Na današnji dan: 14. lipanj

Osnovana Američka kopnena vojska (US Army)
Današnji dan posebno je zanimljiv Amerikancima, jer je 14. lipnja 1775. osnovana Američka kopnena vojska (US Army), a dvije godine kasnije se službeno počela koristiti prepoznatljiva zastava SAD-a sa zvijezdama i crveno-bijelim crtama. Američka kopnena vojska najveća je i najstarija grana Oružanih snaga Sjedinjenih država. Oformljena je zbog potreba Američkog rata za nezavisnost, a po završetku dugogodišnje revolucionarne borbe Kongres ju nije raspustio nego proglasio službenom vojskom SAD-a. Pretpostavlja se da Kopnenu vojsku sa svim ograncima danas čini preko milijun vojnika.

Zastava “Stars and stripes” zamijenila prijašnju
Zastava “Stars and stripes” zamijenila je na današnji dan 1777. staru na kojoj je u gornjem lijevom kutu bila zastava Velike Britanije. Broj bijelih zvjezdica na tamno-plavoj podlozi otada simbolizira broj saveznih država, dok vodoravne crte predstavljaju 13 početnih kolonija.

Havaji službeno pripojeni američkom teritoriju
Treći veliki događaj 14. lipnja dogodio se za SAD 1900. godine kada su Havaji službeno pripojeni američkom teritoriju. Unatoč velikoj želji Washingtona da otočje postane i nova savezna država, Havaji su zadržali autonomnu upravu narednih 60 godina.

Krenuo prvi konvoj zatočenika za logor smrti prema Poljskoj
Vlak s poljskim političkim zatvorenicima krenuo je polako 14. lipnja 1940. prema nekadašnjoj vojarni poljske vojske na jugu okupirane Poljske – bio je to prvi konvoj zatočenika za logor smrti Auschwitz gdje će do kraja Drugog svjetskog rata nacisti ubiti 1,1 milijuna ljudi.

Walt Disney izdao popularni crtić Bambi
Walt Disney je 1942. izdao popularan crtić Bambi. Animirani film nastao je prema istoimenom romanu pisca Felixa Saltena i jedan je od rijetkih radova Walt Disneyja u kojem nema nimalo traga ljudskom postojanju.

Dogodio se najpoznatiji slučaj otkrivanja NLO-a
Najpoznatiji slučaj otkrivanja NLO-a u svjetskoj povijesti dogodio se 1947. godine u pustinji američke savezne države New Mexico. Na današnji dan te godine William Brazel, predradnik na jednom lokalnom imanju otkrio je raspršene ostatke nepoznatog objekta na lokaciji otprilike 50 kilometra sjeverozapadno od gradića Roswella. Taj se dan, stoga, uzima za početak cijelog slučaja. Brazel nije isprva poklanjao veliku pažnju ostacima, no nekoliko tjedana kasnije vratio na tu lokaciju sa sinom i kćeri da pokupi ostatke. Kći je kasnije izjavila da je na nekim ostacima bilo neobičnih znakova koji su sličili slovima i brojevima (ili hijeroglifima), no da ništa nisu mogli razumjeti. Ostaci su bili relativno sitni, najveći je bio veličine košarkaške lopte. Sljedećeg dana Brazel je čuo glasine o “letećim tanjurima”, pa se upitao nije li to ono što je otkrio. Javio se sa svojim otkrićem lokalnom šerifu, a šerif je slučaj prijavio vojnoj bazi u Roswellu. Vojnici su pokupili ostatke i izdali priopćenje da je pronađen “leteći disk”. Mnoge novine su prenijele tu vijest i uskoro je od toga nastala prava senzacija. Do danas je ostala misterija što je zapravo pronađeno. Većina teorija smatra da su ostaci odneseni na proučavanje u slavno Područje 51 (Area 51). To područje doista postoji i u sastavu je američke zrakoplovne baze Edwards. Nalazi se u Nevadi, stotinjak kilometara sjeverozapadno od Las Vegasa. Area 51 smještena je neposredno do poligona za nuklearna testiranja u Nevadi, na kojem su Amerikanci do danas izvršili čak 1021 detonaciju nuklearnog oružja. Godine 1995. pojavile su se navodne filmske snimke obdukcije vanzemaljca. Autor tog 17-minutnog filma bio je Ray Santilli, koji je priznao da je većinu filma montirao, ali i dalje tvrdi da su neki dijelovi filma zasnovani na originalnim snimkama obdukcije koje su u međuvremenu izgubljene.

