Na današnji dan: 18. svibanj

Utemeljen Pag
Luka Pag, koja se nalazi na istoimenom otoku u sjevernodalmatinskoj otočnoj skupini, poznatom po stočarstvu i vinogradarstvu, paškom siru i čudesnim paškim čipkama, utemeljena je godine 1443. godine pošto su njezini stanovnici napustili Stari grad, tri kilometra južnije. Inače, naziv Villa Pagi spominje se prvi put u povijesti godine 1070. Novi grad Pag, čiji su temelji postavljeni 18. svibnja 1443. godine, arhitektonski i graditeljski oblikovao je većim dijelom najveći hrvatski graditelj i kipar, majstor Juraj Dalmatinac, koji je tri godine prije upravo počeo raditi na glasovitoj šibenskoj katedrali. Taj veliki umjetnik prenio je u to doba u hrvatske krajeve građevne i ukrasne oblike kasne mletačke cvjetne gotike, ali i zakonomjernosti srednjovjekovne urbane cjeline, njezin red i logiku prostorne oblikovanosti. Sve te značajke vidljive su u konceptu gradnje u Pagu, središnjem položaju gradskog trga te pravilno izvedenim ulicama, s ravnomjerno postavljenim pročeljima zgrada. U tom pogledu posebno je zanimljiva katedrala iz 15. stoljeća, s njezinom jednostavnom, čvrstom i nekićenom fasadom, te franjevački samostan iz 16. stoljeća. Osim u Pagu, Juraj Dalmatinac radi u to vrijeme i u drugim mjestima na jadranskoj obali. Nakon postavljanja vijenca od 74 glave na vanjskoj strani apside katedrale u Šibeniku, gdje je snažnim realizmom prikazao crte lica naših ljudi, uređuje u Splitu kapelu Svetog Staša, a u Dubrovniku popravlja Knežev dvor i završava kule Minčete. Na taj način, od sjevera do juga jadranske obale – od Paga do Dubrovnika – stvara se jedinstven i autentičan graditeljski stil.

Objavljen horror roman Drakula
Vjerojatno najpoznatiji horor roman svih vremena, Drakula, irskog pisca Brama Stokera, prvi je put objavljen 1897. godine u Londonu. Stoker je spisateljsko iskustvo stekao dok je radio u poznatom londonskom Lyceum Teatru i to pišući romane i priče kako bi si podebljao budžet. Pod utjecajem brojnih djela koja su se bavila fantastikom počeo je proučavati europski folklor, a najveći utjecaj na njega ostavio je esej Emily Gerard ‘Transylvania Superstitions’. Lik Drakule najvjerojatnije je utemeljen na vlaškom knezu Vladu Tepešu III. koji je, uz prekide, vladao od 1446. do 1476. godine. Vlad je ratovao s Turcima i bio je poznat po iznimnoj okrutnosti prema neprijateljima koje je osobito volio nabadati na kolce zbog čega je ostao poznat i kao Vlad Nabadač. Na taj je način prema pretpostavkama povjesničara ubio desetke tisuća zarobljenika i došao na vrlo zao glas među Turcima, ali i u cijeloj istočnoj Europi. Ime Drakula naslijedio je od oca koji je bio član viteškog Reda Zmaja. Drac na rumunjskom znači zmaj, a Dracul prema nekima znači zmajev sin. Legende o vampirima su poznate u cijeloj Europi, a pomiješane s detaljima slabo poznate povijesti udaljene regije irskom su piscu bile sasvim dovoljne da stvori iznimno dobru priču. U vrijeme kad je roman izašao nije izazvao veliko zanimanje, a čitatelji su ga promatrali kao još jednu dobru avanturističku priču, no svoj pravi uspjeh Drakula je doživio tek na filmu. 1922. godine snimljen je Nosferatu, ali kako film nije imao autorska prava tvorci su završili na sudu, no najveći uspjeh bio je vjerojatno Drakula iz 1931. godine u kojem se proslavio Bela Lugosi, a koji je postavio temelje klasičnim horor filmovima.

