Na današnji dan: 20. svibanj

Otkriven pomorski put iz Europe u Aziju
Na današnji dan 1498. godine dogodio se prekretni događaj u svjetskoj povijesti kad su brodovi Vasca da Game pristali uz Indijsku obalu kao prvi koji su iz Europe došli u Aziju putem oko Afrike. Time je i službeno bio otkriven pomorski put iz Europe u Aziju, što je u to doba bilo silno značajno zbog trgovine začinima i ostalom robom. Naime, trgovina s Azijom putem Bliskog Istoka bila je u to vrijeme sve više pod kontrolom Turaka Osmanlija.Vascu da Gami trebalo je oko 10 i pol mjeseci da doputuje u Indiju iz Portugala. Raspolagao je s ukupno četiri broda. On je osobno plovio na glavnom brodu imena São Gabriel, a u pratnji su mu bili još i brodovi São Rafael (pod zapovjedništvom njegovog brata Paula da Game) i Berrio (kojim je zapovijedao Nicolau Coelho) te jedan bezimeni opskrbni brod. Da Gamini su brodovi na današnji dan po prvi put pristali na indijsko kopno, i to na jednu plažu po imenu Kappad u južnoj Indiji. Indijci su da Gamine Portugalce gostoljubivo i svečano dočekali. Organizirali su procesiju u kojoj je sudjelovalo navodno čak 3,000 ljudi. Da Gama je primljen čak i u audijenciju kod lokalnog vladara Zamorina. Bio je to prilično moćan monarh koji je vladao na znatnom području i živio u luksuzu. Kad je Vasco da Gama donio Zamorinu poklone portugalskog kralja nastalo je razočaranje. Naime, pokloni su se sastojali od šest šešira, četiri ogrtača, četiri grane koralja, kutije šećera, dvije bačve ulja i posude s medom. Takvi su se pokloni Indijcima učinili gotovo bezvrijednima i čudili su se što nema zlata i srebra. Tamošnji arapski trgovci, koji su bili neprijatelji Portugalaca, pokušali su Indijce uvjeriti da je da Gama običan pirat, a ne poslanik nekog moćnog portugalskog kralja. Odnosi Indijaca s Portugalcima zbog svega navedenog zahladili su se, ali je Vasco da Gama ipak uspio otići kući s brodovima natovarenim začinima. Kad je došao u Europu, ti su začini donijeli navodno profit koji je oko 60 puta nadmašivao troškove ekspedicije.

Patentirane Levi’s® traperice
Levi Strauss i Jacob Davis 1873. godine patentirali su svoje ‘plave traperice s bakrenim gumbima’ pod imenom Levi’s®, što je bio službeni početak masovne proizvodnje ‘levisica’, uz Coca-Colu, Ikeu i Kalašnjikov vjerojatno najpoznatiji brand na planetu. Američki patentni ured dodjelio je patent broj 139,121 Levi Straussu za korištenje slavnih bakrenih zakovica kao ojačanja na traper hlačama. Kompaniju Levi Strauss & Co. je 1853. osnovao njemački useljenik Levi Strauss čiji su potomci i danas njeni većinski vlasnici. Poznate traperice koje su danas uobičajena ‘casual’ odjeća nisu se proizvodile do 20.-ih godina 20. stoljeća, a ‘boom’ su doživjele tijekom ‘traper-ludnice’ 60.-ih i 70.-ih što je kompaniju lansiralo na globalnu razinu. Ono što je zanimljivo spomenuti je da se tvrtka tijekom naglog širenja, ali i kasnije, iznimno brinula o pravima radnika, kojih danas zapošljavaju oko 10.500, te su Levisove tvornice bile poznate kao najorganiziraniji tekstilni pogoni s najboljim uvjetima rada što je uvelike bila posljedica politike ‘pay for performance’ koju su vlasnici provodili od najranijih dana. Od 1990. tvrtka je ušla u loš period tijekom kojega je zbog konkurentskog preplavljivanja tržišta propao velik broj kooperanata. Tvrtka od tada vodi i niz sudskih sporova protiv brojnih plagijatora, a 2007. se nakon dugačkog perioda minusa vratila u pozitivno poslovanje.