Asteroid težak pola milijuna tona prošao opasno blizu Zemlje
Na današnji dan 2002. godine zabilježen je jedan od najopasnijih prolazaka asteroida u blizini naše planete. Naime, asteroid kojem je masa procijenjena na čak 540,000 tona promašio je Zemlju za 120,000 kilometara. To je drugi najbliži uopće zabilježeni prolazak asteroida (bliži nam je bio samo jedan asteroid iz 1994. godine, ali on je bio nekoliko stotina puta manje mase). Asteroid koji je prošao pokraj Zemlje na današnji dan provizorno je nazvan imenom „2002 MN“. Da se dobije dojam o njegovoj masi, spomenimo da je ona oko 2450 puta veća od mase najtežih američkih bombardera B-52 pod punim opterećenjem. Da je taj asteroid udario u Zemlju, nastala bi eksplozija snage otprilike jednake onoj iz poznate Tunguske katastrofe 1908. godine. Dakle, radilo bi se o eksploziji snage između 10 i 15 megatona, što je gotovo 1000 puta jače od nuklearne bombe u Hirošimi. Primjerice, eksplozija u Tunguski uništila je oko 80 milijuna stabala drveća na površini od oko 215,000 hektara. Dakako, ta je eksplozija srećom bila u gotovo potpuno nenaseljenom dijelu Sibira. Da je asteroid „2002 MN“ udario u naseljeno područje, mogao bi bez problema uništiti čitav jedan velegrad od nekoliko milijuna stanovnika.

Dvojica pilota iz Kanade poletjela na prvi neprekinuti let preko Atlantskog oceana
Na današnji dan 1919. poletjela su dvojica pilota iz Kanade prema Irskoj na prvi neprekinuti let preko Atlantskog oceana. Piloti su bili dvojica Britanaca – John Alcock i Arthur Whitten Brown, a upravljali su zrakoplovom tipa Vickers Vimy. Riječ je bila o teškom bombarderu iz Prvog svjetskog rata (taj je rat završio svega 7 mjeseci ranije), koji je preuređen u svrhu ovako dugačkog leta bez stajanja. Bombarder Vickers Vimy imao je dva motora tipa Rolls-Royce Eagle, svaki s 360 konjskih snaga. To su bili motori V-12 konstrukcije, a zapravo i prvi strojevi koje je tvrtka Rollse-Royce proizvela za zrakoplove (kasnije je postala iznimno poznata upravo po avionskim motorima). Alcocku i Brownu trebalo je manje od 16 sati da prelete čitav Atlantski ocean. Da budemo precizni, trebalo im je 15 sati i 57 minuta da dolete do obale Irske. Sletjeli su na čistinu koja se iz zraka činila kao zelena livada, ali je zapravo bilo mekano tresetište, pa je slijetanje bilo problematično (zrakoplov se prevrnuo na nos). Ipak, piloti nisu ozlijeđeni. Ukupno su od Kanade do Irske letjeli 3,040 kilometara, prosječnom brzinom od 185 km/h. Dobili su nagradu od 10,000 funti, što je u to vrijeme bio iznimno velik iznos. Dapače, svega nekoliko dana kasnije britanski kralj George V. proglasio je obojicu vitezovima. Time su dobili pravo ispred svog imena stavljati prefiks „Sir“.

Svjetski dan darivatelja krvi

U svibnju 2005.g. na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije prihvaćena je rezolucija kojom je 14.lipnja proglašen Svjetskim danom darivatelja krvi u čast nobelovca dr. Karla Landsteinara,koji je razvio sustav određivanja krvnih grupa. Svjetski dan darivatelja krvi, 14.lipnja obilježava se svake godine kako bi se ukazalo na važnost dobrovoljnog, neplaćenog i redovitog davanja krvi.Taj dan ujedno je prigoda za zahvalu i odavanje počasti svim darivateljima krvi koji diljem svijeta spašavaju ljudske živote.Pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) globalna kampanja Svjetskog dana darivatelja krvi održava se ove godine pod sloganom „Krv nas sve povezuje“.

Poptpisan Schengenski sporazum
1985. godine potpisan je Schengenski sporazum koji je potpisalo pet europskih država: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska. Sporazum je potpisan na brodu “Princeza-Mari Astrid”, na mjestu Mozel, pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Prema Schengenskom sporazumu, državljani država u Europskoj uniji mogu se slobodno kretati po drugim članicama (bez putovnice, osobne iskaznice).

Rođen Ivica Kirin
1970. godine rođen je Ivica Kirin, hrvatski političar i gradonačelink grada Virovitice

Rođen Alois Alzheimer
Alois Alzheimer, njemački psihijatar i neuropatolog koji je zaslužan za prvi opis demencije, bolesti koja je kasnije dobila njegovo ime, rođen je na današnji dan 1864 godine.

Rođen Ljubo Babić
U Jastrebarskom se 1890. rodio jedan od pravih enciklopedijskih veličina hrvatske povijesti umjetnosti, povjesničar umjetnosti, istraživač i slikar Ljubo Babić.

Rođen Karl Landsteiner
Poznat je po razvoju modernog sustava klasifikacije krvnih grupa prema prepoznavanju prisutnosti aglutinina u krvi i 1930. godine je primio Nobelovu nagradu za svoj rad. Alexander S. Wiener i Landsteiner indentificirali su Rh faktor 1937. godine Karl Landsteiner dobio je nagradu Lasker posthumno 1946. godine.

Rođen Ernesto Che Guevara.
U Argentini je 14. lipnja 1928. na svijet došao veliki revolucionar Ernesto Che Guevara.

(www.icv.hr)