Novi popis lektire – “Gospodar prstenova” i “Harry Potter” kao dio literature?

Anakroni popisi lektire za osnovne i srednje škole, žalopojke da mladi ne čitaju i da ih je teško na motivirati na čitanje, nerazvijena kultura čitanja – to su tek neki od prigovora koje godinama slušamo od profesora u školama, roditelja, djece. Prijedlog Nacionalnog kurikuluma za predmet Hrvatski jezik donosi velik zaokret u poučavanju književnosti, a počinje od toga da je lektirni popis potpuno otvoren, da su dodana vrhunska djela domaće i strane suvremene književnosti, da su odabrana djela koja učenici mogu samostalno cjelovito čitati, a s popisa su skinuti zahtjevniji naslovi svjetske i nacionalne književnosti, poput Biblije, Homerovih epova, ‘Don Quijotea’, ‘Judite’, ‘Ribanja i ribarskoga prigovaranja’ ili ‘Robinje’. Djela za koja su stručnjaci koji su radili prijedlog procijenili da ih djeca ne mogu samostalno savladati.

Ukratko, dokinut je nacionalni kanon, program je usmjeren na učenike, a učiteljima je dana autonomija pri izboru naslova koje će raditi.

Primjerice, na popis djela dodana je nobelovka Alice Munro, Amos Oz, Orhan Pamuk, Marina Cvetajeva, Margaret Atwood, J. K. Rowling, Carlos Ruiz Zafon. Od domaćih autora ponajbolji romani suvremene književnosti: poput romana ‘Adio kauboju’ Olje Savičević Ivančević, ‘Črna mati zemla’ Kristiana Novaka, ‘Osmi povjerenik’ Renata Baretića, dva romana Dubravke Ugrešić (‘Forsiranje romana reke’ i ‘Štefica Cvek u raljama života’), ‘Mramorna koža’ Slavenke Drakulić, Tomićev ‘Što je muškarac bez brkova’, poezija Arsena Dedića, Danijela Dragojevića, ‘Ježeva kućica’ Branka Ćopića… Ljubitelji književnosti teško će izboru pronaći ozbiljnije prigovore.

Premda je prijedlog Kurikuluma tek pred javnom raspravom, a voditelj Boris Jokić napominje da se očekuju reakcije, pitali smo profesore hrvatskog jezika i književnosti, one koji neposredno rade s djecom, što o njemu misle i kako vide mogućnosti njegove provedbe u praksi.

U zabočkog Gimnaziji Antuna Gustava Matoša više od dvadeset godina hrvatski jezik i književnost predaje profesorica Dinka Tomašković Presečki. Raduju je promjene i sviđa joj se izbor novih tekstova, a otvorenost popisa opisuje pojmovima slobode i odgovornosti.

‘Još nisam proučila kako se misli napraviti izbor naslova po generacijama s obzirom na recepcijske sposobnosti određenog uzrasta i zadane ishode. Bilo bi dobro da predlagatelji i stručnjaci ipak predlože naslove po godini obrazovanja jer su tako i podijelili sadržaje i ishode’, rekla je Tomašković Presečki za tportal. Zapitala se i kako će, s obzirom na neobavezujući popis, izgledati vanjsko vrednovanje i matura. ‘Svakako se neće smjeti ispitivati sadržaji djela s obzirom na izbornost’, kaže.

(www.icv.hr, www.tportal.hr, Foto: www.citajme.com )