Napoleon Bonaparte proglašen carem
Na današnji dan 1804. godine Napoleon Bonaparte (slika gore) proglašen je carem Francuza (franc. Empereur des Français). Bio je to, dakako, prekretni događaj u europskoj povijesti jer je time u Europi praktički rođeno novo carstvo. U tom su trenutku u Europi postojala samo dva starija carstva – Rusko i Njemačko (koje se službeno nazivalo Sveto Rimsko Carstvo). Inače, pojam “carstvo” potjecao je upravo iz antičkog Rima. To se vidjelo i po tome što su se za careve koristile rimske titule “imperator” i “caesar” koje su u lokalnim jezicima tijekom vremena preobražene u francuski “empereur”, njemački “Kaiser” i ruski “car”. Zanimljivo je da Napoleon formalno nije sam sebe proglasio carem, nego je to učinio francuski Senat. Naime, Napoleon je do tada imao položaj “prvog konzula” (franc. Premier Consul) Francuske Republike. U praksi je zapravo vladao Francuskom kao vojni diktator. Dakako da je zapravo on sam organizirao da ga Senat proglasi carem. Pri tome se pazilo na finese. Naime, Bonaparte nije postavljen za “cara Francuske”, nego za “cara Francuza”. Time je nominalno nastavila postojati Francuska Republika, ali je njome od sada vladao car. Dakako, to su bile samo formalnosti koje su maskirale pravo stanje stvari. Do 1808. godine Napoleon je uspio potpuno izbrisati pojam “Republika” i od tada se i službeno svugdje pojavljuje natpis “Francusko Carstvo”. Da bi učinio svoj carski status legalnim, Napoleon je organizirao i referendum u studenom 1804. godine. Na referendumu je čak 99.93% glasača podržalo njegovo imenovanje carem.

Indija detonirala svoju prvu nuklearnu bombu
Na današnji dan 1974. godine Indija je detonirala svoju prvu nuklearnu bombu. Test je obavljen usred pustinje Thar, na lokaciji zvanoj “Testno područje Pokhran”. Riječ je o mjestu u indijskom Radžastanu, oko 80 kilometara udaljenom od granice s Pakistanom. Jakost eksplozije procjenjuje se na otprilike 8 kilotona, što je relativno malo (kao pola bombe bačene na Hirošimu). Tu prvu indijsku bombu obično se naziva “Nasmiješeni Buda” (detonirana je na dan kad se održavao budistički festival “Sambuddhatva jayanthi”). Bomba je bila teška oko 1400 kilograma. Detonirana je čak 107 metara pod zemljom. Indijska premijerka u to doba bila je Indira Gandhi, a eksplozija prve indijske nuklearne bombe ojačala joj je ugled. Kasnije je Indija nastavila razvoj nuklearnog oružja pa je 1998. godine testirala i prvu termonuklearnu bombu. Procjenjuje se da danas Indija raspolaže s 80 do 100 nuklearnih bombi. Dapače, Indija posjeduje toliko plutonija da bi teoretski mogla izraditi čak oko 1000 atomskih bombi. Važna je i činjenica da Indija raspolaže i znatnim brojem raketa za lansiranje nuklearnog oružja. Jedan od novijih raketnih sustava je Akash prikazan na gornjoj fotografiji, koji bi teoretski naoružan nuklearnom bojnom glavom mogao uništavati neprijateljske balističke projektile u zraku.

Eruptirao vulkan Mount Saint Helens
Vulkan Mount Saint Helens, koji je od 1857. godine mirovao, eruptirao je jačinom ekvivalentom 10-megatonskoj bombi 1980. godine. Stratovulkan u saveznoj državi Washington u ožujku te godine počeo je pokazivati znakove pojačane aktivnosti, a u magmatskoj komori počeo se stvarati pritisak koji je izdizao planinu uzrokujući izbočenje na sjevernoj strani vulkana. Čunj se izdizao oko 150 cm na dan, a znanstvenici su upozorili da bi čunj, tada visok oko 100 m, mogao izazvati veliku lavinu, no nitko nije mogao predvidjeti jednu od najvećih erupcija modernog doba koju je zasjenio jedino Pinatubo 11 godina kasnije. U 20:32h po lokalnom vremenu potres magnitude 5,0 prema Richteru uzrokovao je klizanje oko 2 kubična kilometra naslaga što je stlačenu magmu i plinove naglo dovelo u kontakt s daleko nižim atmosferskim tlakom. Eksplozija koja je uslijedila bila je epskih proporcija, vrući vulkanski plinovi, pare, pepeo, magma i stijene izlijetali su kroz razvaljenu planinu, izderane grebene i sravnjene šume do udaljenosti od 28 km, a 400 milijuna tona pare i prašine završilo je u atmosferi. Piroklastični tokovi spustili su se brzinom koja je od početnih 350 km/h uskoro dosegla više od 1.000 km/h. Sve što se našlo na putu eksplozije u potpunosti je zbrisano. Tragačke patrole s opustošenog područja su spasile 198 ljudi, a 61 osoba je smrtno stradala ili su proglašene nestalima u pepelu i ruševinama. Ukupno je potpuno uništeno oko 600 kvadratnih kilometara šume, izginulo je oko dva milijuna životinja, a uništeno je 26 jezera i više od 240 km riječnih tokova, a planina Saint Helens smanjila se s 2.950 m na 2.550 m visine.