Zanimljivo je da je Levi Strauss rođen kao Löb Strauß u židovskoj obitelji u Bavarskoj. S 18 godina otplovio je u Ameriku, prvo u New York, a zatim u San Francisco, koji je postao središte kalifornijske “Zlatne groznice”. U San Franciscu Levi Strauss je još 1853. pokrenuo kompaniju Levi Strauss & Co., koja se isprva nije bavila trapericama nego trgovinom na veliko svime i svačime. Kupovali su i prodavali posteljinu, češljeve, torbice, rupčiće itd., koje su uvozili iz New Yorka i prodavali novonaraslom rudarskom stanovništvu Kalifornije. Levi strauss upoznao je krojača Jacoba Davisa, također Židova, koji je prvi počeo izrađivati traperice s ojačanjima u obliku zakovica. Sklopili su posao i zajedno patentirali takve hlače 1873. godine. Tako su se počele proizvoditi prve Levi Strauss & Co. traperice. Godine 1890. uveden je slavni model 501, do danas možda najprodavaniji model odjeće u svijetu uopće. Zanimljivo je da su isprva Levi’s traperice imale bakrene zakovice i na džepovima, no one su uklonjene 1966. godine da bi se izbjeglo grebanje sjedećeg namještaja.

Na atol Bikini bačena prva avionska termonuklearna bomba
Kupaći kostim “bikini” ime je dobio po atolu Bikini u Tihom oceanu, jednoj od najvažnijih američkih lokacija za nuklearno testiranje. Izumitelj bikinija bio je Louis Réard, francuski dizajner. Ime je bikini dobio na sljedeći način: Louis Réard i njegov glavni konkurent Jacques Heim natjecali su se 1946. tko će dizajnirati najmanji kupaći kostim na svijetu. Jacques Heim je napravio maleni kostim i nazvao ga Atom, da bi naglasio da je sitan poput atoma u fizici. Upravo u to doba Amerikanci su po prvi put testirali nuklearnu bombu na atolu Bikini. Bila je to prva eksplodirana bomba nakon Hiroshime i Nagasakija. Louis Réard napravio je još manji kostim od konkurentovog Atoma i nazvao ga Bikini, tvrdeći da je to “cijepanje atoma” (termin iz fizike koji opisuje proces koji se događa pri eksploziji atomske bombe). Naziv bikini ubrzo je postao vrlo popularan, između ostalog zbog nuklearnih pokusa koji su bili u naslovnicama novina. Atol Bikini morao je zbog nukleranih pokusa biti evakuiran od tamošnjeg stanovništva (preseljeno je na drugi otok). Na današnji dan bačena je na atol Bikini prva avionska termonuklearna bomba.Termonuklearne (hidrogenske) bombe višestruko su jače od običnih nuklearnih jer su u njima osim cijepanja uranovih atoma (fizije) događa i spajanje lakih atoma (fuzija) koje je energetski još obilnije i podsjeća na procese u samom Suncu. Bomba bačena na današnji dan imala je snagu od čak 3.8 megatona (bila je oko 245 puta jača od one bačene na Hirošimu!). Zbog silnih nuklearnih testiranja atol Bikini danas je nenaseljen, samo ga ponekad posjećuju ronioci i avanturisti, koji se ne boje radijacije.

Objavljeni prvi javni članci o HIV virusu kao uzročniku AIDS-a
Francuz Luc Montagnier i Amerikanac Robert Gallo 1983. godine zasebno su u američkom magazinu Science objavili prve javne članke o HIV virusu kao uzročniku AIDS-a. Virus za koji se vjeruje kako se razvio kod subsaharskih primata s kojih je prešao na ljude, proglašen je potencijalno opasnim još 1981. godine. Dva istraživača istovremeno su ‘svojatala’ otkriće sve do 1987. godine kada su se politički nagodili da podijele zasluge. Studija koja je provedena 1991. godine potvrdila je kako su uzorci u Gallovom laboratoriju potekli iz Montagnierovog laboratorija, a 1994. vlada SAD-a je donijela zaključak kako bi Francuska trebala dobiti veći dio zasluga. Slučaj je u konačnici zaključen kada je Montagnier 2008. dobio Nobelovu nagradu, a Karolinska Institut objavio kako je ‘ubrzo nakon otkrića virusa nekoliko istaknutih timova sudjelovalo u otkriću poveznice između HIV-a i AIDS-a’.

