Osnovana Électricité de France
Na današnji dan osnovana je najveća električna kompanija na svijetu – Électricité de France (EDF). Zanimljiv je podatak da ona prizvodi čak oko 22% električne energije čitave Europske unije, a ima godišnji prihod od oko 65 milijardi eura (nekoliko puta više od državnog proračuna RH). EDF ima oko 158,000 zaposlenika, a opskrbljuje oko 37,000,000 potrošaća električnom energijom.
Zanimljivo je da EDF čak oko 84.7% svoje električne energije proizvodi pomoću nuklearnih centrala. Pri tome koristi 58 aktivnih nuklearnih reaktora, što je 13.2% svih svjetskih nuklearnih reaktora. Iz ugljena EDF proizvodi samo oko 2.7% svoje električne energije. Ta velika kompanija nastala je na današnji dan nacionalizacijiom i spajanjem oko 1,700 manjih francuskih proizvođača električne energije. EDF je dobila monopol na proizvodnju struje u Francuskoj, koji je držala sve do 1999. godine. Do 2004. godine EDF je bila državna kompanije u potpunom vlasništvu francuske vlade. Te godine stavljene su njene dionice na Parišku burzu, no francuska vlada posjeduje i dalje oko 85% EDF-a.
Otkriven kip Venere s Milosa
Na egejskom otoku Milosu (bivšem Melosu), 1820. godine otkriven je kip Venere s Milosa, starogrčko umjetničko djelo koje prikazuje Afroditu, grčku božicu ljubavi i lova, te jedan od najpoznatijih i najbitnijih djela antičke grčke umjetnosti. Mramorni kip visok 203 centimetra izrađen je između 130. i 100. godine pr.K., vjeruje se da ga je izradio Alexandros Antiohijski, a otkrio ga je francuski mornarički časnik Olivier Voutier. Drugi časnik, Jules Dumont d’Urville prepoznao je unatoč oštećenju (polomljenom nosu) vrijednost skulpture te se potrudio da ju preko francuskog veleposlanika u Turskoj otkupi što im je i pošlo za rukom no tek nakon otpora lokalnog grčkog stanovništva s kojima su se francuski mornari čak i sukobili prilikom čega su s kipa otkinute obje ruke. Kip je danas izložen u muzeju Louvre u Parizu.
Clint Eastwood izabran za gradonačelnika grada Carmel-by-the- Sea
Na današnji dan izabran je glumac Clint Eastwood za gradonačelnika u kalifornijskom gradu Carmel-by-the-Sea. Taj se grad nalazi na obali Tihog oceana, 190 kilometara južno od San Francisca. To je jedan od najstarijih gradova u Kaliforniji, osnovan od slavnog franjevačkog misionara Junipera Serre. Grad ima oko 4,000 stanovnika i vrlo je bogat. Većina stanovnika su umjetnici. Eastwoodu je kandidatura za gradonačelnika bila prva u političkoj karijeri. Kad je Eastwood pobijedio na izborima, tadašnji predsjednik Ronald Reagan (također glumac) nazvao ga je i šaljivo ga upitao: “Što glumac koji je jednom nastupao s majmunom u filmu radi u politici?” (aludirao je na Eastwoodov film “Čovjek Iz San Fernanda”, a Reagan je i sam snimio film s jednim majmunom “Bedtime for Bonzo”). Zanimljivo je da je Eastwood za vrijeme svog gradonačelničkog mandata dovršio snimanje jedne od svojih najpoznatijih uloga – one u filmu Vojničina (Heartbreak Ridge).
