Na današnji dan: 30. travanj

Eksplodirala najsvjetlija supernova u zabilježenoj ljudskoj povijesti
Na današnji dan davne 1006. godine, dakle u ranom srednjem vijeku, eksplodirala je na nebu najsvjetlija supernova u zabilježenoj ljudskoj povijesti. Riječ je bila o eksploziji zvijezde udaljene oko 7,200 svjetlosnih godina od Zemlje. Nalazila se u zviježđu Vuka (latinski Lupus). Po nekim je izvještajima vizualna veličina te supernove iznosila kao pola Mjeseca, a svjetlost je bila tako sjajna da se po noći moglo vidjeti objekte na Zemlji, a neki smatraju da se čak moglo i čitati. Da budemo precizni, navedena supernova eksplodirala je, dakako, oko 7,200 godina ranije, a 1006. godine svjetlost te eksplozije došla je do naše planete. Pretpostavlja se da je do te supernove došlo tzv. “dvostrukim degenerativnim” procesom. Riječ je o situaciji kad se dvije zvijezde tipa bijelog patuljka vrte jedna oko druge (tj. oko zajedničkog centra mase), a zatim se spoje u masu koja može eksplodirati. Pri tome nastaju naročito velike supernove, veće nego u slučaju eksplozije samo jedne zvijezde. Danas se još uvijek u zviježđu Vuka mogu vidjeti ostaci te supernove iz 1006. godine. Imaju oblik velike ljuske promjera čak 20 parseka, što je 65.2 svjetlosnih godina (gotovo kao udaljenost od Sunca do poznate zvijezde Aldebaran).
Legija stranaca sa 65 ljudi suprotstavila se sili od oko 3000 vojnika
Na današnji dan 1863. godine dogodila se bitka koja je postala živuća legenda za francusku Legiju stranaca. Obljetnica te bitke i danas se svake godine svečano obilježava u Legiji stranaca, i to u njenom glavnom sjedištu u gradu Aubagne u južnoj Francuskoj, desetak kilometara od Sredozemnog mora i grada Marseillea. Bitka koja se dogodila na današnji dan doista ima herojski karakter, jer se u njoj jedna satnija od 65 pripadnika Legije stranaca suprotstavila neprijateljskoj sili od nekoliko tisuća vojnika (čak do 3000 protivničkih vojnika stiglo je izgleda na mjesto zbivanja potkraj bitke). O čemu je zapravo bila riječ? Naime, bilo je to doba francuske intervencije u Meksiku, kad je car Napoleon III. ratovao protiv tamošnjih republikanaca, nastojeći ostvariti hegemoniju na Meksikom (to mu je kasnije doista i uspjelo pa je Maksimilijan Habsburški postavljen za cara Meksika po planu Napoleona III.). Dok su francuske trupe 1863. godine opsjedale meksički grad Pueblu, poslan im je s obale opskrbni konvoj sa streljivom, opremom i oko 3 milijuna franaka. Taj konvoj štitila je spomenuta četa Legije stranaca, koja je brojila 65 ljudi. Od toga su bila 3 časnika i 62 legionara. Četom je zapovijedao kapetan Jean Danjou. Kod Palo Verdea četu je prvo napala meksička vojna sila od oko 800 pripadnika konjice. Kapetan Danjou i legionari zauzeli su obrambeni položaj, nastojeći zadržati Meksikance podalje od vrijednog konvoja kojeg su štitili. Pripadnici Legije utvrdili su se u jednoj lokalnoj hacijendi, zvanoj “Hacienda Camarón”. Imala je oko 3 metra visoke zidove. Kad su Meksikanci zahtijevali predaju legionara, ovi su ih odbili unatoč velikoj brojčanoj razlici. Meksička sila od 800 konjanika povećala se ubrzo još za oko 1200 pješaka. Legionari su se svejedno tvrdoglavo branili. Kapetan Danjou pogođen je u prsa i poginuo je, no njegovi su se ljudi nastavili boriti. Kad su ostali bez streljiva, izveli su čak i juriš bajunetima, premda ih je bilo samo šest. Do danas se podvig te čete dobro pamti u francuskoj Legiji stranaca. Četa je uspjela spriječiti Meksikance da zaustave spomenuti logistički konvoj i Puebla je bila osvojena. Danas je umjetna ruka poginulog kapetana Danjoua (pravu je izgubio ranije) najvrjednija relikvija Legije stranaca i svake se godine svečano nosi u procesiji prilikom parade na tzv. “Dan Cameronea” (nazvan po francuskom pisanju meksičkog mjesta Camarón gdje je bila bitka).
Završen Vijetnamski rat
Sjevernovijetnamske trupe 1975. godine osvojile su Saigon čime je završen Vijetnamski rat koji je trajao od 1959. Snage pod vodstvom generala Van Tien Dunga dan ranije započele su završni napad na grad jakim artiljerijskim bombardiranjem, dok su američke trupe i diplomacija žurno evakuirani. Ubrzo nakon početka napada sjevernovijetnamska vojska osvojila je ključna mjesta u gradu, a nakon što su na predsjedničku palaču izvjesili svoju zastavu vlada Južnog Vijetnama je proglasila kapitulaciju. Uz Ho Ši Mina, najpoznatiji sudionik vijetnamskog rata je general Vo Nguen Giap, briljantni vojni strateg koji je porazio i Francuze kod Dien Bien Phua, te izgradio strategiju koja je na kraju otjerala Amerikance iz Vijetnama, čime se uvrstio među najuspješnije vojskovođe 20. stoljeća. Saigon je nakon pada preimenovan u Ho Chi Minh City, a njegov pad slavi se kao Dan ujedinjena Vijetnama.

