majke Tomasine Morosini, mletačke patricijke. Naime, njegov otac princ Stjepan pobjegao je u Veneciju za vrijeme vladanja svoje polubraće u Ugarskoj i tamo se oženio Tomasinom. Ostali Arpadovići nisu Stjepana i Andriju smatrali zakonitim nasljednicima prijestolja, no ipak je nakon smrti Ladislava IV. Kumanca mladi Amdrija III. došao u Ugarsku i okrunjen je krunom sv. Stjepana za hrvatsko-ugarskog kralja. Otprilike u isto doba dinastija Anžuvinaca koja je vladala Napuljem također se proglasila vladajućom u Ugarskoj i Hrvatskoj. Karlo Robert Anžuvinac uspio je već za Andrijina vladanja zavladati Hrvatskom (uz pomoć Šubića). Andrija III. umro je, navodno otrovan, na današnji dan u Budimu. Karlo Robert Anžuvinac zavladao je uskoro cijelim Hrvatsko-ugarskim kraljevstvom.
Marilyn Monroe udala se za Joea DiMaggia
Na današnji dan 1954. godine održalo se vjenčanje između glumice Marilyn Monroe i poznatog sportaša Joea DiMaggia. Bilo je to civilno vjenčanje i sklopljeno je u prostorijama građanskog suda. Mjesto i vrijeme dugo su tajeni pred publikom, no ljudi su ipak doznali za njega, tako da je 500 ljudi naposlijetku zagušilo hodnike suda. Medeni mjesec mladenci su proveli u Japanu, pri čemu je došlo do incidenta. Naime, bilo je to doba Korejskog rata i Marilyn je pozvana da nastupi pred američkim vojnicima u Koreji. Protiv DiMaggiove volje ona se odazvala i otišla iz Japana u Koreju gdje je nastupila na 10 koncerata pred publikom od otprilike 100,000 vojnika. Od tada im je brak krenuo u krivom smjeru. Do sljedećeg je sukoba došlo kad je Marilyn snimala poznatu scenu u kojoj joj vjetar podiže haljinu. DiMaggio se naljutio, tako da su imali glasnu svađu nakon tog snimanja. Razveli su se na Marilyno traženje, svega 274 dana nakon vjenčanja.
Cijeli Massachusetts gladovao kako bi se iskupio zbog pogrešno optuženih „vještica”
Današnji dan kroz povijest bio je prilično sklon malim stvarima koje čine život bizarnijim, no ponekad i ljepšim. Među prve definitivno spada događaj iz 1699. godine kada je cijeli Massachusetts gladovao kako bi se iskupio zbog pogrešno optuženih „vještica”. Teško da je to pomoglo njima ili njihovim obiteljima, obzirom da su spaljene nekoliko dana ranije.
Uspješno izvršen prvi carski rez
Medicina je već u prilično davna vremena dolazila do jednostavnijih rješenja u kompliciranim situacijama. Ljepši spol zacijelo je zahvalan dr. Jesseu Bennetu koji je 1794. godine izvršio prvi uspješni carski rez, poštedjevši svoju suprugu muka poroda koji je mogao završiti loše po nju i dijete.
Održan nastupni govor guvernera Alabame
Bizarnost američkog pravosuđa nebrojeno je puta bila predmet ismijavanja, no činjenica da je još 1878. godine Vrhovni sud proglasio rasnu segregaciju u željezničkim vagonima neustavnom nije spriječilo južne države da je dosljedno provode u svom javnom prijevozu još dobrih 80-ak godina. Najbolji dokaz za to je podatak da je guverner Alabame u svom nastupnom govoru 1963. godine, na današnji dan, naglasio slijedeće: „segregacija u prošlosti, segregacija danas, segregacija zauvijek”.
Preminuo Janko Drašković
1856. godine preminuo je Janko Drašković, hrvatski političar. Bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svog doba u Hrvatskoj. U mladosti se posvetio vojnoj karijeri koju je morao prekinuti zbog bolesti. Kao čovjek snažnih domoljubnih osjećaja – ušao je u krug najistaknutijih sudionika hrvatskog narodnog preporoda, premda su mu bile već 62 godine kada se aktivno pridružio narodnom pokretu. Potkraj 1832. godine grof Janko Drašković je u Karlovcu izdao politički spis pisan štokavskim narječjem, naslovljen “Dizertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom”, koji zapravo predstavlja prvi cjeloviti i zreli nacionalni program u hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti. Dizertacija je, što ukazuje i puni naslov spisa, zapravo bila politički naputak za buduće poslanike koje je Hrvatski sabor trebao izabrati za zajednički Ugarsko-hrvatski sabor u Požunu (današnja Bratislava). Grof Drašković savjetovao je buduće poslanike da se založe za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u jednu političku cjelinu koju on naziva Velika Ilirija, a koja bi obuhvaćala (tadašnju) Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Vojnu krajinu, Rijeku i Bosnu, i slovenske zemlje Kranjsku, Štajersku i Korušku. Grof Drašković potaknuo je i rad Ilirske čitaonice koja je ponajviše njegovom zaslugom i osnovana 1838. godine i ubrzo postala žarištem hrvatskog preporoda. Do 1848. godine bio je prvak Narodne stranke. Umro je u Radgoni u Štajerskoj , na putu za neko njemačko lječilište, 14. siječnja 1856. godine, a od 1893. godine počiva u Ilirskoj arkadi na zagrebačkom Mirogoju.
Preminuo Lewis Carroll
1898. godine preminuo je Lewis Carroll, engleski književnik. Lewis Carroll, pravim imenom Charles Lutwidge Dodgston bio je engleski pisac i matematičar, čije su dvije priče o Alisinim pustolovinama u čudesnom svijetu postale klasici dječje književnosti. Lewis Carroll je bio pseudonim Charlesa Lutwigea Dodgsona, koji je obrazovanje stekao na Oxfordu gdje je predavao matematiku od 1855. do 1881. godine. Postao je anglikanski svećenik 1861. godine. Četiri godine kasnije, dječje priče koje je pričao kćerki svog predstojnika katedre na koledžu, objavljene su pod imenom Alisa u zemlji čudesa i odmah su postigle uspjeh. Nastavak Lov na zrcalo pojavio se 1872. godine i bio je jednako popularan. Dodgson je također pisao humoristične stihove i nekoliko matematičkih djela. Bio je entuzijastičan i nadaren amaterski fotograf. Njegova omiljena kreacija je bila: Bijeli zec koji je uvijek u žurbi.
(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)