Iz Virovitičkog lista: Dinko Rujer – Virovitica se može pohvaliti da je jedan od prvih gradova u ovom dijelu Hrvatske koji je krenuo s urbanim vrtovima

Zima se pomalo bliži kraju, dolazi nam proljeće, a s njim i vrtlarska sezona. Tom prigodom razgovarali smo s Dinkom Rujerom, višim stručnim suradnikom za komunalno gospodarstvo Upravnog odjela za komunalne poslove i graditeljstvo Grada Virovitice. Glavna tema bili su urbani, odnosno gradski vrtovi u Južnom bloku koje Grad Virovitica dodjeljuje svojim građanima na obrađivanje.
Uskoro počinje povrtlarska sezona. Hoće li se uskoro i u urbanim vrtovima krenuti s radovima?
Upravo to s nestrpljenjem očekujemo jer urbani vrtovi su jedna relacija ljudi koji žive u stanovima i nemaju pristup prirodi i svom komadiću zemlje. U velikim američkim i europskim gradovima došlo je do pojave da ljudi obrađuju zemljište koje Grad ne koristi, a u njegovom je vlasništvu. Jedni to rade iz ekonomske koristi, odnosno da sebi proizvedu hranu, a drugi čisto iz potrebe da se nalaze i rade u prirodi, budući da je čovjek biće koje bez prirode ne može, a ona ujedno blagotvorno djeluje na njegovo zdravlje. Ljudi su to prepoznali te se takva pojava sve više “uvlači” i u manje gradove gdje je prisutno kolektivno stanovanje.
URBANI VRTOVI SU KRENULI 2012. GODINE SA SVEGA DEVET PARCELA, PROŠLE GODINE IH JE BILO 34
Kako su se oni pokazali dosad? Krenulo je pomalo “sramežljivo”, ali čini nam se da je prošle sezone sve bilo obrađeno. Odjeci su, možemo reći, odlični.
– Dapače, Virovitica se može pohvaliti s tim da je jedan od prvih gradova u ovom dijelu Hrvatske koji je krenuo s urbanim vrtovima. Urbani vrtovi su krenuli 2012. godine sa svega devet parcela. Međutim, prošle godine ih je bilo 34. Imamo konstantan porast broja zainteresiranih građana. tako da sada već razmišljamo o eventualnom proširenju u drugi dio grada koji je bliže centru kako bi ljudi lakše došli do svojih parcela. Naime, dolazak obično podrazumijeva nošenje karnistera s vodom i alata budući da zasad nemamo zajedničke objekte gdje bi se to moglo ostavljati.
Znači možemo konstatirati da su građani zadovoljni s obzirom da se krenulo samo s devet, a sada su 34 parcele. Jesu li te parcele ujednačene, pa svi imaju jednako ili netko ima manje, a netko više?
– Krenuli smo s osnovnom površinom, znači 200 i 400 kvadratnih metara, a moram spomenuti da Osijek ima 50 kvadratnih metara. S obzirom da mi ovdje imamo više zemlje, dali smo ljudima mogućnost na većoj parceli obraditi i proizvesti povrće. Imate pojavu gdje ljudi tu kvadraturu, 200 ili 400 kvadrata, podijele među sobom pa vi na jednoj službenoj parceli imate dva ili tri korisnika. Otvoreni smo prema željama ljudi i prilagođavamo se njihovim potrebama.
Kako doći do tog komadića zemlje i zasaditi nešto za sebe?
Ljudi koji su dosad obrađivali parcele uglavnom žele nastaviti i u idućoj godini. Prvo anketiramo ljude da vidimo jesu li su zainteresirani. Uglavnom svi ostaju te obrađuju istu parcelu i sljedeće godine, a svi oni koji žele biti korisnici gradskog vrta mogu na službenim stranicama Grada Virovitice (www.virovitica.hr) pronaći Javni poziv za parcele.
MI POTIČEMO EKOLOŠKU PROIZVODNJU, NO ONA NIJE UVJET NA PARCELAMA
Sezona samo što nije počela. Nakon što je raspisan natječaj vrlo brzo možemo očekivati i korisnike?
– Naravno. Inače, jedna od pogodnosti koju Grad Virovitica pruža novim korisnicima jest to da napravimo osnovnu obradu i uvedemo ih u parcelu koja je spremna za daljnju obradu.
Koja su pravila ponašanja u urbanim vrtovima? Na što se osobito mora paziti?
– Ovdje vrijede pravila koja općenito vrijede kod stanovanja i susjedskih odnosa. Mi potičemo ekološku proizvodnju, no ona nije uvjet na parcelama. Dakle, onaj tko ima mogućnost i želi primijeniti zaštitna sredstva, ne radimo problem, no strože reagiramo ako se ljudi ne pridržavaju pravila primjene tih sredstava. Također, ne smije se prilikom obrade ulaziti na tuđe parcele. Strogo je zabranjeno i paljenje ostataka od proizvodnje. Uklanjanje može biti samo kompostiranjem na parceli ili odvozom na kompostiranje.
Nedavno je u Osijeku održano jedno zanimljivo predavanje na temu mreže urbanih vrtova. Rekli ste da se nešto planira osnovati na tu temu?
– Budući su do 2015. godine Virovitica, Osijek i Belišće jedini gradovi u Slavoniji i Baranji koji imaju urbane vrtove, na inicijativu Grada Osijeka održana je konferencija o mreži urbanih vrtova i donesen je zaključak da se osnuje takva jedna mreža, gdje će Virovitica kao jedan od sudionika biti član. Čak je dogovoreno da će se sljedeća konferencija održati u Virovitici. Dakle, prednjačimo i u tome iako smo mali grad i velika većina ima svoje parcele i dvorišta.
Što se najviše sadi u vrtovima?
– Prvih godina su krenuli ugovori na način da se smije posaditi samo jednogodišnja kultura, no kada dođete tamo, nećete naći samo povrće. Tamo ima ruža, cvijeća, ukratko – šarenilo kultura. Milina je proći onuda i vidjeti što sve ljudi uzgajaju, što ujedno potvrđuje činjenicu da ljudi to ne rade samo iz ekonomske koristi, već da bi uživali, odmorili se i ujedno uzgojili zdravo povrće koje je mnogo ukusnije nego ono u centrima – zaključio je Dinko Rujer. (www.icv.hr)