Engleska, Škotska i Wales spojeni u Veliku Britaniju
1707 – Zapravo, ujedinjenje kraljevstava Škotske i Engleske predloženo je još 100 – tinjak godina prije nego što se zapravo dogodilo 1707. godine. Nepovjerenje i sumnje razdvajale su ove dvije države kroz 17. stoljeće i time spriječili uniju. Škotska se bojala da će, ako uđe u uniju postati samo jedna od regija Engleske kako se o dogodilo četiri stoljeća ranije Walesu. S druge strane, Engleska se bojala kako će Škoti stati na stranu Francuske i ponoviti savez poput njihovog tzv “Alud Alliance” (gdje su se borili protiv Engleskog utjecaja) Engleska se oslonila na Škotske vojnike u nadi da neće promjeniti strane i otići Francuzima jer bi to bilo pogubno za Englesku. Nekoliko financijskih poticaja “uvjerli su” sumnjičave Škotske ministre u beneficije unije s Engleskom. Robert Burns ovu je uniju komentirao:”Škotski su ministri kupljeni i prodani Engleskim zlatom”.

Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni u Bečkom Novom Mjestu
Hrvatski ban i vojskovođa Petar Zrinski i njegov šurjak, plemić i pjesnik Fran Krsto Frankapan, 1671. godine pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu. Dvojica hrvatskih plemića bili su dio organizatora urote hrvatskih i ugarskih velikaša, poznate pod nazivom Zrinsko-frankopanska urota, nezadovoljnih centralizatorskom oklijevajućom politikom Bečkoga dvora, koji je sklapao ponižavajuće mirovne sporazume s Osmanlijama. Godine 1664. carska vojska je strahovito razbila Turke kod sv. Godharda, ali tu pobjedu Leopold I. nije iskoristio nego je sklopio sramotni Vašvarski mir s uvjetima kao da su Turci pobjednici. Hrvatska i Ugarska nisu priznale dogovor s nevjerojatno lošim uvjetima da Turci mogu zadržati sve što su do početka rata osvojili, a kako im je Beč podlom politikom onemogućio da se zakonito izbore za svoja prava, nije bilo druge nego da se hrvatske i ugarske vođe udruže, te da ostvare svoja prava pobunom. Car Leopold I. doveo je hrvatske velikaše 1670. u Beč pod izgovorom pomirenja, ali ih je odmah dao uhititi i zatočiti u jednoj od kula zloglasne tamnice u Bečkome Novom Mjestu. Optužba je bila tako vješto sročena da je osuda mogla glasiti jedino – smrt, te su Zrinski i Frankopan 18. travnja 1671. osuđeni zbog uvrede kralja i izdaje zemlje na strašnu smrt odsijecanjem desne ruke i glave. Kosti dvojice velikana hrvatske povijesti 1919. premještene su u grobnicu u Zagrebačkoj katedrali pod Frankopanovim stihom ‘Navik on živi ki zgine pošteno’.
George Washington preuzeo službu prvog predsjednika Sjedinjenih Država
Vođa američke Kontinentalne vojske i pobjednik Američkog rata za nezavisnost George Washington, 1789. godine preuzeo je službu prvog predsjednika Sjedinjenih Država. Iako ispočetka nije želio prihvatiti predsjedničku poziciju Washington, koji je do danas ostao jedini predsjednik SAD-a kojega je poduprlo 100 posto izbornog tijela, popustio je i na svečanosti u Federal Hallu u New Yorku po Ustavu SAD-a izrekao prisegu. Bivši vojskovođa pokazao se kao uspješan političar i administrator te je 1792. opet izabran za predsjednika, a tijekom tog mandata, kojega je odradio prilično nevoljko, odbio je kandidaturu za treći i uspostavio tradiciju maksimalnog služenja dva predsjednička mandata.