Snage sultana Bajbarsa zauzele najveću križarsku utvrdu na Bliskom Istoku
Na današnji dan 1271. godine zauzele su snage sultana Bajbarsa najveću križarsku utvrdu na Bliskom Istoku – znameniti Krak des Chevaliers. Taj veliki dvorac bio je u vlasništvu vitezova ivanovaca, poznatih i pod imenom hospitalci (postoje i danas kao malteški vitezovi). Krak des Chevaliers sagrađen je otprilike 100 godina ranije, u doba kad je Jeruzalem još bio u posjedu kršćana. Dvorac se nalazi na današnjem teritoriju Sirije, nedaleko od sjeverne libanonske granice. Riječ je o brdovitom području udaljenom oko 35 kilometara od obale Sredozemnog mora. Kako je sultan Bajbars uspio zauzeti najjaču križarsku utvrdu? Naime, Bajbars je bio moćan vladar Egipta, a vladao je i Sirijom, te znatnim dijelom Arabije, Libije i Svete Zemlje. Sam Bajbars bio je neobičnog podrijetla za jednog egipatskog vladara. Naime, rođen je na Krimu (danas dio Ukrajine) kao turkijski Kuman ili Kipčak. Zanimljivo je da je bio plavokos i svijetle puti, a imao je navodno i plavkaste oči. Doveden je kao rob u Egipat, a zatim je postao vojnik (u muslimanskom svijetu u to je doba bilo uobičajeno uzimati vojnike stranog podrijetla). Od uspješnog vojskovođe uspio je postati sultan Egipta. O moći njegove vojske najbolje govori podatak da su uspjeli pobijediti vojsku Mongola (Tatara) u slavnoj bitki kod Ain Jaluta. Bio je to zapravo prvi put da je mongolska invazija trajno spriječena u nekom dijelu svijeta, pa se ta bitka uzima za jednu od najvećih prekretnica u svjetskoj povijesti. Sultan Bajbars došao je pod Krak des Chevaliers sa znatnom vojskom i odmah je dao sagraditi tzv. “mangonele” – opsadne strojeve slične katapultu. Ti su strojevi imali ulogu bacanja kamenja na zidove tvrđave, kako bi ih oštetili i srušili. Ukupno je opsada trajala oko 36 dana, a opsjedatelji su uspijevali probiti jedan po jedan obrambeni zid, sve dok nisu stigli do unutarnje jezgre dvorca. Na kraju su muslimani upotrijebili varku. Proslijedili su braniteljima krivotvoreno pismo u kojem im veliki meštar Reda ivanovaca navodno daje dozvolu da se predaju. I doista, branitelji su se predali, a Bajbarsim je navodno poštedio život. U dvorcu je kršćanska kapela zatim pretvorena u džamiju.
Preminuo Pablo Picasso
1973. godine preminuo je Pablo Picasso, španjolski slikar. Njegova je darovitost bila izuzetna od najranijeg djetinjstva. Njegova prva riječ bila je „piz”, skraćeno od lápiz (što je španjolska riječ za olovku). Njegov otac, također umjetnik, obrazovao ga je od 7. godine. Nakon što je, igrom slučaja, dovršio očevu sliku golubova, otac mu je predao sve svoje kistove, boje i palete i nikada više nije slikao iz razloga što je slika bila zadivljujuće lijepa. Sa 16 godina upisao se na Likovnu Akademiju San Fernando (Real Academia de Bella Atres de San Fernando) u mjestu La Coruna u Španjolskoj, gdje je nekada predavao njegov otac. Umjetnički, bio je godinama ispred kolega u razredu koji su bili 5-6 godina stariji od njega. Gotovo da nema likovnog područja u kojem Picasso nije izrazio svoj umjetnički kreativni genij. Bavio se slikarstvom na platnu i na zidu, skulpturom, grafikom i keramikom, izrađivao kolaže i plakate i u svemu tome bio velik. Njegov golemi opus obuhvaća više stvaralačkih faza: modru, ružičastu, kubističku, zatim klasičnu, nadrealisitčku i ekspresionističku. Prema Guinnessovoj knjizi rekorda Picasso je bio najplodniji umjetnik u povijesti. Računa se da je naslikao oko 13.500 slika, 100.000 otisaka i grafika, 34.000 ilustracija za knjige i 300 skulptura. Ukupna vrijednost svih njegovih djela računa se u milijardama eura.
(www.icv.hr, Foto: Wikipedija)