Na današnji dan: 2. ožujka

Rutherford B. Hayes postao američki predsjednik unatoč tome što je imao manje glasova od suparnika
Svima je poznato da je George W. Bush na predsjedničkim izborima 2000. godine pobijedio unatoč tome što je više glasača glasalo za Ala Gorea (Bush je imao 47.87%, a Gore 48.38%). Razlog tome je američki izborni sustav gdje broj glasova elektora presuđuje o pobjedi, a ne postotak dobivenih glasova. Manje je poznato da izbori 2000. nisu bili prvi na kojima se dogodio takav paradoks. Na današnji dan 1877. izabran je predsjednik Rutherford B. Hayes, premda je dobio čak 3% manje glasova od suparnika Samuela J. Tildena (Hayes 47.9%, Tilden 51.0%). Još se čak dva puta dogodila slična situacija: 1824. i 1888. godine, s time da je 1824. pobjednički kandidat (John Quincy Adams) imao čak i manje elektorskih mjesta, no izabran je glasovanjem u Kongresu. Naime, postoji odredba da ako niti jedan kandidat nema apsolutnu većinu elektorskih mjesta, o pobjedniku odlučuje američki Kongres. Zanimljivo je i koji je predsjednik s najvećom premoći pobijedio svog suparnika. Bio je to slavni Thomas Jefferson, koji je 1804. dobio 72.8%, a njegov suparnik samo 27.2% glasova.

Ostvaren rekordan broj koševa na utakmici NBA lige
Na današnji dan 1962. ostvario je Wilt Chamberlain NBA rekord koji do danas nikada nije nadmašen. Naime, postigao je 100 bodova u jednoj utakmici. Njegova momčad, Philadelphia Warriors, pobijedila je New York Knickse s rezultatom 169-147. Chamberlain, visok 2.16 metara i težak 125 kilograma poznat je filmskoj publici po ulozi u filmu Conan Razarač (Conan the Destroyer) gdje glumi visokog crnog ratnika Bombaatu, čuvara princeze Jehnne. Na spomenutoj utakmici Chamberlain je postigao još nekoliko NBA rekorda: najviše postignutih zgoditaka iz igre (36) i najviše slobodnih bacanja u utakmici (28). Te sezone je potukao i rekorde u prosječnom broju bodova po utakmici (50.4) i u ukupnom broju bodova u sezoni (4,029 ), koji također vrijede do danas.

U Parizu predstavljen optički telegraf
1791. godine u Parizu je predstavljen komunikacijski sustav nazvan semafor. Radilo se o svojevrsnom ‘optičkom telegrafu’ velikih proporcija koji je bio montiran na krovove ili visoka postolja, kako bi ga se vidjelo iz velikih udaljenosti, a sustav je bio popularan krajem 18. i početkom 19. stoljeća.

Na jednom od Jupiterovih mjeseca otkrivena voda
1998. godine na Europi, jednom od Jupiterovih mjeseca, otkrivena voda. Europa, kao i Io, za razliku od ostalih planetnih satelita, ima fizička svojstva donekle slična terestričkim planetima (Merkur, Venera, Zemlja i Mars), što znači da je građena uglavnom od otopljenih silikata. Europa, međutim, za razliku od Ioa, ima sloj leda na površini. Posljednji podaci s letjelice Galileo upućuju na postojanje male željezne jezgre. Ono što je karakteristično za Europu je vrlo vjerojatno postojanje vodenog oceana ispod površine, dubine oko 50 km. Ako bi se ove pretpostavke pokazale točnima, bilo bi to prvo otkriće većih količina vode u tekućem stanju, izvan Zemlje. Zamrzavanje oceana, koji se zapravo sastoji od poluotopljenog leda, priječi toplinska energija oslobođena plimnim silama. Toplina oslobođena u Europinoj površini je oko 10 puta manja od one unutar Ioa. Posljednje fotografije teleskopa Hubble otkrivaju postojanje vrlo slabašne atmosfere (10-11 bara) koja sadrži i kisik. Europin kisik nije biološkog porijekla, već nastaje djelovanjem Sunca i nabijenih čestica na površinski led.

Rođen Bedřich Smetana
1824. godine rođen je Bedřich Smetana, češki skladatelj. Vodio je vlastitu glazbenu školu u Pragu, a neko vrijeme bio je direktor i dirigent Filharmonijskog društva u Göteborgu (Švedska). Bio je glazbeni kritičar novina “Narodni listy”. Godine 1874. napustio je javno djelovanje zbog gluhoće. Skladao je prema temama iz legendi, povijesti i nacionalnog folklora. Ujedno je, kao pijanist, dirigent i organizator, pokretač nacionalnih snaga u češkom muzičkom životu. U grandioznom ciklusu “Moja domovina”, koji obuhvaća šest simfonijskih pjesama, dao je jedinstvenu tonsku apoteozu češkog mita i povijesti. Smetanino cjelokupno djelo sretna je sinteza nacionalnih i tada aktualnih europskih muzičkih elemenata, pučkog i umjetnički dotjeranog izraza.

Rođena Marija Jurić Zagorka
1873. godine rođena je Marija Jurić Zagorka, hrvatska književnica. Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Djelovala i jedno vrijeme uređivala Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana. Piše komedije, romane, jednočinke i satire, tim daje značaj razvoju hrvatske dramske književnosti. Njezino scensko djelo je komedija Jalnuševčani (1917.) koja svoje tematsko izvorište crpi jednako iz hrvatske književne tradicije, kao i iz hrvatke zbilje ondašnjeg vremena. Nije lako odgovoriti na pitanje koliko je Zagorka napisala romana. Međutim, smatra se da je napisala oko trideset i pet, od kojih neki nisu dovršeni, a neki možda nisu ni napisani. Kod čitateljstva, pak, Zagorka je bila veoma popularna. Možda baš zbog toga nisu joj bile sklone neke tadašnje književne veličine, primjerice Đalski, koji je njezina književna ostvarenja nazivao šundliteraturom za kravarice. A zamjerke je nalazio i njezinu novinarskom radu. Kritika je nije cijenila, a čak ni sama Zagorka nije baš pohvalno mislila o svojoj literaturi. Tek u novije vrijeme može se govoriti o primjerenijoj pozornosti koja se daje njezinu djelu. Možda je svijest o Zagorkinoj vrijednosti ponajbolje izrazio književnik Pavao Pavličić koji u Pismima slavnim ženama kaže: “Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za Vas”.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)