Rođen Ruđer Bošković
1711. godine rođen je Ruđer Bošković, hrvatski znanstvenik. Bošković je rođen u Dubrovniku kao šesti sin i osmo dijete u obitelji koju su osnovali Nikola Bošković (preselio iz sela Orahova Dola u Dubrovnik oko 1688. – Dubrovnik, 1721.) i Pavle Bettera (Dubrovnik, 1674. – Dubrovnik, 1776.). Osnovno obrazovanje je stekao u Dubrovniku, a s 15 godina odlazi u Rim, gdje stupa u isusovačko Papinsko sveučilište Gregorianu i 1732. godine završava filozofiju, a nedugo potom i teologiju. Po svršenom studiju teologije zaređen je za svećenika i stupio je u isusovački red. Godine 1740. postaje profesor matematike.
Njegova slava je zasjenila njegove, za hrvatsku kulturu vrijedne spomena braću i sestre: Petra, Bara i Anicu. Pritom valja napomenuti da je Ruđer Bošković i među predcima imao hrvatske pjesnike: unuk je religijskog pjesnika Bara Bettere. Ruđer Bošković se bavio mnogim matematičkim problemima, beskonačno malim veličinama, logaritmima negativnih brojeva, problemom tijela maksimalne atrakcije itd. U svojoj knjizi Elementa matheseos universae, Rim 1754., daje znatan broj teorema iz trigonometrije, prvi izvodi četiri osnovne diferencijalne formule sferne trigonometrije, kao i oskulatorni krug. U raspravi De aestu maris, prvi među matematičarima govori o neeuklidskoj geometriji, u kojoj se s krivuljama radi isto kao i s pravcima, te predlaže geometriju s tri i više prostornih i jednom vremenskom veličinom, koja se i danas upotrebljava.

Preminula Milka Trnina
1941. godine preminula je Milka Trnina, hrvatska operna pjevačica. Nazivali su je pjevajućom Eleonorom Duse. Premda je u prvom redu bila wagnerijanska pjevačica, veličanstveno je interpretirala i Beethovenovu Leonoru u Fideliju ili prpošnu Fiordiligi u Mozartovoj operi Cosi fan tutte, a Puccini je rekao da se nijedna Tosca ne može usporediti s Trninom. Najbolji kritičari njezina doba smatrali su da je Wagnerove junakinje pjevala onako, kako ih je sam Wagner zamišljao. Nastupala je u Njemačkoj i mnogim drugim europskim zemljama, te u Rusiji, Engleskoj i SAD-u .

Mameluci uništili križarsku kneževinu Antiohiju
Mamelučki sultan Baibars 1268. godine uništio je križarsku kneževinu Antiohiju. Mameluci su 1250. srušili dinastiju Ajubida, preuzeli vlast u Egiptu i vladali njime gotovo tri stoljeća. Grad Antiohija je od helenističkog razdoblja bio važna strateška lokacija. U 7. stoljeću osvojili su ga Arapi, u 10. stoljeću Bizantinci, u 11. stoljeću Seldžuci, no oni su ga zadržali samo 14 godina do dolaska križara 1098. koji su je nakon devet mjeseci opsade osvojili na prevaru i u njoj utemeljili jednu od svojih kršćanskih kneževina. Sultan Baibars Antiohiji je počeo prijetiti već 1260., poglavito zbog toga što je kneževina bila vazal Armenije i kao takva podržavala Mongole koji su bili tradicionalni neprijatelji Turaka. Tijekom opsade stanovnici Antiohije, oslabljeni ranijim sukobima u regiji, brzo su pristali na predaju povodeći se za Baibarsovim obećanjem kako će grad ukoliko ne pruži otpor biti pošteđen. No, odmah nakon ulaska osvajačke vojske unutar zidina sultan je naredio da se vrata zatvore, a stanovnici brutalno pobiju. Kasnije je u pismu prethodnom kršćanskom vladaru grada detaljno opisao masakr zaključivši kako je ‘i bolje da nije bio prisutan jer bi u suprotnom požalio što se rodio’. Grad koji je bio ključan za uspjeh prvog križarskog rata, pokazao se ključnim i za kraj franačkog, odnosno europskog utjecaja u regiji jer je nakon pada Antiohije ista sudbina snašla i ostatak Sirije.

