Na današnji dan: 2. travnja

Obilježava se Svjetski dan svjesnosti o autizmu
Glavna skupština UN-a odabrala je datum 2. travnja za obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu čime želi skrenuti pozornosti javnosti diljem svijeta na sve veći problem ovoga složenog poremećaja koji se kod pojedinaca najčešće razvije u prve tri godine života i uglavnom traje do kraja života.

Započela opsada Carigrada
Sultan Mehmed II. 1453. godine započeo je opsadu Carigrada. S oko 100.000 turskih vojnika i plaćenika Mehmed je nakon pustošenja okolice opkolio drevni grad s kopna, a nakon poraza bizantske mornarice i s mora. Caru Konstantinu XI. ponudio je emirat ukoliko se preda što je ovaj odbio poručivši da će se boriti do smrti koja je uz obranu od oko 5.000 konjanika i 15.000 vojnika i zastarjele bojne sprave bila samo stvar vremena. Nakon probijanja legendarnih zidina Turci su navalili u grad, a Konstantin je sa 120 konjanika i 200 pješaka u zadnjem jurišu na neprijatelja junački poginuo pred Zlatnim vratima grada 29. svibnja 1453. nakon čega je uslijedio stravičan trodnevni masakr preostalih branitelja i stanovnika. Pad Carigrada i Bizantskog carstva označio je prekretnicu u povijesti te se često smatra krajem srednjeg vijeka koji je zbog egzila brojnih učenih ljudi iz Bizanta u zapadnu Europu kasnije potaknuo razvoj humanizma i renesanse.

Woodrow Wilson zatražio od Kongresa objavu rata Njemačkoj
Američki predsjednik Woodrow Wilson 1917. godine od Kongresa je zatražio da objavi rat Njemačkoj. Za taj drastični zaokret u stavu trebalo mu je pune dvije godine oklijevanja od kada su 1915. njemačke podmornice potopile prvi američki brod nakon čega je izjavio kako je “Amerika previše ponosna da uđe u taj sukob”. No, predsjednik koji je upravo zbog ‘izolacije’ od rata osvojio još jedan mandat morao je popustiti nakon što su mu Britanci javili kako su presreli njemački poziv Meksiku da uđe u rat i okupira Teksas, New Mexico i Arizonu. Nakon potapanja još šest borodova i objavljivanja telegrama s njemačko-meksičkim namjerama javnost je bila ‘nahuškana’ na rat koji je Kongres objavio već 6. travnja.

Haile Selassie proglašen carem Etiopije
Haile Selassie, rođen pod imenom Tafari Mankonnen, 1930. godine proglašen je carem Etiopije. Posljednji etiopski car, koji je uzeo titulu “Kralja svih kraljeva” kao 225. potomak kralja Salomona, unatoč neslavnom kraju jedna je od ključnih ličnosti kako etiopske tako i afričke povijesti. Osudom uporabe kemijskog oružja pred sam početak 2. svjetskog rata, promicanjem multilateralizma i kolektivne sigurnosti u globalnoj, te agrarna reforma, uspostava parlamenta i emancipacija robova koje je proveo u Etiopiji imali su velik utjecaj na potomke afričkih robova na Karibima, a pogotovo Jamajci gdje je 1930-ih osnovana religija Rastafarijanizam. Sljedbenici Hailea Selassiea smatraju inkarnacijom boga odnosno mesijom koji će sve afričke narode povesti u zlatno doba mira, pravednosti i blagostanja čemu je zasigurno doprinjela rečenica koja i danas ima više nego ‘mesijansko’ značenje: “Moramo postati članovi nove rase, koja će nadići sitničave predrasude, dugujući našu krajnju odanost ne nacijama, već našim bližnjima unutar ljudske zajednice.”

Charlie Chaplin vratio se u SAD
Legendarni glumac Charlie Chaplin 1972. godine vratio se u SAD prvi puta nakon odlaska tijekom ’50-ih. Tada je tijekom tzv. Red Scare-a označen kao komunist te je zbog opće paranoje, izolacionizma i prijetnji otišao. Chaplin je uvijek naginjao lijevoj opciji, žestoko je osuđivao nacizam i nacionalizam, tijekom 2. svjetskog rata zalagao se za savezničku pomoć Sovjetskom savezu, a u nekim svojim djelima poput filma Monsieur Verdoux kritizirao je kapitalizam što mu je na leđa ‘natovarilo’ FBI čiji agenti su ga pod sumnjom špijunaže aktivno pratili. Po odlasku je u Europi snimio film A King in New York u kojem je na sebi svojstven satirički način opisao opću paranoju i ‘strah od komunizma’ koji ga je primorao da napusti SAD.

Preminuo Papa Ivan Pavao II.
Na današnji dan 2005. godine u 21 sat i 37 minuta umro je papa bl. Ivan Pavao II., u svom stanu u Vatikanu. Uzrok smrti bio je zastoj srca usred hipotenzije i nedovoljne cirkulacije izazvane septičkim šokom. Sepsa je, pak, bila uzrokovana ranijom urinarnom infekcijom. Posljednje papine riječi bile su na poljskom jeziku i navodno su glasile: “Pozwólcie mi odejść do domu Ojca”. (Dozvolite mi otići u Očev dom). Nekoliko dana prije papa je primio bolesničko pomazanje od svog prijatelja i tajnika Poljaka Stanisława Dziwisza (danas kardinal nadbiskup Krakowa). Dok je papa umirao, deseci tisuća ljudi okupili su se na Trgu sv. Petra u Rimu. Papa je ostavio pisanu oporuku, u kojoj je izričito tražio da ne bude pokopan u sargofagu, nego jednostavno u zemlju. Želja mu je ispunjena i pokopan je ispod crkve sv. Petra. Na papinom sprovodu okupio se najveći broj stranih državnika u povijesti (više nego na ranijim sprovodima Tita i Churchilla). Ivan Pavao II. proglašen je blaženim 1. svibnja 2011. godine. Njegov lijes izvađen je i stavljen u jedan od oltara crkve sv. Petra u Vatikanu, kako bi se vjernicima olakšalo njegovo štovanje.

(www.icv.hr, Foto: Wikipedija)

PROMO

Povezane vijesti

Skip to content