Preminuo Josip Jelačić Bužimski
1859. godine preminuo je Josip Jelačić Bužimski, hrvatski grof, dalmatinsko-hrvatsko-slavonski ban. Rođen je u Petrovaradinu u Srijemu, gdje je njegov otac Franjo, podmaršal austrijske vojske, bio zapovjednik slavonske Vojne krajine. Majka mu je bila Ana, djevojačkog prezimena Portner. Na dan rođenja 16. listopada već je kršten u župnoj crkvi sv. Jurjau Petrovaradinu. Prošlost roda Jelačića tijesno je povezana s poviješću hrvatskoga naroda. Podrijetlom su bili iz Like i Josip Jelačić je često isticao svoje ličko podrijetlo. Četiri stoljeća pripadnici toga roda bijahu ratnici, istaknuti krajiški časnici, visoki vojni zapovjednici, državnici, svećenici, prosvjetitelji, dobrotvori i pisci. Josip Jelačić s osam godina započinje svoje školovanje u bečkom Therezianumu, najelitnijoj plemićkoj školi svoga vremena, gdje se sinovi plemića i velikaša odgajaju za administrativnu, vojnu službu u Austro-Ugarskom carstvu. Od 1819. godine, kada kao odličan diplomat napušta Therezianum, barun Jelačić vrtoglavo započinje uspon u činovima, častima i podvizima, ne samo u korist carstva kojem je služio, nego najprije svog hrvatskog naroda, njegovog interesa i promjene njegovog položaja. Ukinuo je kmetstvo i sazvao prve izbore za Hrvatski sabor. Kao vojskovođa je pobijedio u nizu bitaka protiv ustanika u Habsburškoj Monarhiji za vrijeme Revolucije u Mađarskoj 1848. U Hrvatskoj se slavi kao nacionalni junak.

Održan prvi ekumenski crkveni zbor
Godine 325. u Niceji u Bitiniji (današnja Turska), održan je prvi nicejski, odnosno ekumenski crkveni sabor. Sazvan je od strane rimskog cara Konstantina I. Velikog kako bi razriješio pitanja crkvenih neslaganja, poglavito u aleksandrijskoj Crkvi. Glavna pitanja bila su datum proslave Uskrsa i ima li Sin (Isus Krist) istu ili sličnu bit s Ocem. Aleksandar Aleksandrijski i Atanazije Aleksandrijski držali su da je Sin istobitan s Ocem, dok je prezbiter Arije zastupao mišljenje da je Sin podređen Ocu, nauk koji je nazvan arijanstvo. Sabor je premoćno podržao istobitnost Sina s Ocem. Po završetku sabora car je ponovio nakanu da se zadrži mir i jedinstvo u Crkvi, a u pismu koje je prošireno carstvom sljedećeg Uskrsa objavio je da je postignuto jedinstvo čitave Crkve. Dugoročno, sabor je imao osobito značenje kao prvi u nizu ekumenskih sabora. Po prvi puta okupili su se biskupi iz cijele Crkve kako bi se dogovorili oko nekog doktrinalnog pitanja, a car je po prvi puta odigrao vodeću ulogu u sazivanju sabora, te je upotrijebio svoju moć u provođenju odluka. Zbog toga mnogi to nazivaju Konstantinovim preokretom, koji će kasnije dovesti do onog što će se na Zapadu zvati cezaropapizam.

Charles Lindbergh postao prvom osobom koja je preletjela Atlantik bez stajanja
Američki pilot, inovator, istraživač i pisac Charles Augustus Lindbergh, 1927. godine u 07:52h poletio je malim ručno izrađenim zrakoplovom nazvanim Spirit of St. Louis, s uzletišta Roosevelt u New Yorku i zaputio se na istok preko Atlantika. Nakon leta od 33 sata, 30 minuta i 29,8 sekundi Lindbergh je uspješno sletio na zacrtani cilj, Le Bourget aerodrom u Parizu i time postao 104. osoba koja je preletila Atlantik, ali prvi kojem je to uspjelo bez stajanja. Glavna motivacija dotadašnjem pilotu američke poštanske službe bila je ‘Orteigova nagrada’, 25.000 dolara koje je 1919. prvom pilotu koji bez stajanja odleti od New Yorka do Pariza (ili obratno), ponudio francuski hotelijer Raymond Orteig iz Lafayette Hotela. Anonimac u svijetu ‘velikih letača’ svojeg vremena, 25-godišnji Charles Linbergh je, za razliku od ostalih pilota koji su pokušali izvesti taj opasan pothvat, a pri čemu ih je već šest bilo poginulo, jedva uspio dobiti 15.000 dolara pozajmice kojima je financirao ‘avanturu’. Iako su brojni bili vrlo skeptični, osobito nakon uzlijetanja iz New Yorka koje je zbog težine goriva u zrakoplovu (oko 1.300 litara) izvedeno na jedvite jade, mladi pilot je uspješno sletio na pariški aerodrom Le Bourget gdje se sakupila gomila od oko 150.000 ljudi koji su željeli vidjeti novog svjetskog junaka što je Lindbergh u tom trenutku zaista i postao.