Lansiran Apollo 10
Apollo 10, četvrta Apollo misija s ljudskom posadom koju su činili Thomas Stafford, John W. Young i Eugene Andrew Cernan, lansirana je 1969. iz svemirskog centra Kennedy. Primarni zadaci misije bili su osposobljavanje i testiranje posade, uređaja i letjelice za pružanje podrške letjelici i posadi koja će u slijedećoj misiji izvršiti zadatak slijetanja na Mjesec, kao i testiranje samog mjesečevog modula u uvjetima mjesečeve orbite i okoliša. Stoga se može reći da je ova misija bila generalna proba za stvarno slijetanje misije Apollo 11 na Mjesec. Misija broj 10 uspješno je obavljena, mjesečev modul se odvojio i nakon nešto više od osam sati u mjesečevoj orbiti, tijekom kojih se približio na do tada najbližu točku od 15.5 kilometara nad površinom, spojio sa servisnim modulom. Uz Apollo 10 veže se i manje poznati detalj. Prema Guinnessu, misija je tijekom povratka s Mjeseca na Zemlju postavila brzinski rekord za vozila s posadom i to letjevši brzinom od 11.08 km/s, odnosno 39.897 km/h.

Potpisan Rimski sporazum
Rimski sporazum, potpisan u svibnju 1941. godine bio je po mnogima jedna od najvećih izdaja u povijesti hrvatskog naroda. Prema tom ugovoru, što su ga potpisali Pavelić i Mussolini, Italija je dobila gotovo cijelu Dalmaciju i to: područje Zadra, Šibenika, Splita, otoke Rab, Krk, Vis, Lastovo, Korčulu, Mljet i mnoge druge manje, zatim Boku Kotorsku te dijelove Hrvatskog primorja i Gorskog kotara.

Stupila na snagu europska konvencija o ljudskim pravima
1954. godine stupila je na snagu europska konvencija o ljudskim pravima

Rođen Bertrand Russell
Engleski filozof, matematičar i društveni reformator Bertrand Russell, slobodni mislioc i pacifist angažiran u proturatnoj agitaciji tijekom I. svjetskog rata, kritičar građanskog morala i borac za ljudsku jednakost, humanist koji se borio protiv ‘ludila hladnog rata’, predsjednik Međunarodnog suda za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu, decidirani kritičar svake dominacije, proizlazila ona iz vlasništva, države ili međurasnih i međuspolnih odnosa, dobitnik Nobelove nagrade za književnost i autor djela Principia mathematica koje je postalo ishodište novog smjera u filozofiji i matematici, rođen je 1872. godine u Trellecku.

Rođen Frank Capra
Američki filmski redatelj, scenarist i producent sicilijanskog podrijetla Frank Capra, dobitnik šest Oscara i nekoliko nagrada za životno djelo, predsjednik Akademije filmskih umjetnosti i znanosti, autor brojnih nagrađenih filmova među kojima valja spomenuti Lady for a Day, It Happened One Night, Lost Horizon, Mr. Smith Goes to Washington, Prelude to War, The Battle of Russia i It’s a Wonderful Life, rođen je u Bisacquinou na Siciliji 1897. godine.

Rođen Papa Ivan Pavao II.
Papa Ivan Pavao II., pravog imena Karol Józef Wojtyła, prvi slavenski papa koji je potekao iz tada socijalističkog istočnog bloka čije rušenje mnogi djelomično pripisuju upravo njemu, jedan od najmlađih papa novijeg doba koji je imao jedan od najduljih pontifikata, unosioc značajnih ustrojnih i doktrinarnih promjena u Katoličkoj Crkvi, nevjerojatno topla i neposredna osoba s prirodnom karizmom, a prema većini suvremenika i kritičara vjerojatno posljednji veliki ‘državnik’ i duhovni aktivist planetarnog utjecaja u 20. stoljeću, rođen je 1920. godine u Wadowicama u Poljskoj.

Rođena Tina Fey
Američka spisateljica, komičarka, glumica i producentica Tina Fey, dobitnica pet Emmyja, tri Zlatna globusa i dvije nagrade SAG, zapažena po radu na emisijama i filmovima Saturday Night Live, Upright Citizens Brigade, 30 Rock, Baby Mama i The Invention of Lying, ali vjerojatno najpoznatija po komičnoj imitaciji Sarah Palin tijekom zadnjih predsjedničkih izbora u SAD-u, rođena je u Upper Darbyju u Pennsylvaniji 1970. godine.

Preminuo Gustav Mahler
1911. godine preminuo je Gustav Mahler, austrijski skladatelj i dirigent

(www.icv.hr)