Adolf Hitler u Berlinu počinio samoubojstvo
Njemački političar i nacistički diktator Adolf Hitler prema pretpostavkama povjesničara 1945. godine ubio se u svom bunkeru u Berlinu. S vojnog gledišta Njemačka je 1945. već izgubila rat, no Hitler nije dozvolio nikakve mirovne pregovore sa savezničkom snagama. Zadnji mjeseci rata prolaze po njegovom naređenju u medijskoj kampanji o obnovi čuda dinastije Brandenburg koja će spasiti Njamačku. Bez obzira na tu ‘nadu’ u travnju 1945. kad je Crvena armija došla na domak granica Berlina, mnogi su savjetnici predlagali Hitleru predlagali da se skloni u Bavarsku ili u austrijske planine gdje bi se mogao dulje održati, no Hitler je, uvelike pod utjecajem Josepha Goebbelsa, odlučio ostati i umrijeti u glavnom gradu Reicha. Pošto je Crvena armija opkolila centar grada i parlament u kojem se nalazio Hitlerov bunker, smatra se da je nacistički vođa izvršio samoubojstvo kombiniranjem trovanja cijanidom i pucnjem u glavu. Hitlerovo i tijelo njegove dugogodišnje ljubavnice Eve Braun, vojnici Crvene armije pronašli su spaljeno u plitkom grobu u vrtu parlamenta. Krajem 20. stoljeća otkrilo se da je sovjetska vojska pokupila Hitlerove ostatke te da su zadržali nekoliko dijelova njegove lubanje što je potvrđeno DNK analizom ostataka s osobama u bližim porodičnim vezama.

Rođen Paul Verlaine
Francuski pjesnik Paul Verlaine, autor poeme Pjesničko umijeće, koju pjesnička generacija osamdesetih godina prihvaća kao manifest simbolizma, inače osoba s brojnim psihičkim problemima zbog kojih je često imao problema sa zakonom i boravio u zatvorima, između ostalog i zbog pucanja na kolegu Rimbauda, ali nesumnjivo velik i inspiriran pjesnički um, rođen je u Metzu 1844. godine.
Rođen Max Nettlau
Njemački povjesničar i anarhist Max Nettlau, dugogodišnji suradnik Errica Malateste i Pjotra Kropotkina, koji je od kraja 19. stoljeća do 2. svjetskog rata sudjelovao u anarhističkom pokretu i ulagao ogromne napore kako bi zbivanja u njemu i oko njega ostala dokumentirana za buduće generacije, rođen je 1865. godine u Neuwaldeggu u Austriji.
Rođen Vladimir Vidrić
Hrvatski književnik Vladimir Vidrić, jedan od najistaknutijih lirika moderne, na glasu zbog svog burnog života, nevjerojatne inteligencije i fotografskog pamćenja, autor pjesama Jutro, Pejzaž, Adieu, Ex Pannonia, Dva levita i brojnih drugih, rođen je u Zagrebu 1875. godine.
Rođen Adrian Pasdar
Američki glumac i redatelj Adrian Pasdar, najpoznatiji po ulozi Jima Profita u kultnoj TV seriji Profit, te po ulogama u filmovima Near Dark, Mysterious Ways i onima Nathana Petrellija i Sylara u seriji Heroes, rođen je 1965. godine u Pittsfieldu u Massachusettsu.
Rođena Emma Pierson
Britanska glumica Emma Pierson, najpoznatija po ulozi Anne Thornton-Wilton u humorističnoj seriji Hotel Babylon, te po nastupima u filmovima Virtual Sexuality, Angell’s Hell i Bloodlines, rođena je u Plymouthu u Devonu 1981. godine.
Rođena Kirsten Dunst
Američka glumica i pjevačica Kirsten Dunst, dobitnica brojnih nagrada među kojima su MTV Movie Award, Empire Movie Award, CFCS i BSFC Award, višestruko nominirana za nagrade Saturn i Zlatni globus, poznata po ulogama u filmovima Interview with the Vampire, Little Women, Drop Dead Gorgeous, The Crow: Salvation, Spider-Man 1, 2 i 3, Marie Antoinette i brojnim drugima, rođena je 1982. godine u Point Pleasantu u New Jerseyu.
Preminuo Édouard Manet
1883. godine preminuo je Édouard Manet, francuski slikar koji se proslavio slikama “Olimpija” i “Doručak na travi” koje su nakon prvog izlaganja u javnosti, početkom druge polovice 19. stoljeća svojim temama i kompozicijom izazvale kulturni skandal.

(www.icv.hr, mh, mru, Foto: Ilustracija)