Poginuo ban Petar Berislavić
1520. godine u Vražjoj gori kod Korenice poginuo hrvatski ban i biskup Petar Berislavić.

Izrađen prvi moderni atlas
1570. godine Abraham Ortellius napravio je prvi moderni atlas.

Rođen Honore de Balzac
Francuski književnik Honore de Balzac, duhovni začetnik europskog realizma, nevjerojatno kreativan i neumoran pisac čiji opus romana broji više od 2.000 likova, a njih stotinu je objedinjeno u velikoj cjelini nazvanoj ‘Ljudska komedija’, rođen je u Toursu 1799. godine.

Rođen James Stewart
Američki filmski glumac James Stewart, pravog imena James Maintland, dobitnik Oscara specijaliziran za likove ‘dobrih dečkiju’, od svih američkih glumaca nastupio je u najviše priznatih remek-djela među kojima se mogu spomenuti The Last Gangster, It’s a Wonderful World, Winchester ’73, The Greatest Show on Earth, The Glenn Miller Story, The Spirit of St. Louis, The Man Who Shot Liberty Valance, How the West Was Won i The Cheyenne Social Club, rođen je 1908. godine u Indiani u Pennsylvaniji.

Rođen Krešimir Golik
Hrvatski reporter, filmski i televizijski redatelj Krešimir Golik, autor filmova Plavi 9, Djevojka i hrast, Od 3 do 22, Imam dvije mame i dva tate i Tko pjeva zlo ne misli, koje su kritičari uvrstili među najbolje hrvatske filmove svih vremena, te autor iznimno uspješne serije Gruntovčani, rođen je u Fužinama 1922. godine.

Rođen Lee Scratch Perry
Jamajkanski reggae i dub izvođač i glazbeni producent Lee Scratch Perry, pravog imena Rainford Hugh Perry, čarobnjak zvuka i ‘stvoritelj’ duba s kojim su surađivala najveća imena jamajkanske i svjetske reggae i rock scene od Max Romea i Juniora Marvina preko Boba Marleya i Wailersa, do Dub Syndicatea i Beastie Boysa, autor nebrojeno mnogo albuma i singlova, rođen je 1936. godine u Kendalu na Jamajci.

Rođen Joe Cocker
Britanski pop-rock pjevač Joe Cocker, pravog imena John Robert Cocker, najpoznatiji po svom hrapavom glasu i obradama popularnih pjesama ranog rocka, pogotovo The Beatlesa čija pjesma “With a Little Help from My Friends” mu je bila prvi veliki hit, jedan od izvođača s legendarng Woodstocka koji je umalo uništio karijeru ovisnošću o drogama i alkoholu, dobitnik Oscara za pjesmu “Up where We Belong” iz filma “An Officer and a Gentleman”, te autor brojnih poznatih hitova među kojima su “You are So Beautiful”, “When The Night Comes”, “N’oubliez Jamais” i “Unchain my heart”, rođen je u Sheffieldu 1944. godine.

Rođen Tony Goldwyn
Američki glumac Tony Goldwyn, zapamćen po ulogama u filmovima Gaby: A True Story, Ghost, Nixon, The 6th Day, The Last Samurai i drugih, te režiji još nekoliko, rođen je 1960. godine u Los Angelesu.

Rođen Timothy Olyphant
Američki glumac Timothy Olyphant, poznat po ulogama u filmovima A Life Less Ordinary, Scream 2, Gone in Sixty Seconds, A Man Apart, Live Free or Die Hard i Hitman, te serijama Deadwood i Sex and the City, rođen je u Honoluluu na Havajima 1968. godine.

Preminuo ban Josip Jelačić
U noći između 19. i 20. svibnja 1859. godine, veliko zvono zagrebačke prvostolnice oglasilo je smrt hrvatskog bana i generala Josipa Jelačića od Bužima. Ban Josip Jelačić ukinuo je kmetstvo i sazvao prve izbore za Hrvatski sabor. Kao vojskovođa je pobijedio u nizu bitaka protiv ustanika u Habsburškoj Monarhiji za vrijeme Revolucije u Mađarskoj 1848. godine.

Preminuo Sveti Ivan Nepomuk
1393. godine preminuo je Sveti Ivan Nepomuk, katolički svetac

Preminuo Kristofor Kolumbo
1506. godine preminuo je Kristofor Kolumbo, istraživač i moreplovac

Preminuo Stanko Vraz
1851. godine preminuo je Stanko Vraz, hrvatski književnik

(www.icv.hr)